U atmosferi trgovinskog rata i zbog carina koje Trumpova uprava nameće u prvom redu Kini, ali i drugim zemljama, otvaraju se nove mogućnosti za gospodarsku suradnju zemalja koje ne pripadaju atlantističkom bloku.
Iako Indija i Kina vode dugogodišnji pogranični spor i ne mogu se nazvati saveznicima, suradnja kroz Šangajsku organizaciju za suradnju i skupinu BRICS, uz aktualna geoekonomska previranja, dovela su do ponovnog zbližavanja Pekinga i New Delhija.
Yang Sheng za kineski list Global Times piše kako je primjetno zatopljenje odnosa između Indije i Kine, posebno uoči predstojećeg summita Šangajske organizacije za suradnju (SCO) koji će se održati u Kini.
Ipak, stručnjak upozorava da će Indija, ako želi ojačati suradnju s Kinom, morati pokazati veću iskrenost u uzajamnom povjerenju.
“Indija je napravio neke poteze za nastavak suradnje s Kinom, kao što je zabrana Dalaj Lami da posjeti New Delhi prošlog mjeseca, što znači da želi promovirati prijateljsku atmosferu prije summita SCO”, izjavio je Hu Zhiyong, istraživač s kineskog Instituta za međunarodne odnose Akademije društvenih znanosti.
Ovogodišnji summit Šangajske organizacije za suradnju održat će se u lipnju gradu Qingdao, provinciji Shandong. Indija je prošle godine postala punopravna članica pridružila SCO.
Glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying je izjavila: “Ove godine su pod vodstvom čelnika dviju zemalja odnosi između Kine i Indije dobili pozitivan zamah s približavanjem stavova i novom suradnje na različitim razinama.”
Yang Jiechi, iz političkog ureda Centralnog komiteta Komunističke partije Kine i direktor Komisije za vanjske poslove CK KPK, imao je sastanak s indijskim savjetnikom za nacionalnu sigurnost Ajitom Dovalom. Dvije zemlje su također održale peti sastanak Kinesko-indijskog strateškog gospodarskog dijaloga u Pekingu.
Kina i Indija su također održale sastanke o graničnom pitanju i prekograničnim riječnim prometnim mehanizmima, rekla je Hua Chunying. Indijska ministrica vanjskih poslova Sushma Swaraj uskoro će posjetiti Kinu i održat će bilateralne razgovore s kineskim kolegom Wang Yiem. Ministrica obrane Indije, Nirmala Sitharaman, posjetit će Kinu sljedećeg tjedna i sastati se s kineskim vojnim dužnosnicima, prenosi Hindustan Times.
Prošli je mjesec New Delhi naredio indijskim dužnosnicima da izbjegavaju aktivnosti koje je organizirala skupina Dalaj Lame i zabranili su demonstracije u New Delhiju.
“Indijski stav o ovom pitanju je vrlo različit nego što je bio prošle godine”, kaže Lin Minwang, profesor u Centru za južnoazijske studije na Sveučilištu u Fudanu.
“Ovo je rezultat kineske politike koju karakterizira i teška borba, ali i iskrena suradnja s Indijom”, dodao je Lin Minwang.
Kada je prošle godine Kina prosvjedovala zbog aktivnosti Dalaj Lame u Indiji, New Delhi je odgovorio “kako se Peking upliće u unutarnje poslove Indije”. Dakle, New Delhi očito mijenja politiku prema Kini, primijetio je profesor Lin.
“Da su kinesko-indijski odnosi ostali napeti ili neprijateljski kao prošle godine, za njihove vođe bi bilo neugodno sastati se na summitu SCO, a bilateralnog susreta indijskog i kineskog vođe ne bi ni bilo. No, New Delhi je odlučio za nastavak odnosa s Kinom i pokazao je iskrenost”, rekao je Hu Zhiyong s kineske Akademije društvenih znanosti.
Međutim, dio kineskih stručnjaka je i dalje oprezan po pitanju poboljšanja bilateralnih odnosa.
“Ne znamo je li indijska politika prema Kini dugoročno strateška promjena ili privremeni taktički pomak”, rekao je profesor Lin Minwang.
Na petom sastanku Kinesko-indijskog strateškog ekonomskog dijaloga u Pekingu, Indija je od Kine zatražila pomoć da ubrza izgradnju željezničkog koridora Bangalore-Chennai, prenosi indijski list The Economic Time.
