Interni dokumenti pokazuju da je Facebook znao da je korišten za podsticanje nasilja u Etiopiji

Dokumenti podijeljeni sa CNN u okviru istrage američke Komisije za hartije od vrijednosti pokazuju da je Facebook znao da se koristi za podsticanje nasilja u Etiopiji i da je učinio malo u borbi protiv toga.

Prema dokumentima, zaposleni u Facebooku su više puta izražavali zabrinutost zbog neuspjeha kompanije da zaustavi širenje dezinformacija i objava koje podstiču nasilje u Etiopiji i drugim rizičnim zemljama. Facebook, preko portparola, insistira da je učinio dovoljno da suzbije nasilje na platformi, dok grupe za ljudska prava i uzbunjivači tvrde da su njegovi napori nedovoljno finansirani i kvazi-performativni.

Etiopiju je tokom prošle godine zahvatio građanski rat, a milicije su koristile Facebook da pozivaju na nasilje protiv etničkih manjina. Političari su takođe koristili platformu da izazovu podjele. Facebook se našao na udaru sličnih kritika zbog svoje uloge u genocidu nad Rohindžanima u Mjanmaru.

Dok su napori Facebooka da kontroliše govor mržnje u Americi bili kritikovani, njegovi napori u ostatku svijeta su vjerovatno daleko gori. Prema Facebooku, platforma ima 1,84 milijarde korisnika dnevno i 2,8 milijardi korisnika mjesečno. Skoro tri četvrtine svih njegovih korisnika su izvan Sjeverne Amerike i Evrope.

Dokumenti pokazuju da kompanija nije uspjela da poveća broj svog osoblja i razvije resurse na lokalnom jeziku kako bi uhvatili i spriječili govor koji podstiče mržnju i nasilje kako bi održali korak sa svojim eksplozivnim globalnim rastom. Uzbunjivačica iz Facebooka Frensis Haugen vjeruje da događaji u Mjanmaru i Etiopiji nisu jednokratni, već znak događaja koji dolaze.

„Iskreno se plašim da će ogroman broj ljudi umrijeti u narednih pet do deset godina ili dvadeset godina, zbog izbora i nedovoljno finansiranja“, reklaje Haugen.

„Sirova verzija Facebooka koja luta u divljini u većini svijeta nema ništa od onoga što je čini prijatnom u Sjedinjenim Državama, i ja iskreno mislim da je mnogo života na kocki –  Mjanmar i Etiopija su kao uvodno poglavlje“, dodala je ona.

Niz uzbunjivača i izvještaja stalno govori da Facebook daje prednost profitabilnosti u odnosu na sigurnost. Facebook je dugo branio svoju platformu sugerišući da nije njegova dužnost da kontroliše ono što korisnici govore. Međutim, oni su ipak investirali kako bi pomogli da se uhvati i obuzda problematičan govor i akteri koji koriste platformu.

Preko portparola Facebooka rečeno je da su uložili „13 milijardi dolara i da ima 40.000 ljudi koji rade na bezbjednosti i sigurnosti na našoj platformi, uključujući 15.000 ljudi koji pregledaju sadržaj na više od 70 jezika koji rade na više od 20 lokacija širom svijeta kako bi podržali našu zajednicu.”

Da stavimo te brojke u kontekst, Facebook je prijavio prihod od 85,9 milijardi dolara u 2020. i navodno ima 1,84 milijarde korisnika dnevno. Njihova investicija od 13 milijardi dolara predstavlja 15 % njihovog prihoda u 2020. godini, a nepoznato je da li se ta cifra odnosi na određeni vremenski period ili je to 13 milijardi dolara u novoj potrošnji.

Facebook koji sugeriše da 15.000 ljudi može adekvatno da pregleda sadržaj 1,84 milijarde korisnika dnevno je nevjerovatno optimističan. To bi značilo da bi svaki recenzent bio odgovoran za postove122.666 ljudi svakog dana. Ako bi pregled posta svake osobe trajao samo jednu sekundu, bilo bi potrebno 34 sata dnevno da 15.000 ljudi pregleda sadržaj 1,84 milijarde dnevnih korisnika.

Facebook nije izazvao građanski rat u Etiopiji, ali sposobnost platforme da brzo širi opasan govor i nezainteresovanost kompanije za ulaganje u adekvatne mjere zaštite mogli bi da dovedu do gubitka ljudskih života.