Irak i kurdski referendum – Ratni bubnjevi i pripreme za sukob

Irački Kurdistan - referendum
35 komentara

U utorak je irački parlament glasovao protiv referenduma o neovisnosti regije Kurdistan, kojeg kurdske vlasti planiraju provesti 25. rujna. Parlament u Bagdadu je obvezao iračku vladu da poduzme mjere za “očuvanje jedinstva Iraka”.

Glasovanje je odobrio premijer Haider Al-Abadi, koji će poduzeti sve mjere protiv procesa referenduma u regiji Kurdistan, ali ne samo. Naime, irački Kurdi su najavili da će referendum održati i na ”spornim” područjima pod kontrolom kurdskih snaga. To su područja u pokrajinama Kirkuk, Diyala i Niniva, koja Kurdi su u borbama protiv ”Islamske države” pripojili svojoj regiji, iako su izvan njezinih administrativnih granica.

Pitanje aktivnog protivljenja središnjih vlasti referendumu je na dnevni red stavljeno na zahtjev 80 zastupnika. Ukupno je na sjedini sudjelovalo 204 od 328 zastupnika, jer su sve kurdske frakcije u iračkom parlamentu bojkotirale glasovanje.

”Odobrene su i vojne mjere u suzbijanju ovog procesa”

“Irački je ustav jasno propisao oko kojih se pitanja može održati referendum, a popis ne uključuje referendum o neovisnosti Kurdistana. Uključivanje spornih teritorija u referendum također predstavlja kršenje ustava”, izjavio je glasnogovornik parlamenta Salim Al-Jubouri.

Prosvjedujući protiv glasovanja, zastupnici Kurdistanske demokratske stranke (KDP) su napustili parlament.

Izglasana odluka sadrži i “vojne mjere” protiv tog poteza, izvijestio je kurdski portal Rudaw.

U regiji, ali u svijetu se izražava zabrinutost zbog sve veće vjerojatnosti izbijanja sukoba između kurdskih snaga i ostalih etničkih i vjerskih skupina koje se protive odcjepljenju Kurdistana. Protiv ovog scenarija su se bezrezervno izjasnili i irački Turkomani i Jezidi na sjeverozapadu zemlje.

Jezidi i njihove YBŞ i YJŞ snage, koje drže područje od Sinjara do sirijske granice, odvojili od kurdskih Peshmerga snaga i ušle u neformalni savez sa šiitskim snagama koje su aktivne uz sirijsku granicu.

Irački Turkomani su ponovili svoje protivljenje predstojećem referendumu i pozvali sve svoje sunarodnjake da ga bojkotiraju.

Na konferenciji za novinare u Kirkuku 9. rujna je Ershad Salihi, čelnik ”Iračkog turkomanskog fronta”, pročitao je zajedničku izjavu koju su potpisali svi čelnici stranaka koje fronta okuplja u Kirkuku, naglašavajući neslaganje s referendumom, prenosi turski Hürriyet.

Prijeteći kako neće priznati rezultate referenduma, stranke su predstojeće izjašnjavanje opisale kao “alat koji se koristi protiv Turkomana regije”.

“Irak trenutačno prolazi kroz kritično razdoblje. Pobjeda nad teroristima ISIL-a je na horizontu, ali regiju Kirkuk i okrug Hawija, kojeg drže teroristi, te ostala područja, još se moraju osloboditi”, izjavio je Salihi.

Uz ”Irački turkomanski front”, zajedničku je izjavu potpisalo još šest stranaka ove manjine u Iraku.

Turska također odbacuje planirani referendum. Ankara upozorava kako je stabilnost regije neraskidivo povezana s održavanjem jedinstva i teritorijalnog integriteta Iraka.

Protiv referenduma se izjasnio i jedan od lidera šiitskih snaga u Iraku, Qais Al-Khazali, koji je na čelu skupine Asa’ib Ahl Al-Haq  koja broji 10 000 boraca, iako su istog mišljenja i skupine Kata’ib Hezbollah i druge koje zajedno čine šiitsku Hashd Al-Shaabi, koja je pod izravnim zapovjedništvom premijera Haidera Al-Abadija.

Qais Al-Khazali je pozdravio odluku iračkog parlamenta da se suprotstavi referendumu o neovisnosti Kurdistanske regije i naglasio njegovu podršku iračkom premijeru Haideru Al-Abadiju u očuvanju integriteta Iraka.