“Indija na željezničkim projektima surađuje s Japanom, ali mi tu suradnju smatramo rizičnom, jer je Indija nametnula pretjerane zahtjeve Japanu, dodajući da je cijena obnove željezničkog sustava ogromna, tako da će Kina i dalje biti oprezna. Bez čvrstog obostranog povjerenja i odugovlačenja pogranične politike, malo je vjerojatno da će biti više suradnje”, kazao je Hu Zhiyong.
No, prvo znakovi želje za boljom suradnjom od strane Indije se prepoznaju u nijansama i naizgled “nevažnim detaljima”, kao što je zabrana New Delhija demonstriranja podrške Dalaj Lami i njegovom dolasku u zemlju, što Pekingu izuzetno cijeni. Ovom simboličnom gestom je premijer Narendra Modi otvorio put boljoj suradnji s Kinom i održavanju bilateralnog sastanka sa Xi Jinpingom na marginama predstojećeg summita Šangajske organizacije za suradnju.
Indija nije “američki bankomat”
Indija je također pogođena novom američkom trgovinskom politikom i zna da je Kina jedini siguran trgovinski i gospodarski partnera.
Indija sa Sjedinjenim Državama ima problema i u suradnji u sektoru obrane. Ministrica obrane Nirmala Sitharaman je rekla da se ne mogu tako brzo održati razgovori s američkim kolegom Jamesom Mattisom i kako New Delhi preferira prije održati planirani sastanak u formatu “2 + 2”, tek onda na red može doći “Mad Dog” Mattis.
Naime, Pentagon je izrazio interes da indijska ministrica Sitharaman što prije dođe u Washington, kako bi se donijele odluke o kupnji američkog oružja.
“Američku želju su u Indiji protumačili kao da je vlada Narendre Modija američki bankomat, što je izazvalo bijes i skandal. Prodaja američkih dobavljača je 2017. godine dosegla 5 milijardi dolara, ali njihov predatorski instinkt podiže ulog”, piše indijski politolog i analitičar M.K. Bhadrakumar.
Kada je ministrica obrane Indije Nirmala Sitharaman nedavno putovala u Moskvu, The New York Times je zaprijetio da bi američke sankcije protiv Rusije mogle pogoditi i Indiju, ako se usudi sklopiti sporazum o nabavi sustava proturaketne obrane S-400 ili ruskih zrakoplova pete generacije.
Ipak, ministrica obrane Sitharaman nije odustala od ponude, a uskoro putuje i u Kinu. No, sama činjenica da Amerikanci upozoravaju Indiju znači da američki vojno-industrijski kompleks cijelo indijsko tržište oružja želi za sebe. S obzirom na američku zamisao da nametanjem sankcija utječe na zemlje koje vode neovisnu vanjsku politiku, New Delhi mora biti posebno budan.
U međuvremenu, sudbina formata “2 + 2” ostaje nejasna. Što je ovaj format? S američke strane, sasvim je očito da služi za poslovanje, kao što je pokušaj Lockheed Martina da Indiji proda jednomotorne pretpovijesne borbene zrakoplove F-16, čija se proizvodnja u Sjedinjenim Državama ukida.
Dakle, treba se zapitati na temelju kojih strateških pretpostavki počiva indijsko “partnerstvo” sa Sjedinjenim Državama? Naime, putanja vanjske politike koja se provodila u razdoblju od siječnja 2015. do veljače 2018. se pokazala se štetnom za indijske interese i stratešku autonomiju zemlje.
S druge strane, aktualni trendovi u regionalnoj i međunarodnoj politici naglašavaju važnost jačanja indijske strateške neovisnosti. Do sada su SAD uspješno igrale na proturječja između Indije i Kine, ali su i napetosti u odnosima Washingtona i Moskve, američki trgovinski rat, odmrzavanje u odnosima Kine i Japana, normalizacija Kine i skupine ASEAN, kao i sve veći utjecaj Kine u Južnoj Aziji.
No, najveći izazov s kojim će se ministrica vanjskih poslova Sushma Swaraj i obrane Nirmala Sitharaman suočiti kao supredsjedatelji formata “2 + 2” sa Sjedinjenim Državama jest koliko ozbiljno mogu računati na obećanja svojih “kolega” Mikea Pompea i Jamesa Mattisa.
Njih dvojica nemaju dovoljno autoriteta da bi mogli odrediti kurs američke politike i samo su trgovci koji prodaju američku robu.
Zapravo, ne postoji ništa od “američke politike” kakvu je najavljivao Donald Trump. The Washington Post je nedavno u dva navrata pisao o “krajnjoj zbrci unutar Trumpove administracije” i da čak ni sam predsjednik pri donošenju odluka nema nužno posljednju riječ.
