“Internet je američki” – Trump je legalizirao kibernetički rat protiv svih neprijatelja

Edward Snowden je svojevremeno otkrio neslućene razmjere špijunaže koje je provodila američka Nacionalna sigurnosna agencija (NSA), a Julijan Assange i tada još Bradley Manning su otkrili povjerljive i kompromitirajuće informacije o aktivnostima američke vlade i vojske, zbog čega su proglašeni “kriminalcima”. No, baš kao što se Barack Obama koristio kibernetičkom špijunažom i povećao je broj izvansudskih likvidacija dronovima na nikada prije viđene razine, koje nisu zabilježene ni za vrijeme vladavine deklariranog agresora Georga Busha mlađeg, tako je Donald Trump odlučio oboriti rekorde svog prethodnika.

Vlada Donalda Trumpa je odlučila povećati korištenje interneta kao golemog instrumenta špijunaže i progona aktera, individualnih ili kolektivnih, koji su određeni kao glavna prijetnje preživljavanju Amerike kao svjetske supersile. Međutim, ove aktivnosti kao sredstvo ratovanja samo dokazuju gubitak globalnog vodstva i očaj koji je zavladao među američkom elitom zbog urušavanja hegemonije kojoj je bilo predodređeno da se održi.

To se vidi i u izjavama najviših američkih dužnosnika, poput one koju je u nemoćnom bijesu prije dva dana dao John Bolton, koji je rekao kako Rusi nemaju što tražiti u Zapadnoj hemisferi, jer je to američko područje i da Moskva griješi što se miješaju u poslove Venezuele.

“To je naša hemisfera i Rusija se ne treba miješati. To je pogreška s njihove strane. Ovo neće voditi poboljšanju odnosa”, istaknuo je John Bolton kao uvrijeđeno dijete kojem je 100 ruskih vojnika i časnika omelo planove okupacije latinoameričke zemlje, dok Pentagon na ruskim granicama istovremeno raspoređuje svo naoružanje koje ima i plovi u kineskim vodama pod izgovorom da su to “međunarodni plovni putevi”.

Ipak, Washington se neće predati i iskoristit će sve resurse, iako ih je sve manje, da pokuša očuvati ono što je ostalo od “američkog carstva”.

S istom logikom se može objasniti i bijes američkih dužnosnika i elita usmjeren na ljude poput Juliana Assangea, osnivača WikiLeaksa, kao i protiv Chelsea Manning i Edwarda Snowdena, koji su optuženi za otkrivanje povjerljivih informacija.

Izborna manipulacija i lukavština kojom je Trump došao na vlast 2016. godine, kada su mu pomogli Cambridge Analytica, čak i sam Julijan Assange s WikiLeaksom, iako ne zbog ljubavi prema Trumpu, već zbog prijetnje koju je vidio u Hillary Clinton, dio je logike koja artikulira javni svijet s privatnim i oružje s kulturom.

To je okvir u kojem se mogu tumačiti nedavne mjere saveznih agencija Washingtona, koji je naredio da se internet smatra alatom povezanim s logikom vojne obavještajne službe.

Nedavno utemeljenje Agencije za kibernetičku sigurnost (CISA) i stvaranje čitave infrastrukture za aktivnosti ove službe, koja je u studenom 2018. godine  zaživjela unutar Ministarstva domovinske sigurnosti, predstavlja još jedan korak u tom smjeru.

Jedna od prvih aktivnosti koju je provela CISA, surađujući s Nacionalnom geoprostornom obavještajnom agencijom (NGA), bila je sabotaža protiv energetske infrastrukture Venezuele. Operacija na elektroenergetskoj mreži provedena je kombinacijom virusa “Duqu 2.0”, varijante Struxneta korištenih 2010. godine u napadu na nuklearnu elektranu Natanz u blizini Teherana, te korištenjem elektromagnetskih impulsa (EMP).

Ovu je ofenzivu prešutno odobrio sam Donald Trump, kada je 26. ožujka potpisao izvršni dekret kojim je dao zeleno svjetlo za korištenje elektromagnetskih impulsa (EMP) “kao elementa u planiranju scenarija obrane”. Naravno, “obrana” u Washigntonu je eufemizam za agresiju na suverene zemlje koje se opiru svijetu kojim će dominirati “američko carstvo” i njegove “vrijednosti”.