Hadi Al-Amiri, glavni tajnik utjecajne organizacije Badr i vojni zapovjednik šiitskih snaga u Iraku, rekao je kako neće priznati rezultate kurdskog referenduma.

”Bojim se da će referendum još više zakomplicirati stvari i zato sam osobno nekoliko puta pozvao našu braću u Kurdistanu da preispitaju referendum. Protiv sam uspostavljanja regionalnih entiteta koji bi imali rasne ili vjerske temelje. Neovisnost regije Kurdistan može dovesti do još jednog oružanog sukoba u Iraku”, rekao je Hadi Al-Amiri.

”Nemoguće se dogovoriti o granici između Kurda i Arapa ili između sunita i šiita u Iraku. Ako se budu uspostavljali rasni ili sektaški regionalni entiteti, to znači ćemo svi uzeti oružje i oružani sukob”, istaknuo je Al-Amiri i dodao ”kako se ne može složiti s kurdskim etničkim entitetom, a to Irak može odvesti u rat”.

Istaknuti vojni zapovjednik iračkih šiita, Abu Mahdi Al-Mohandes, rekao je da je referendum ”crvena crta” i da neće dozvoliti odvajanje sjevernog Iraka.

Sve frakcije Hasd Al-Shaabi snaga će se mobilizirati protiv regionalne vlade Kurdistana. Nakon izjava njihovih vojnih zapovjednika, mnogi rat između šiitske armije i kurdskih Peshmergi u Iraku smatraju neizbježnim, iako dio analitičara tvrdi da to nije toliko zbog referenduma kao takvog, nego zbog spornih područje koja su okupirali Kurdi i uključena su u referendum.

Washington je, navodno, ”zabrinut” da bi referendum mogao odvući pozornost od ostalih regionalnih pitanja, posebice od borbe protiv terorizma i stabilizaciju Iraka poslije poraza terorista ”kalifata”.

Referendum i Izrael

Unatoč činjenici da su u Iraku sve glasniji ratni bubnjevi, referendum veliku podršku dobiva iz Izraela, gdje je ministar pravosuđa židovske države rekao ”kako je u interesu Izraela i Zapada uspostava neovisnog Kurdistana”.

Istog je mišljenja i bivši zamjenik načelnika izraelskog Glavnog stožera, koji tvrdi kako će stvaranje Kurdistana doprinijeti stabilnosti na Bliskom istoku.

U utorak je izraelski premijer Benjamin Netanyahu najavio službenu izraelsku potporu stvaranju neovisne kurdske države na Bliskom istoku, tvrdeći kako Izrael “podržava legitimne napore kurdskog naroda da uspostavi vlastitu državu”.

Premijer Netanyahu je ovim postao prvi državnik koji nedvosmisleno podržava neovisnost iračkog Kurdistana.

Netanyahu je dodao kako se to ne odnosi na napore Kurdistanske radničke stranke (PKK) da uspostavi neovisnu kurdsku državu u Turskoj.

“Izrael, za razliku od Turske koja podupire teroriste Hamasa, odbacuje PKK i smatra ga terorističkom organizacijom”, kazao je izraelski premijer.

Međutim, izgleda kako to neće biti dovoljno da zadrži dobre odnose s Ankarom, koja se snažno protivi stvaranju bilo kakve kurdske države blizu ili unutar svojih granica.

Irački Kurdi su svjesni da im je ovo možda povijesna prilika da se pokušaju odcijepiti od Iraka. Imaju podršku Izraela, vjerojatno i prešutnu podršku Washingtona, koji je tražio odgodu referenduma za godinu dana, dok se ne porazi ISIL, kao da to nešto mijenja.

Unutarnje prilike su također naklonjene Erbilu, jer su iračka vojska i policija i šiitske snage razvučeni na više fronti diljem zemlje i neće prekinuti kampanju protiv takozvane ”Islamske države”, u kojoj kurdske snage ne sudjeluju još od kraja prošle godine i zauzimanja grada Bashiqe.

Massoud Barzani vjerojatno smatra da ima dovoljno snage da odoli pritisku i provede referendum, nakon čega će najaviti pokretanje procesa odcjepljenja iračkog Kurdistana. Kada ne bi bilo vanjskih aktera, Erbil bi imao nekakvih šansi za provedbu svog plana. Međutim, uz Iran, Tursku i Siriju, koji ne podržavaju stvaranje neovisne kurdske države, praktično je nemoguće da će ostati po strani i da neće pružiti podršku Bagdadu u očuvanju integriteta Iraka.