Zaista, Washington je pun bizarnosti i neobjašnjivih stvari i Indija je svjesna da je za nju najbolje da se u ovom trenutku malo udalji od Amerike.
Do koje će se mjere udaljiti i koliko će ojačati suradnja s Kinom i Rusijom, vidjet će se na predstojećem summitu SCO u Kini, ali raznim pregovorima o gospodarskim ugovorima, ne nužno samo o oružju, što forsira Washington, nego i rekonstrukciji željeznica, ali i ili drugih velikih projekata o kojima se pregovara. Ono što je primjetno, jest činjenica da New Delhi ne pristaje na ucjene i pokušaj Washingtona da sankcijama protiv Rusije ili poticanjem nesuglasica s Kinom određuje vanjsku politiku trgovinske odnose Indije s drugim zemljama.
Ono što mene zanima, a na što baš i nisam uspio naći odgovor je: Zašto je Kina toliko protiv Dalai Lame?
amerikanci na primjeru suradnje sa rusijom i iznenadnom sankcionom politikom prema rusiji su dobar primjer da se amerikancima nemoze vjerovati. i kao što je primjetila indija njihovi, američki, dužnosnici su samo trgovci oružjem čija se misija završava sa završetkom njihovog mandata. nova administracija, nova politika, i dodatna nesigurnost u suradnji sa njima
Kina i Indija su susjedne zemlje, nuklearne sile, i zajedno broje 2,7 milijardi stanovnika (!).
Ako Indija izgladi nesuglasice i sa susjednim Pakistanom (još jednom nuklearnom silom, 210 milijuna stanovnika), otvara se kopneni put do Pakistanu susjednog Irana.
Amerika će napraviti u svom stilu sve da se to i ostvari.
Očekujem uskoro velike probleme u Pakistanu inicirane od izuzetnih, možda i traljavo izvedeni false flag na indijsko-pakistanskoj granici.
Izgleda da je Trumpovo geslo umjesto “America First” zapravo “America Only” 🙂
Ponižavanje Indije….. Nimalo pametno
Neće to baš sve ići tako lako i mislim da je u članku napravljen poprilični previd jer nisu spomenute dvije izuzetno bitne stavke koje su posljedica utjecaja zapadnih sociopata na Indiju: 1) impulzivno uvođenje bezgotovinskog plaćanja u cijeloj Indiji koje anglocionistički banksteri provode kao pilot projekt za cijeli svijet, u namjeri stvaranja potpune kontrole nad svim transakcijama. Ova radikalna odluka koju mogu nad državom poput Indije provesti samo bjelosvjetski sociopati osiromašila je i dovela na rub veliki broj Indijaca. https://www.vox.com/world/2016/11/29/13763070/india-modi-cash-demonetization-protests https://www.cirsd.org/en/horizons/horizons-autumn-2017-issue-no-9/indias-demonetization-disaster 2) samodestruktivna politika prema poljoprivredi (samo minorni primjer – prije 20 godina uvozili su tek 3% jestivog ulja, danas 70%) uzrokovala je egzistencijalnu krizu za veliki broj Indijaca. Opširnije o tome može se pročitati u ovome članku: https://www.asia-pacificresearch.com/the-rs-1-4-trillion-plan-to-destroy-indias-agriculture/5627745 Unatoč pojedinim trzajima kojim Indija pokušava ostaviti dojam suverenosti, kroz poteze u dugoročnoj politici više je nego vidljivo u čijim je rukama. Modi je čovjek po mjeri SAD i EU-a ;… Čitaj više »
mislio sam sve super (paradigma budućnosti) o indiji do:
1) eliminaciji nekih novčanica i pauperiziaciji najširih slojeva stanovništva koje su imale ušteđevinu u tim novčanicama
2) zabrane zlata u privatnom vlasništvu
3) masovne biometrije stanovništva
možda je narod ko kod nas naivan ali elite su im jednako kvarne. i jednako podaničke.
a što se tiče ljame, dovoljno je bilo da žorža zbuša proglasi good guyom.
dogodio se takozvani redpill. na žalost. buđenje iz snova u noćnu moru.
još kad koroz koji dan/mjesec opadnu maske po svijetu bit će i psihičkih i drugih slomova, ko ne prati neka o triteru prati kjuano n (jedna riječ, kju na egkeskom upisat)
ps pravopisne greške su namjerne, ko ne kuži nek lupi miuns.