U ovoj uredbi, pod nazivom “Koordinacija nacionalne otpornosti na elektromagnetske impulse”, federalne agencije su zadužene za razvoj kapaciteta za sprečavanje napada i / ili potpuno ili djelomično nanošenje štete električnoj i elektroničkoj opremi u svom opsegu djelovanja s emisijama elektromagnetske energije i zračenja visokog intenziteta”. Dakle, Caracas, Moskva ili Peking nisu ni morali provoditi opsežne istrage o velikim prekidima napajanja električnom energijom u Venezueli, jer je ova nova vrsta ratovanja opisana u Trumpovom dekretu. Možda je bilo potrebno otkriti mjesto i vrijeme napada, kao i spomenuti virus “Duqu 2.0”, a od 26. ožujka se ovakvi napadi provode u skladu s američkim saveznim zakonom, odobrenim odlukom predsjednika Trumpa.

Međutim, aktivnosti nisu ograničene samo na Venezuelu i njezinu elektroenergetsku infrastrukturu. Ofenziva je u cjelini usmjerena na manipulaciju internetom kako bi se privilegiralo cirkuliranje informacija američkih tvrtki, a stvarna ili potencijalna konkurencijom, prije svega kineska, ruska i europska, mora biti manje vidljiva ili potpuno isključena s globalnog interneta.

Razmotren je i zahtjev kojeg je CISA uputila američkim internetskim divovima, koji u praksi već provode segregacijski monopol, kojim je agencija tražila prijenos i pristup informacijama dostupnim na njihovim serverima. Zahtjev je formalno obrazložen potrebom analize svih dostupnih materijala koji mogu služiti u borbi protiv narko-kartela povezanih s terorizmom. Službeni dokumenti američke vlade otkrivaju odlučnu ekspanziju kibernetičkog ratovanja.

Program se provodi posljednjih mjeseci, od osnivanja agencije CISA 15. studenoga 2018. godine.

U izvješću o radu agencije se navodi kako je redefiniranje interneta kao zemljopisnog područja kontrole potrebno kako bi se olakšala analiza i promatranje drugih zemalja svijeta, njihovih suverenih komunikacijskih krugova, a time i njihovih građana. Ovaj cilj se pravda činjenicom da su internet razvile Sjedinjene Države i stoga imaju sve prerogative za nadzor i intervenciju.

Kako je u ovom dijelu određen monopol nad globalnim internetom, dalje se navodi kako će rekonfiguriranje njegove strukture omogućiti korištenje interneta za progon neprijatelja, protivnika ili disfunkcionalnih aktera zbog njihovih ekonomskih, komercijalnih i energetskih, te financijskih, političkih i korporativnih interesa.

Ova linija djelovanja uključuje gašenje internetskih stranica i portala, te zabranu svega i svakoga tko se smatra prijetnjom američkoj sigurnosti, uključujući i komercijalne konkurente. Nedavni progon članice upravnog odbora tvrtke Huawei i istodobno hakiranje njihovih portala je kao primjer ofenzive na ovoj liniji. Tome možemo dodati i gašenje Facebook i Instagram računa portala Infowars kao “unutarnjeg neprijatelja”, te brojnih drugih iz inozemstva, koji uglavnom objavljuju sadržaje koji podrivaju američku verziju “istine” i iznose za Washington neugodne detalje o događajima u raznim dijelovima svijeta.

Uvođenje kompjuterskih ratnih sustava je usmjereno protiv država koje dovode u pitanje ili osporavaju vodstvo Sjedinjenih Država, protiv onih koji prelaze na oblike autonomne integracije pod svojom kontrolom, kao što je novi ruski RuNet, ali i protiv zemalja koje se odluče koristiti neke druge strane valute osim dolara.

Za provedbu prve operativne linije su tvrtke morale imati najveći obujam prikupljenih informacija kako bi se lakše provodio globalni nadzor, a to se čini tako što su svoje Big Data konglomerate otvorili agenciji CISA, kojom izravno upravlja Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS).

Najnovije mjere koje je donio Donald Trump uključuju niz akcija usmjerenih na sistematiziranje informacija za izradu prospektivnih dijagnoza koje mogu spriječiti ostvarivanje ekonomskih interesa koje Washington smatra prijetnjom, ali i za osiguranje njegove kulturne nadmoći, ako se ono što SAD prodaju svijetu može nazvati “kulturom”.

Ove radnje su, prema dokumentima koje je izdala CISA, opravdane s obzirom na sveprisutnu opasnost kojoj je izložena sigurnost u Washingtonu. Mjere usvojene u veljači i travnju imale su posebnu važnost u pogledu veće koordinacije s privatnim tvrtkama kojima su dostupne globalne informacije.

