Irački Kurdistan je kapitulirao i prihvaća odluku Vrhovnog suda u Bagdadu

U priopćenju objavljenom u utorak, Kurdistanska regionalna vlada u Iraku navodi kako će poštovati nedavno tumačenje iračkog Saveznog Vrhovnog suda iz članka 1. Ustava koji se tiče secesije u Iraku.

Savezni Vrhovni sud Iraka je 6. studenog donio odluku u kojoj navodi kako nema regije ili provincije koja se može jednostrano odcijepiti, dao je saveznim vlastima veće ovlasti, jer nastoji spriječiti druge pokrete poput glasovanja o neovisnosti u iračkom Kurdistanu 25. rujna ove godine.

“Odgovorili smo na zahtjev iračke vlade u Bagdadu da treba okončati bilo kakve pogrešne interpretacije ustava i potvrditi jedinstvo Iraka”, izjavio je prošlog tjedna glasnogovornik suda.

“Republika Irak je savezna, nezavisna i potpuno suverena država i po sustavu vladavine je parlamentarna i demokratska republika, a Ustav je jamac jedinstva Iraka”, stoji u članku 1. Ustava Iraka.

Kurdistanska regionalna vlada je pozdravila rješenje suda i izjavila da će regija poštivati odluku.

“Kao što smo u regiji Kurdistan uvijek naglašavali, pronalaženje rješenja za sporove između saveznih vlasti i Kurdistanske regije treba tražiti kroz ustavna i pravna sredstva, kao i na temelju našeg poznatog stava koji pozdravlja sve relevantne inicijative, posebice inicijativu od strane velikog ajatolaha Alija Al-Sistanija, iračkih dužnosnika i zemalja prijateljskih iračkom narodu. Poštujemo tumačenje Saveznog Vrhovnog suda u tumačenju Ustava Iraka”, navodi se u priopćenju Kurdistanske regionalne vlade, prenosi televizija Kurdistan24..

Kurdska vlada je također pozvala na miran dijalog između Erbila i Bagdada, kako bi se riješile njihove razlike.

“Vjerujemo da ova odluka mora postati temelj za pokretanje inkluzivnog nacionalnog dijaloga između Erbila i Bagdada za rješavanje svih sporova kroz provedbu svih ustavnih članaka i na način koji jamči sva prava, ovlasti i status koji se spominju u Ustavu zemlje, jer je to jedini način da se osigura jedinstvo Iraka, kako je navedeno u članku 1.”, navodi se u priopćenju.

U međuvremenu se oglasio i irački premijer Haider Al-Abadi, koji je poručio kako ne želi nikakve posrednike u pregovorima s Erbilom.

Kazao je i kako će se dužnosnici kurdske vlade morati strpjeti, prije nego im Bagdad počne slati mjesečne plaće.

Haider Al-Abadi je ovo izjavio tijekom posjete svetom gradu Karbali u subotu, gdje je milijun šiita bilo na hodočašću za Arba’een, kojim se obilježava 40 dana od dana smrti imama Huseina, unuka poslanika Muhameda.

Kurdistanska regija je ponudila da će zamrznuti ishod referenduma kurdske neovisnosti u zamjenu za otvoreni dijalog s Bagdadom. Bagdad je odbio ponudu i traži poništenje. U priopćenju Erbila stoji kako se poštuje odluka Saveznog Vrhovnog suda, ali se nigdje eksplicitno ne navodi da su referendum i njegovi rezultatu poništeni. Kurdistanska regionalna vlada je rekla da će to eventualno učiniti, ali tek nakon što se održe pregovori.

Irački premijer Haider Al-Abadi je zapravo odgovorio Sjedinjenim Američkim Državama, Francuskoj i Ujedinjenim narodima, koji su se ponudili kao posrednici u pokretanju političkog dijaloga između dviju strana.

Abadi je rekao kako su iračke snage oslobodile Iraka od ISIL-a, ali i ujedinile iračku naciju za vrijeme vraća pod kontrolu središnje vlade nekih od područja koja su prethodno bila pod nadzorom kurdskih Peshmergi. Dodao je da se Irak i dalje suočava sa sigurnosnim prijetnjama.

Irački premijer je rekao kako će se izbori održati na vrijeme i da na njima neće moći sudjelovati nikakve političke skupina s oružanim krilom.

Ahmad Al-Assadi, glasnogovornik šiitske Hash Al-Shaabi armije, rekao je da su zapovjednici njegovih snaga mogu sudjelovati na izborima samo ako izađu iz sastava ove oružane formacije, što je određeno kompromisno rješenje, iako je malo vjerojatno da oni i dalje neće imati utjecaja u svojim formacijama.

Hashd Al-Shaabi snage su službeno dio iračkih oružanih snaga.

“Junaci Hashda, sigurnosnih snaga i vojske se nisu borili za političare ili da političke stranke pobijede na izborima, nego za svoju domovinu”, rekao je Abadi na konferenciji za novinare u Karbali.

