Iran je jasan: „Više ne samo da ne vjerujemo SAD-u, nego ni malim vođama Europe“

Jučer je iranski predsjednik Hassan Rohani još jednom jasno dao do znanja stavove i Islamske Republike, koje Zapad ili ne razumije ili ne želi čuti, a nakon njega se javnosti obratio i iranski vrhovni vođa ajatolah Sayed Ali Hamnei.

Iranski predsjednik Hasan Rouhani kaže da ako Sjedinjene Države žele utrti put pregovorima s Iranom, prvo moraju odustati od svoje politike vršenja “maksimalnog pritiska” na Islamsku Republiku, što je ključni i jedini preduvjet razgovora s Teheranom.

Rohani je svoje primjedbe iznio na tiskovnoj konferenciji u New Yorku u četvrtak, čime je označio kraj njegova sudjelovanja u 74. godišnjem zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda.

Upitan o mogućnosti bilo kakvih razgovora između Teherana i Washingtona, iranski predsjednik je rekao: “Želimo da SAD ukloni preduvjet za razgovor s Iranom, uključujući i njegovu kampanju “maksimalnog pritiska” na iransku naciju” prije nego što bi bilo kakvi razgovori bili mogući.“

Rouhani je naglasio da SAD prvo moraju ukloniti sankcije i zaustaviti pritiske na Islamsku Republiku i usvojiti logičnu politiku koja će koristiti i građanima Sjedinjenih Država i svijetu.

“Tada bi pregovaranje bilo moguće”, dodao je.

Iranski predsjednik je napomenuo da su ponovnim nametanjem sankcija Iranu i vršeći maksimalni pritisak na tu zemlju, “SAD su krivicu za nastale probleme htjele prebaciti na iransku administraciju”.

Dodao je da američki dužnosnici žele istovremeno sudjelovati u pregovorima s Iranom, zemljom čija prava krše i postavljaju joj preduvjete.

“SAD moraju odustati od svoje politike i tako dokazati da je moguće pregovarati s ovom administracijom i postići dogovor s Iranom”, naglasio je Rouhani.

Dodao je kako je kroz svoje pritiske Washington već propao u svojim naporima da zabije klin između iranske nacije i vlade i samo je povećao jaz između iranske nacije i američke administracije, uz istovremeno buđenje najvišeg stupnja mržnje među Irancima.

“Ako se SAD odrekne preduvjeta za razgovor s Iranom, situacija će se promijeniti i mi možemo razmišljati o tome”, rekao je iranski predsjednik.

Rohani se zatim osvrnuo na jednostrano povlačenje Washingtona od značajnog nuklearnog sporazuma postignutog između Irana i pet stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda plus Njemačke 2015. godine

Iranski predsjednik je rekao da nije u redu da SAD potpiše sporazum, provodi ga nekoliko mjeseci, a zatim traži izgovor da se povuče iz njega, što također predstavlja kršenje Rezolucije 2231 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, koje je podržalo sporazum.

“Nakon povlačenja SAD-a, druge su stranke rekle da će moći očuvati, a mi smo slušali njihove planove jer smo željeli da dogovor opstane”, objasnio je Rohani, dodavši, međutim, da su Europljani ponudili mnoge planove, prvo kroz središnje banke i zatim kroz druge financijske sustave, ali nijedan od njih još nije postao operativan.

“Europa je dokazala svoju nesposobnost ili nedostatak odlučnosti da nuklearni sporazum nastavi živjeti u praksi. Žele da se nuklearni sporazum nastavi, ali žele da troškove snosi Iran”, rekao je Rohani.

Iranski raketni program

Logično je da od pregovora neće biti ništa, jer SAD dobro znaju da Iranu, čak i kada bi htio steći nuklearno oružje, za to trebaju godine teškog rada i provođenje testova koji se ne mogu sakriti. Kako SAD žele da se pregovori pokrenu odmah, bez ukidanja sankcija, ali i da se pregovara o iranskom raketnom programu, kojeg se najviše boji Izrael, a program naoružanja nije dio sporazuma iz 2015. godine, mogućnost da se dvije strane nađu na pola puta ne postoji. Iran, kao i svaka druga zemlja, ima pravo razvijati projektile kratkog i srednjeg dometa, a ako stekne tehnologije i one dugog dometa, iako one Iranu nisu ni potrebne, stoga nema nikakvih razloga da se pregovara o tom pitanju. Ali kako je to zahtjev Tel Aviva, Washington ne može od njega odustati i to će gurati usprkos spoznaji o uzaludnosti svojih napora.

Iran nastavlja s nuklearnom programom na najnižim razinama

Pojasnio je da će Iran zato nastaviti sa svojim nuklearnim programom, ali u fazama, počevši s najmanje važnim točkama, kao što je prvi korak u kojem je Iran povećao zalihe obogaćenog urana na više od 300 kilograma. U drugom koraku Teheran je počeo obogaćivati uran čistoćom iznad granice od 3,76 posto, što je zanemariva razina ako govorimo o oružju. Kao treći korak u smanjenju preuzetih obveza, Iran je početkom rujna rekao da je aktivirao 20 IR-4 i 20 IR-6 centrifuga u istraživačke i razvojne svrhe.

“Službeno smo objavili da su ukinuta ograničenja istraživanja i razvoja u iranskom nuklearnom programu i da smo obavijestili Međunarodnu agenciju za atomsku energiju o ovom pitanju. Nismo smanjili ili ograničili inspekcije koje provodi IAEA. Smanjili dio naših obveza, uključujući i istraživanje i razvoj u trećem koraku. Instalirali smo napredne centrifuge, koje bi trebale biti puštene u pogon nekoliko godina u budućnosti, a kada taj lanac bude gotov, bit će aktivan i to je dio naših planova za istraživanje i razvoj”, rekao je iranski predsjednik.

Iran je dao još dva mjeseca europskim potpisnicima da poduzmu značajne mjere da spase nuklearni sporazum, a nakon toga će nastaviti s faznim povećanjem svojih nuklearnih aktivnosti u civilne svrhe, jer stvaranje nuklearnog oružja ionako nije cilj Islamske Republike, kako je zapovjedio i vrhovni vođa zemlje ajatolah Sayed Ali Hamnei.

Napadi na „Saudi Aramco“

Upitan o nedavnim napadima na postrojenja saudijskog naftnog diva „Aramco“ u istočnom dijelu vehabijskog kraljevstva, te za optužbe koje su u vezi s tim upućene protiv Irana, Rohani je rekao da Iran nije sudjelovao u napadima, naglašavajući „kako su jemenski državljani ljudi se imaju pravo braniti od agresije“.

“Svijet zna da jemenske snage imaju projektile i bespilotne letjelice dugog dometa. Često su napadale druge regije u Saudijskoj Arabiji. Oni koji tvrde da napad nije bio iz Jemena, moraju dokazati svoju tvrdnju. Međutim, europski čelnici rekli su mi da nemaju dokaze koji bi pokazali da Jemenci stoje iza napada na Saudi Aramco”, rekao je Rohani, komentirajući nedavnu zajedničku izjavu kojom su, na opće iznenađenje, London, Pariz i Berlin stali uz Mikea Pompea i njegove optužbe protiv Irana.

Nakon napada je američki državni tajnik Mike Pompeo opisao napad na saudijske naftne objekte kao “čin rata” koji je obustavio više od polovice proizvodnje nafte u kraljevstvu. Pompeo je također okrivio Iran, tvrdeći da “Teheran stoji iza gotovo 100 napada na Saudijsku Arabiju i da nema dokaza da su napadi došli iz Jemena.”

Teheran je, međutim, odbacio optužbe, rekavši da se čini da se Washington iz neuspjele kampanje “maksimalnog pritiska” prebacio na “maksimalno laganje” i “obmane” protiv Islamske Republike.

Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif rekao je da su “SAD i njegovi klijenti zaglavili u Jemenu zbog iluzije da će superiornost oružja dovesti do vojne pobjede.”

Jemen je rekao da je za operaciju protiv Saudijske Arabije koristio 10 bespilotnih letjelica, što je bio jedan od njihovih najvećih napada odmazde ikada protiv vehabijskog  kraljevstva. Jemenska vojska priopćila je kako su napadi izvršeni nakon dobro provedene obavještajne operacije i u suradnji s “nekim časnim i slobodnim ljudima u Saudijskoj Arabiji”.

Ajatolah Hamnei: „Europljanima koji podržavaju SAD više ne treba vjerovati“

Jučer se oglasio i vođa Islamske revolucije ajatolah Hamnei, koji kaže da Iran više ne bi trebao vjerovati Europljanima, jer nakon povlačenja Washingtona nisu ispunili nijednu od svojih 11 obveza u okviru nuklearnog sporazuma s Iranom iz 2015.

Ajatolah Hamnei je iznio svoje primjedbe na sastanku s članovima Skupštine stručnjaka u Teheranu u četvrtak.

Iranski vođa je rekao da iranski dužnosnici koji su sudjelovali u pregovorima kažu kako Europljani nisu ispunili nijednu svoju obvezu, dodavši: “To je najjači razlog zašto im ne bismo trebali vjerovati ni u jednom području.”

“Suprotno svojim obećanjima, Europljani su i dalje ostali vjerni američkim sankcijama protiv Irana u praksi i nisu poduzeli ništa kako bi ispoštovali svoje obveze iz sporazuma“, dodao je ajatolah Hamnei.

„Također se čini da u budućnosti neće učiniti ništa za Islamsku Republiku i to je razlog zašto Iran ne bi trebao polagati nikakve nade u Europljane“, napomenuo je.

Ajatolah Hamnei je rekao da je, isključujući Sjedinjene Države i cionistički režim, otvorio put za interakciju i pregovore sa svim ostalim zemljama, dodavši: “Međutim, one zemlje koje su podigle zastavu animoziteta prema islamskom vodstvu i vlast su u Washingtonu i ovih malih europskih zemalja ne treba se ni na koji način vjerovati, jer one otvoreno pokazuju neprijateljstvo prema iranskoj naciji.”

Iranski vrhovni vođa je naglasio da se motivi koji stoje iza neprijateljstva Europljana prema Islamskoj Republici ne razlikuju od onih Sjedinjenih Država.

“Europljani se pojavljuju kao posrednici i sudjeluju u dugim pregovorima, ali sve što kažu su prazne riječi“, rekao je ajatolah Hamnei.

Tada je napomenuo da je, unatoč svim neprijateljstvima onome što se dogodilo tijekom posljednjih 40 godina, sve završilo u korist Islamske Republike.

“Danas je islamska vlast ne samo da je jača nego prije 40 godina, već je jača i nego prije deset godina, a njezina se revolucionarna i politička moć proširila po regiji, a korijeni Islamske revolucije su duboko zarasli”, rekao je Sayed Ali Hamnei.

S druge strane, ajatolah Hamnei je ukazao na socijalne, političke i ekonomske uvjete u Sjedinjenim Državama i Europi rekavši: „Amerika, koja je naš arhineprijatelj, trenutno je najomraženija vlada na svijetu, a Europljani su priznali svoje slabosti i pad njihove moći.”

Pozivajući se na brojke koje je su objavile obavještajne organizacije o međunarodnim obvezama velikih europskih zemalja, vođa Islamske revolucije rekao je: “Ove se zemlje suočavaju s ozbiljnim ekonomskim problemima i svi su svjedoci političkih problema s kojima se suočavaju Velika Britanija i Francuska. Tu situaciju treba iskoristiti.”