Prema Micku Mulroyu, analitičaru za nacionalnu sigurnost i obranu ABC Newsa, Iran je jemenskim Hutijima dostavio bespilotne podmornice.
Iranske veze s Jemenom
Uz balističke projektile, Hutiji su već počeli koristiti zračne i morske bespilotne letjelice (također poznate kao brodske/površinske bespilotne letjelice) protiv stranih brodova i plovila u Crvenom moru. Kako je objavljeno, u proteklih nekoliko dana bilo je izravnih pogodaka u komercijalne tankere.
Bespilotne podmornice su, međutim, navodno još jedna ‘igračka’ koju Huti, uz pomoć Irana, imaju u svom arsenalu i koju su koristili u napadima tijekom vikenda. “SAD je izveo ono što je nazvao samoobrambenim napadima na pet ciljeva u jemenskom području koje kontroliraju Huti nakon što su Huti upotrijebili podmornicu bez posade po prvi put od početka napada u Crvenom moru i Adenskom zaljevu, rekao je Pentagon,” ABC je izvijestio, ocrtavajući događaje od nedjelje.
Koalicija predvođena SAD-om do sada se morala braniti od bespilotnih letjelica jer ih je lakše otkriti. Međutim, kao rezultat izraelskog sukoba u Gazi, Hutiji sada vode bitku koju je još teže otkriti na brodovima Crvenog mora.
Prema Micku Mulroyu, analitičaru za nacionalnu sigurnost i obranu ABC Newsa koji je radio za Pentagon i CIA-u, Hutiji intenziviraju svoje pokušaje napada na američki ratni brod.
“Hutiji i IRGC [Islamska revolucionarna garda] prilagođavaju svoju strategiju, očito zato što nisu bili uspješni u napadu na brod američke mornarice”, rekao je Mulroy. “Ako jedno ili više ovih oružja prođe i ubije američke mornare, Iran bi trebao očekivati da će se smatrati izravno odgovornim.”
“Hutiji vjerojatno nisu sposobni sami proizvesti ovo oružje, tako da vjerojatno dolaze iz Irana”, objasnio je i nastavio opisujući strategiju Hutija kao pokušaj “nadjačavanja obrane broda” u “napadu roja”. ”
Čini se da Huti sada mogu pokrenuti složenije, višestrane napade iz zraka, s površine vode i ispod vode.
Iranski državni mediji nisu otkrili razvoj prvog nacionalnog podvodnog drona (UUV) sve do prosinca prošle godine:
Domaća UUV, također poznata kao podvodna bespilotna letjelica koja može djelovati bez čovjeka, predstavljena je u subotu na izložbi postignuća iranske mornarice.
Podvodno vozilo može otkriti i uništiti različite podvodne mine noseći široku paletu opreme. Iranski UUV može ići duboko do 200 metara s izdržljivošću od 24 sata.
Budući da je Perzijski zaljev relativno plitak, može sadržavati niz podvodnih mina položenih na dubinama od 10 do 50 metara, što bi moglo prouzročiti ozbiljnu štetu plovilima teškim i do 250 tona.
#BREAKING HOUTHIS HAVE SUBMARINE DRONES
US CENTCOM: "The Houthis used a drone submarine for the first time since the start of their attacks."
Source: AlArabiya#Yemen #Redsea #Gaza #GazaGeniocide #Houthi #HouthiDrone #UAV pic.twitter.com/h13ClO6eXL
— Dailyfusenews (@dailyfusenews) February 18, 2024
Prema nedavnim izvješćima s tog područja, iranska mornarica navodno koristi najmanje jedan brod za nadzor za djelovanje u regiji Crvenog mora. Bivši američki dužnosnici tvrdili su da špijunski brod vjerojatno Hutijima daje obavještajne podatke o njihovim metama.
Postoji šansa da bi bespilotne letjelice mogle dobiti pomoć od iranskih izviđačkih sredstava u tom području ako su nedavne tvrdnje da Teheran Hutijima osigurava podvodne bespilotne letjelice točne.
Huti imaju čelična muda.
To su u biti torpeda, slica onome americkom sto su huti upecali prije dva dana.
Huti svaki dan pogode neki brod, cas britanski cas americki, kao da im neko daje satelitske okordinate razmjestaja flote.
Američka moralna i politička prava da udare po neprijatelju su takva, kao da se borbe vode na ušću reke Potomak ili Misisipi, a ne 10.000km dalje (na drugoj polulopti zemljine kugle) gde ljudi hodaju naopačke u odnosu na Amerikance.
Željko … Prekasno je za to – nažalost , premda ste u pravu 👍 , Pandora’s Box je otvorena i sada više , nazad – nema ….
Jesi li posijao rasadu?
Jesi li osisao lozu?
Jesi li okrecio vocke?
Izgleda ti se svjesno probudio šta bi rekla kolegica JadrankaS @ ,još samo da postaneš vegetarijanac i priča podpuna.
Da li je Iran,dao,Rusima ovo a Hutima ono,ili je S.Koreja ispalila rakete,nije pravo pitanje.Pravo pitanje je,ako umobolna USrA,može(ili je mogla,ili misli da može)radit(od Korejsko rata),neviđeni teror,stalno izazivat ratove(od kraja 2.sv.rata,pobili su više ljudi,od,njihova predhodnika Hitlera,čije krvoločno(ne)
djelo,uspješno nastavljaju(naravno tu je i Nacistička Amerikanska teroristička organizacij-NATO),uglavni njihov biznis,trgovanje smrću-prodajom oružja,zašto i ostali ne bi mogli pomagati svoje prijatelje,jer,nepr
ijatelj,mog neprijatelja je moj prijatelj.Samo je šteta šta se Rusi još nisu,potpuno otriznili i ne daju Hutima,atomsku bombu.Kako njima,tako i Kubi,Nikaragvi,Iranu,Venecueli i svima onima koji su trn u oku USrA,Da uništiš kugu(Eu,NATO,USrA),moraš spaliti bacil kuge.Ili tako,ili nas nema.
Takio i treba. Muda i znanje.
Ako mogu USA trečim državama djeliti svoje oružje, mogu ga na isti način djeliti i Iran, Kina i Rusija.
Washington je zahtijevao da Moskva ne koristi antisatelitsko oružje u svemiru, piše Wall Street Journal. Kako navodi publikacija, strane su privatno pregovarale o ovoj temi.
.
Izvori publikacije u Bijeloj kući javili su da je Rusiju u pregovorima predstavljao pomoćnik predsjednika za vanjsku politiku Jurij Ušakov, a Sjedinjene Države savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan. Prethodno su više puta imali privatne razgovore na temu ukrajinskog sukoba. Bilo je i razgovora između direktora CIA-e Williama Burnsa i šefa SVR Sergeja Nariškina. Američki zvaničnici upozorili su svoje ruske kolege da ne raspoređuju oružje u svemir.
Zeljo legendo svako dobro tvojima i tebi zelim…
Treba li shvatiti ovu prijetnju kao Ukrainci nisu sposobni proizvesti ATACMS ili Taurus, pa ako koja raketa padne u Rusiju, Rusi će uzvratiti nuklernim bombama po Njemačkoj i SAD? Zna se ko je odgovoran. Sreća da ova naša budaletina Plenki nema takvo oružije. Bilo bi nam veselo, a hrvatski prostor prazan.
Vec je ionako sve otislo u pm sa mobitelima, ekranima a jos malo i sa AI, tako nek ide slobodno dokraja