U ovim okolnostima, kada svi tvrde da su u pravu, a suprotnog su mišljenja, nije isključeno da će se granice, ako Barzani ustraje u svom naumu, zaista crtati oružjem. Što to što znači u  multikonfesionalnoj i multietničkoj zemlji ne treba posebno naglašavati.

KrizaReferendum
Pretplatiti se
Obavijesti o
35 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
rodoljub
7 godine prije

Ameri “zakuvali” novi rat . Krvozedne psihopate SAD-NATO fasisti ne miruju .

17 novembar
7 godine prije

amerikanci imaju plan podjele iraka star preko deset godina da lakse vladaju crpe naftu i odsjeku iran a samim tim i hezbolah . ako dodje do rata iracka vojska ce nastradati kao i sirijska dok nisu dosli rusi samo ovde je problem sto u bagdadu u vladi sjede americke barbike i nece traziti pomoc rusije koja intervenise samo kad je legitimna vlada pozove kao u siriji ovaj rat nece stati ni za 20 godina iran ce morati intervenisati dok nisu i kod njih kurdi zakazali referendum koji u iranu ima nekoliko miliona

Laki Topalović
7 godine prije

Tko će to podijeliti, nema šanse, …nego ratom, a ovima je ionako cilj rat , a ne Kurdistan, dok je rata, ubijat će se međusobno, a Netanyahu slinit na obavještajna izvješća o mrtvima i uništenoj tehnici na svim stranama. No, mogli bi se malo prevariti.

Netkić iz Netkićevaca
7 godine prije

Odlično, taman se svi odluče riješiti Kurda i imaju rat protiv istih u njihovom dvorištu. Nadam se da će situaciju iskoristiti MEK i krenuti u konačno oslobađanje Irana od Mulinog režima.

davor
7 godine prije

Izraelci opet rade gluposti i guraju regiju u nove sukobe. Bojim se da Turska ovog puta neće stajati po strani a Kurdistan neće proći ni kod 1/3 UN članica ( ta trećina glasa dekretom SAD-a naravno, nikako drugačije, nažalost i Hrvatska se tu ubraja ). Biti će zanimljivo čuti stajališta primjerice Saudijske Arabije koja je snažni saveznik Izraela ali po pitanju Kurdistana zasad se ne izjašnjava vjerovatno u želji da sačuva kakve takve dobre odnose sa Turskom i Egiptom.

fenix
7 godine prije

Na zalost Irak nema sanse vojno zaustaviti Kurdistan Iracka vojska i policija ali i Sitske snage nemogu nesto mnogo uciniti protiv Pesmergi. Oni jednostavno dobro naoruzani jako brojni i motivisani jel Kurdi ostvaruju sve snove i u Iraku i u Siriji (mada Saa bi u Siriji mogla pokvariti Kurdski san) jos im samo ostaje Turska.

Crni žutokljunac
7 godine prije

Cionistički plan u sijanju razdora između muslimana ide dalje.Njihov cilj je da se njihovi muslimanski susjedi što više pobiju i rasele.Vješto koriste njihove razlike i uvijek nalaze nove korisne budale za svoje ciljeve.Taj razdor su posijali još britanci sa crtanjem granica koje nemaju veze sa etničkim,religijskim i sektaškim stanjem na terenu.Oni su i začetnici ideje o židovskoj državi usred muslimanskog tkiva.Sve se radi da muslimanski svijet bude razjedinjen i u međusobnom sukobu.

most
7 godine prije

Naravno da su zio nazi hijene za neovísni Kurdistan, jer se nadaju, ne samo da će se rat na BI-ju nastaviti, već da će se i preliti i na Iran i Tursku. I već duže vremena IzraHELL se razvija u miru, a korisne budale ratuju za njega. Zanimljivo kako Satanyahu ne spominje neovisnu Palestinu.
Kurdi su ušli u igru kojoj nisu dorasli. Kojim putem oni misle izvoziti naftu? Jer osim nje i nemaju ništa. Turcima su prije 100-njak godina pomagali u genocidu nad Armencima, Grcima i Arapima kršćanima – danas pomažu američko-izraelsku bagru u
možda još podmuklijem projektu beskrajnog rata i uništenja cijelog Bliskog istoka.

Josip
7 godine prije

Turkomani koje spominjete u članku su Turkmeni, pripadnici većinskog naroda u Turkmenistanu (ili Turkmeniji), a kojih ima i u Iraku.

niko
7 godine prije

Zidovi.Englezi i Ameri opet kuvaju corbu na Bliskom Istoku

© 2024 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI