Iranu je dosta europskog odugovlačenja – Ili će odlučiti što činiti ili Iran nastavlja nuklearni program

Nakon povećanja pritiska američke administracije na Teheran, iranske vlasti su jučer uputile pisma čelnicima Velike Britanije, Kine, Europske unije, Francuske i Njemačke, potpisnicima nuklearnog sporazuma u okviru kojeg je Iran ograničio svoje obogaćivanje urana u zamjenu za ukidanje ekonomskih sankcija. Pismo je također trebalo otići u Rusiju. U pismima stoji kako Teheran prekida provedbu nekih obaveza iz sporazuma o nuklearnom programu, priopćio je iranski predsjednik Hassan Rohani.

Ova je mjera nešto blaža od one koju  je kao mogućnost najavio ministar vanjskih poslova Irana, Mohammad Javad Zarif, koji je 30. travnja rekao kako Teheran razmatra mogućnost povlačenja iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT). Ovaj sporazuma je na snazi od 5. ožujka 1970. godine, a potpisalo ga je 190 zemalja. Sjeverna koreja se iz njega povukla, a Izrael, Indija, Pakistan i Južni Sudan ga nikada nisu ni potpisali. Zarif je kazao kako je povlačenje Teherana iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja “jedna od mnogih mogućnosti” akcija odmazde nakon što je Washington objavio svoju namjeru da sa svjetskog tržišta izbaci iransku naftu. Štoviše, takav potez je moguć, ali čak i izjava o namjeri povlačenja iz ovog međunarodnog ugovora je bila dovoljno jasno upozorenje, prije svega zapadnim silama.

Tjedan dana kasnije, Hassan Rohani je dao 60 dana europskim državama za pregovore s Iranom. Ako potpisnici nuklearnog sporazuma za to vrijeme ne ispune svoje obaveze koji se tiču bankarske sfere i pitanja trgovine iranskom naftom, Iran će odbaciti ograničenja u obogaćivanju urana.

“U tim pismima smo im priopćili da smo čekali godinu dana i poštovali smo sve naše obaveze. Danas ne želimo izaći iz nuklearnog sporazuma, ali ćemo poduzeti korake u okviru sporazuma”, izjavio je Rohani, javlja televizija Press TV.

Iran je odlučio da će suspendirati prodaju teške vode i obogaćenog urana u narednih 60 dana, rekao je jučer iranski predsjednik.

Agencija ISNA je ranije priopćila da će predsjednik Irana danas vjerojatno objaviti neke od protumjera Teherana kao odgovor na prošlogodišnji izlazak Sjedinjenih Država iz nuklearnog sporazuma. Prema službenoj iranskoj agenciji, plan Rohanija u ovom slučaju ne podrazumijeva izlazak Irana iz nuklearnog sporazuma, ali može biti govora o djelomičnom prekidu provedbi nekih obaveza od strane Irana koje su propisane sporazumom.

U isto vrijeme, Trumpova administracija je na Bliski istok poslala borbenu skupinu predvođenu nosačem zrakoplova USS Abraham Lincoln, jer su u Washingtonu očekivali da će Iran odustati od dogovorenih obaveza o zamrzavanju svog nuklearnog programa.

Sjedinjene Američke Države su ponovo uvele dio sankcija Iranu 7. kolovoza prošle godine, a dodatne američke sankcije na izvoz nafte su stupile na snagu 5. studenog. Tada je Washington odobrio privremeno izuzeće od sankcija zbog kupnje iranske nafte za Kinu, Indiju, Italiju, Grčku, Japan, Južnu Koreju, Tursku i kineski otok Tajvan.

Ovaj razvoj situacije je jednostavno objasniti i pisma su zapravo upozorenje, prije svega, Velikoj Britaniji i zemljama Europske unije, koje nisu podržale američko povlačenje iz nuklearnog programa s Iranom, ali su samo deklarativno pokazale želju za očuvanjem sporazuma iz kojeg se Washington povukao.

Podsjetimo kako je u jesen 2018. visoka povjerenica EU za vanjske poslove Federica Mogherini izvijestila kako je Bruxelles donio odluku o mehanizmu trgovine s Iranom koji će zaobići američke sankcije. Uspostavljen je i INSTEX, poseban sustav naplate za poslovanje s Islamskom Republikom, ali se kroz njega nije sklopio nijedan posao. Iako sustav zaobilazi američke sankcije, gotovo sve velike europske kompanije posluju u Sjedinjenim Državama i zbog straha od sankcija protiv svojih podružnica koje su podložne sankcijama Washingtona ne koriste INSTEX i raskidaju ugovore o poslovanju s Islamskom Republikom.

Mohammad Zarif je izjavio kako “europske države nisu bile u stanju uspostaviti i održati gospodarske odnose s Iranom u uvjetima režima američkih sankcija”. Donald Trump je Europljane doveo pred svršen čin i prisilio ih na izbor između Amerikanaca i Iranaca. Europske tvrtke priznaju da će u tim uvjetima biti teško ili nemoguće održavati poslovne veze s Teheranom.

Sada je Hassan Rohani europskim zemljama dao rok od 60 dana da se izjasne što točno misle činiti i kakva je njihova stvarna politika prema Islamskoj Republici. Deklarativne izjave o budućoj suradnji i lijepe riječi iz europskih kancelarija Iranu očito ne znače ništa.

Naravno, Washington je ogorčen priopćenjem iz Teherana, ali čak i neki ruski analitičari, kao što je politički analitičar Aleksej Malašenko, tvrde “kako će sada doći do negativne reakcije Washingtona, iako su svi svjesni da je sve ovo izazvao Trump”. Komentirao je i odluku Irana da se neće pridržavati uvjeta nuklearnog sporazuma.

Ravnatelj istraživačkog Instituta za dijalog civilizacija, Aleksej Malašenko, odluku Irana da obustavi ispunjenje niza obveza iz nuklearnog sporazuma je nazvao predvidljivom.

“To se moglo predvidjeti nakon što je američki predsjednik Donald Trump otkazao nuklearni sporazum. Skoro smo se vratili u normalu, jer su se ti sporazumi odnosili na ograničavanje obogaćivanja urana”, rekao je Malašenko.

Iranski predsjednik Hassan Rouhani izjavio je da je Teheran zemljama članicama poslao kopije sporazuma o iranskom nuklearnom programu i pet pisama koje su primile Rusija, Velika Britanija, Kina, Francuska, Njemačka i sjedište EU. Za sada se radi o prekidu provedbe uvjeta o skladištenju obogaćenog urana i teške vode.

Kao što smo rekli, Iran ne izlazi iz nuklearnog sporazuma, ali suspendira provedbu dvije točke. U prvim vijestima se navelo kako je Teheran partnerima koji žele očuvati nuklearni sporazum dao 60 dana za pregovore u kojima bi trebali naći model za gospodarsku suradnju i ukidanje sankcija, neovisno o jednostranom povlačenju Sjedinjenih Država iz dogovora.

Prema najnovijim informacijama, Iran je pet zemalja obavijestio kako im daje petnaest dana kako bi ispunile sve obveze kojima bi se jamčili iranski interesi, uključujući bankarski i naftni sektor. Ako se to ne dogodi, sljedeći korak će biti nastavak modernizacije reaktora u Araku, te odbijanje ograničenja u vezi razine obogaćivanja urana, navodi se u priopćenju iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost.

Aleksej Malašenko je istaknuo kako ovo možda nije dobra odluka i izjavio: “Odluka Teherana će na ovaj ili onaj način potaknuti negativne reakcije iz Washingtona, iako smo svjesni da je sve to potaknuo Trump. Svaka stvar koja se odnosi na nuklearno oružje izaziva lančanu reakciju, uključujući i ogorčenost među susjedima Irana. Ali Irance se može razumjeti. Njih se od početka provocira da to učine.”

Gotovo u isto vrijeme s izjavama Rohanija i Zarifa, CNN je u svom stilu izvijestio kako Iran prebacuje balističke projektile na brodove u području Perzijskog zaljeva. Američki kanal citira “svoj izvor” i navodi kako je riječ o projektilima kratkog dometa.

U Sjedinjenim Državama još ne znaju “može li Iran s tih brodova lansirati spomenute projektile” ili su “prevezene za upotrebu od strane iranskih snaga na kopnu”.

“Ovo nije prvi put da Amerikanci izjavljuju nešto slično. Ali i Pentagon šalje svoje brodove u Perzijski zaljev. Ne vjerujem da će Iran koristiti svoje balističke projektile protiv Sjedinjenih Država ili Saudijske Arabije. Sve to su svi simboli, ali vrlo opasni simboli”, izjavio je ruski stručnjak Aleksej Malašenko.

Prema izvorima koje citira CNN, “Pentagon razmatra mogućnost prijenosa dodatnih snaga na Bliski istok, uključujući sustave protuzračne obrane Patriot, jer ne isključuje mogućnost iranskog udara američke vojnike u Iraku ili Siriji”. Ovoje vrlo opasno upozorenje, jer američke vojnike u Iraku i Siriji može napasti bilo tko, čak i neke islamističke terorističke skupine kojima je cilj eskalacija sukoba na cijelom Bliskom istoku, jer je jasno da će Trump za bilo kakav napad na američke trupe istog trenutka optužiti Iran. Osim toga, nije isključen ni inscenirani “false flag” napad, iako je svima jasno da bi se regija time gurnula u opći rat svih protiv svih.

U ponedjeljak je savjetnik za nacionalnu sigurnost Donalda Trumpa, John Bolton, izjavio kako su Sjedinjene Države poslale jasan i nedvosmislen signal iranskim vlastima, kada su udarnu borbenu  skupinu na čelu s nosačem zrakoplova USS Abraham Lincoln i taktičkom skupinom bombardera poslali u područje odgovornosti američkog Središnjeg zapovjedništva (CentCom).

Jučer je američki državni tajnik Mike Pompeo neočekivano otkazao posjet Njemačkoj, nekoliko sati prije sastanka s kancelarkom Angelom Merkel i ministrom vanjskih poslova Heikom Maasom. Umjesto toga je odletio za Irak. U Njemačkoj su se uvrijedili zbog tog čina, a čak su proglasili i “prekid prijateljstva” sa Sjedinjenim Državama. Mike Pompeo je objasnio da je otišao u Bagdad zbog “eskalacije iranskih akcija”.

U tom smislu je važno spomenuti reakciju Pariza, za kojeg se smatra da s Berlinom stvara njemačko-francusku osovinu. No, kako prenosi Le Figaro, Francuska je odmah upozorila iranske vlasti na nuklearni sporazum i kako ne želi da Teheran provodi bilo kakve radnje koje bi bile izvan okvira sporazuma, a ako tako postupi, sankcije Iranu će iznova nametnuti i Europa. Kao što ste primijetili, francuski list se izjasnio u ime cijele EU i Velike Britanije, koja je još uvijek njezin dio, ne navodeći da je to službeni stav Macronove vlade.

Međutim, Elizejska palača griješi, kao što podsjeća predsjednik iranskog parlamenta Ali Laridžani.

“To nije kršenje sporazuma, stoga će Iran nastaviti s programom obogaćivanja urana kako je predviđeno”, rekao je Ali Larijani.

Sada predstoje najmanje dva tjedna pregovora u kojima europske zemlje potpisnice nuklearnog sporazuma vjerojatno neće učiniti ništa što su obećale Teheranu. Vjerojatni scenarij za Iran je približavanje Rusiji i Kini, možda i Turskoj, koja ima ozbiljne probleme u odnosima sa Sjedinjenim Državama i Izraelom. Novi razvoj situacije potvrđuje da ulazimo u razdoblje ozbiljnih geopolitičkih poremećaja na Bliskom istoku. Koje će sile ostati po strani i hoće li uopće ostati, to je otvoreno pitanje.