Također je upozorio kako se protivi korištenju šiitskih snaga i sigurnosnih i vojnih institucija za bolje rezultate na izborima.

Iračke šiitske snage nisu ni potvrdile posebnu želju za izlazak na izbore i njihovi su zapovjednici poručili da će igrati veću ulogu u očuvanju sigurnosti naftnih polja u pokrajini Kirkuk, budući da je Bagdad najavio povećanje proizvodnje u tim poljima.

Mediji Hashd Al-Shaabi snaga su izvijestili da se njihov zamjenik glavnog zapovjednika, Abu Mahdi Al-Muhandis, sastao s iračkim ministrom nafte Jabbarom Al-Luaibijem i raspravljao o načinu zaštite naftnih bušotina u pokrajini Kirkuk.

U ponedjeljak nije bilo potvrde o ovom razgovoru iz iračkog ministarstva nafte, ali su mediji iračkih šiitskih snaga objavili fotografiju sastanka.

Iračke snage trenutačno rade na osiguranju rute naftovoda Kirkuk kroz kojeg Bagdad planira izvoziti naftu u Tursku.

Ministar Luaibi je u ponedjeljak priopćio kako Irak planira udvostručiti izvoz nafte iz Kirkuka na milijun barela dnevno.

Irak trenutno izvozi 30 000 barela dnevno tankerima u Iran.

Zbog velikih zasluga u borbi protiv terorista Islamske države i nedavnoj podršci središnjoj vlasti u Bagdadu, šiitske Hashd Al-Shaabi snage su postale nezaobilazni čimbenik u Iraku.

U godinama nakon američke invazije je Muhandis je vodio irački Hezbollah, a američki State Department ga je zbog pripadnosti Hezbollahu uvrstio na spisak  “terorista”.

Njegovo pravo ime je Jamal Jaafar Ibrahim, ali je poznatiji po svom ratnom imenu i velikom prijateljstvu s iranskim generalnom Qassemom Suleimanijen, zapovjednikom iranskih Quds snaga za inozemno djelovanje.

Kada ISIL 2014. napao Irak, Muhandis je bio jedan od prvih šiitskih aktera koji je pozvao na oružje i obranu Iraka. Okupio je šiitske skupine i ratne veterane u svoj ured u Bagdadu, gdje su formirali jezgro postrojbi i krenuli u borbu.

Član je Daawa stranke od sedamdesetih godina, ali bi Abu Mahdi Al-Muhandis želio bi formirati iračku verziju iranskih Quds snaga.

“Od početka je Islamska revolucija bila njegova velika motivacija”, izjavio je za The Wall Street Journal bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Mofaq Al-Rubaiyee.

Uz vojni pritisak, koji je obustavljen, Bagdad iračke Kurde pokušava uvjeriti da odustanu od svojih namjera i financijskim pritiskom. Washington je obustavio vojnu pomoć Peshmergama, na što se u ponedjeljak požalio premijer iračkog Kurdistana Nechirvan Barzani.

U nacrtu proračuna za 2018. godinu, koji je usvojen ranije ovog mjeseca, Kurdistanska regija se spominje kao “pokrajina sjevernog Iraka”. Kurdi tvrde da je se u potpunosti ignorira ustavom zajamčena terminologija i da se time ukidaju kurdska prava.

U ovim okolnostima se Bagdad ne osvrće na pritužbe Kurda, a za zahtjeve Erbila da se kurdskoj pokrajini dodijeli 17% saveznog proračuna je Adabi nazvao “nepravednima”. Međutim, kurdske vlasti inzistiraju na tome, jer je tako propisano iračkim Ustavom iz 2005. godine, a tako bi trebalo biti sve dok se ne provede popis stanovništva i utvrdi koliko Kurda živi na teritoriju sjevernog Iraka.

Kako se čini, ovo će biti glavne teme pregovora, a ne referendum neovisnosti, koji će na jedan ili drugi način biti poništen, budući da javni službenici u  regiji Kurdistan prosvjeduju zbog neisplaćenih plaća i tvrde kako imaju ugovor s vladom u Erbilu, a ne s Bagdadom.

Irački premijer je rekao kako je Bagdad spreman platiti plaće državnim službenicima u Kurdistanskoj regiji, ali tek nakon pažljive revizije broja zaposlenika.

Hiwa Zangana, predstavnica učitelja, izjavila je za Rudaw kako uposlenici u obrazovanju zahtijevaju svoje plaće, što ne znači da ih žele izravno od Bagdada.

“Tražili smo poboljšanje i isplatu plaća i pozivamo vladu u Erbilu da riješi to pitanje, jer je to njihova dužnost, a ne Bagdada”, rekla je Zangana.

No, Bagdad sada raspolaže naftom, infrastrukturom, neusporedivo većim sigurnosnim snagama i jakim saveznicima, što znači da će ostvarenje sna o neovisnosti iračkog Kurdistana, barem u dogledno vrijeme, morati pričekati.