Među tvrtkama koje je CISA kreirala za suradnju u tom području su tvrtke koje imaju najveći Big Data konglomerat na svijetu, na uobičajeno definiranim “cloud serverima”. Među onima koji su doprinijeli strateškoj sigurnosti Sjedinjenih Država i koji su pristali internet pretvoriti u oružje, ali ne samo u operacijama posebnog psihološkog ratovanja, između ostalih su tvrtka za zapošljavanje osoblja Accenture, mreže Cisco Systems, izračun masovne potrošnje Dell, integrirani krugovi Intel, operativni sustavi Microsoft, mobilni telefoni i računala Samsung i drugi. Vlada je sklopila sporazume s Googleom, Facebookom, Twitterom i drugim društvenim mrežama s kojima su napravljene druge vrste protokola, jer se na zahtjev tih tvrtki nije javno obznanio njihov dosluh s obavještajnim agencijama, kako se ne bi saznalo za veliku ranjivost vaših privatnih podataka.

Kao odgovor na najavljenu monopolističku kontrolu nad internetom, Rusija i Kina razvijaju sustave usmjerene na proširenje autonomije u odnosu na servere smještene na udaljenim područjima i stvaraju suverene mreže.  16. travnja je ruski parlament odobrio je stvaranje domaće mreže RuNet, što je bio hitan odgovor na Trumpove ponovljene prijetnje o isključivo američkim vlasništvom nad internetom i pravom Sjedinjenih Država na diskrecijsko korištenje globalne mreže.

Ruski zakon je donesen brzo, ali nije manjkav i otvara prostor za doradu. Konkretno, naređeno je stvaranje vlastite infrastrukture, implementacija digitalnih zidova sposobnih za filtriranje napada, mogućnost interakcije s vlastitim digitalnim ekosustavom, obzirom na potencijalne smetnje u ruskoj suverenoj komunikaciji, te stvaranje uređaja koji mogu izbjeći kontaminirani sadržaj kojeg su proizvoljno odlučile širiti strane agencije.

Sa svoje strane, Kina je uvela sustav zaštite sličan Rusiji, ali je posebnu pozornost dala trgovinskom ratu kojeg protiv Pekinga vodi Washington, koji se odlučio na ovakvu vrstu napada zbog pada vlastite produktivne konkurentnosti u odnosu na sile u nastajanju u istočnoj Aziji. U središtu ovog spora je umjetna inteligencija, skori prodor mreža 5G i širenje multilateralizma kojeg promiče i stvara Kina.

Vojna konvergencija interneta zahtijeva integraciju fizičkih i virtualnih sukoba. Na primjer, argentinska vlada Mauricia Macrija bila je ključna za strateške interese Sjedinjenih Država u svim područjima. U tom kontekstu je argentinski predsjednik obustavio projekt digitalne suverenosti bivše predsjednice Cristine Fernández de Kirchner, kako u infrastrukturi tako i u aplikacijama. Cijeli je projekt obustavljen, a ono što je stvoreno je uništeno. Argentina je samo jedna od zemalja koje su popustile pred ucjenama američkih agencija, koje nameću svoje projekte. Zanimljivo je da se u Argentini u ovom procesu uz SAD paralelno pojavljuje i Izrael. Dakle, imamo dva agresivna partnera, a uzimajući u obzir da su to dvije zemlje koje podupiru London u okupaciji argentinskih Malvina. Osim toga, Mauricio Macri je krajem 2017. potpisao sporazum s Benjaminom Netanyahuom koji obvezuje  obavještajne i sigurnosne agencije na suradnju u području kibernetičkog kriminala.

Nešto kasnije u okviru izravnog ugovora i bez natječaja Ministarstvo obrane Argentine steklo softvere za kibernetičku obranu u centrima CERT i CSIRT za sprečavanje i upravljanje incidentima u informacijskoj sigurnosti.

U veljači 2018. godine je argentinska ministrica sigurnosti Patricia Bullrich potpisala sporazum s Uredom za obavještajnu djelatnost i analizu Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) o zajedničkoj procjeni informacija o terorizmu. No, “borba protiv terorizma” je samo izgovor za nadzor, a s novom uredbom i okupaciju Argentine. NSA i njeno vojno krilo CISA sada potpuno kontroliraju kibernetički prostor latinoameričke zemlje, koja je tako ostala bez suvereniteta.

Ali suverenost nikada nije bio cilj logike neoliberalne financijske elite. Ni u opipljivim područjima, ni u onima koji čine digitalni okvir. S najnovijim dekretom američkog predsjednika će se zemlje dijeliti na one koje zbog podaničkog mentaliteta sanjaju i žele biti američki, bijeli, civilizirani i slobodni svijet, te na zemlje koje vide opasnost od težnje za uspostavom monopola nad globalnim internetom i njegovom militarizacijom. Prvo čak nisu u stanju uočiti kolonizaciju pri donošenju odluka ili svojih propusta. Osmjehuju se bezbrižno i vjeruju “američkom carstvu” čak i kada postaju njegovi digitalni vazali.

Dekret predsjednika Donalda Trumpa od 26. ožujka ove godine: White House