Izgon diplomata je jedna od dobivenih bitaka u ruskom ”ratu” protiv SAD-a – Što slijedi?

Dana 20. srpnja je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio smanjenje američkog diplomatskog osoblja u Rusiji i Washington od 1200 može ostaviti 455 osoba. Uvedena je i zabrana pristupu skladištu američkog veleposlanstva u Moskvi i diplomatskom kompleksu ”Srebrni Bor”, sjeverozapadno od Moskve.

“Amerikanci su napravili potez koji je pogoršao odnose između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. To su ilegalne sankcije, kojima SAD nastoji utjecati i na druge države u svijetu, čak i naše saveznike, zainteresirane za razvoj i održavanje odnosa s Rusijom. Čekali smo dugo možda se nešto promijeni na bolje i nadali da će se situacija promijeniti. No, čini se da se neće biti promjena u bliskoj budućnosti, pa sam odlučio da je došlo vrijeme da pokažemo da ništa neće proći nekažnjeno”, rekao je Vladimir Putin.

Protjerivanje osoblja američkog veleposlanstva u i konzulata u Rusiji je potez bez presedana, jer je s protjeranih 755  diplomata ovo najveće protjerivanje u modernoj povijesti. Američko osoblje će se do 1. rujna morati smanjiti na 455 ljudi, točno onoliko koliko Rusija ima diplomata u Sjedinjenim Američkim  Državama.

”Načelo pariteta u međusobnom kažnjavanju”

Dakle, Putin je donio odluku o uspostavi načela pariteta i da broj zaposlenih u američkom veleposlanstvu i konzulatima u Rusiji mora biti jednak broju osoblja ruskog veleposlanstva i konzulata u Sjedinjenim Američkim Državama.

Ono što je promaknulo i ”uglednim” analitičarima jest činjenica da je ovo odgovor na Obamino protjerivanje ruskih diplomata u prosincu, a ne na američke sankcije koje upravo stupaju na snagu. U ovom konkretnom slučaju, to znači da će svako buduće protjerivanje ruskih diplomata iz Amerike, ili odbijanje davanja vize od strane SAD-a ruskim diplomatima, uslijediti jednake mjere protiv američkih diplomata u Rusiji.

Tekst sankcija se u Kremlju još proučava i nitko ne zna kakav će biti odgovor Moskve.

Čak i ovaj odgovor Obaminim mjerama je težak udarac za SAD, koje su u Rusiji imale tri puta veći broj diplomata nego Rusija u Americi. Nema sumnje da su mnogi, ako ne i većina od njih  obavještajci, koji za Washington prikupljaju razne važne podatke i usput ”promiču demokraciju” u Rusiji.

Međutim, ono što se prešućuje je da ovo nije jedini mogući odgovor. Na sankcije koje je odobrio američki Kongres protiv Rusije i njenih saveznika Moskva može uvesti teške ekonomske i trgovinske sankcije protiv Washingtona. Na primjer, kompanija ”JSC Techsnabexport” ima 25 ugovora ukupne vrijednosti od 6,5 milijardi dolara s 19 američkih tvrtki za opskrbu ruskim uranom.

VSMPO-AVISMA je najveći svjetski proizvođač titana, a prodaja američkim zrakoplovnim tvrtkama iznosi polovicu titana kojeg uvoze Sjedinjene Američke Države. Kompanija Boeing je također najavila ulaganja 27 milijardi dolara u Rusiju, posebno u VSMPO.

VSMPO-AVISMA zapravo ima monopol na proizvodnju titana, a embargo Rusije teško može naškoditi američkoj vojnoj industriji.

Caterpillar također može izgubiti narudžbe za isporuke teške opreme koja bi se trebala koristiti za izgradnju cjevovoda, a američkim informatičkim tvrtkama je već zabranjeno da djeluju u Rusiji i Kini.

Predsjednik Vladimir Putin je krajem lipnja potpisao zakon o zabrani uporabe tehnologije za pristup blokiranim internetskim stranicama u Rusiji, a na tražilicama su uvedene zabrane koje omogućuju povezivanje blokiranim sadržajima na području Ruske Federacije.

Čelnik Odbora za informacijske politike Državne Dume, Leonid Levin, istaknuo je da zakon zabranjuje korištenje usluga za pristup ilegalnim sadržajima. U stvari, Rusija je zabranila korištenje Virtualne privatne mreže (VPN) i američkih servera. VPN usluge je zabranila i Kina, na primjer ”ExpressVPN” i ”StarVPN”, koji su omogućavali probijanje kineskog sustava ”Great Firewall”.

Ove mjere su naišle na veliko negodovanje ”boraca za slobodu govora” i ”ljudska prava”, koji samo provode lov na vještice na internetu, sve pod izgovorom ”kako javnost žele zaštititi od lažnih vijesti”, ali ne oni koje širi u medijima širi atlantistička i globalistička ”elita”.

Europska unija na udaru

No, treba napomenuti da je su američke sankcije protiv ruskih tvrtki, Irana i Sjeverne Koreje najviše oštetile europske konkurente.

U dijelu zakona ”protiv ruskog utjecaja u Europi i Euroaziji” se promiče ”energetska sigurnost Ukrajine”, čime se nastoji izolirati Rusiju od ”Stare Europe”, kojoj je izgleda svega dosta. Ukrajina će energetski biti ”osigurana” s dvostruko, a ne trostruko skupljim ugljenom iz Amerike, a ako nešto krene krivim smjerom Washington se već pobrinuo za isporuke protutenkovskih i protuzračnih oružja Kijevu, što znači novu eskalaciju rata u Donbasu.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Junker je reagirao na američke sankcije i rekao ”kako SAD uopće nisu uzele u obzir energetsku sigurnost Europe, stoga je Bruxelles spreman djelovati na odgovarajući način”

Wolfgang Ischinger, predsjednik Konferencije o sigurnosti u Münchenu, rekao je kako Washington “nje ostvario svoje ciljeve i zauzvrat stvara nove probleme”.

”Budući da će potkopati energetsku sigurnost Europe i odnose EU sa Sjedinjenim Država, korisnik ovih sankcija će na kraju biti Rusija”, rekao je Ischinger.

”Sjeverni tok 2” nije stvar o kojoj može odlučivati Washington. To je europska stvar i bit će odlučena prema europskim zakonima i propisima. Ako predsjednik potpiše zakon u sadašnjem obliku, to nas otuđuje od SAD-a i  komplicira naše savezništvo u kritičnom trenutku”, rekao je ranije Wolfgang Ischinger, a Donald Trump je nekoliko dana kasnije potpisao zakon.

Iran i partneri

Osim toga, na udaru je sada i francuski naftni konglomerat Total, koji sudjeluje u iranskom projektu ”Južni Pars 11”, koja treba opskrbljivati iransko-irački-sirijski plinovod. Total je potpisao ugovor s Nacionalnom naftnom kompanijom Irana (NIOC) za razvoj ”Bloka 11 Južni Pars”, najvećeg plinskog polja u svijetu, koji bi po procjenama mogao davati 1,8 milijardi kubnih metara plina dnevno.

Francuske, iranske i kineske kompanije će financirati cijeli projekt ”Južni Pars”. Total ima 50,1% udjela, NIOC 19,9%, a kineski CNPC 30%. Ove su kompanije priopćile da namjeravaju zaobići američke sankcije. Osim toga, američke sankcije još uvijek zabranjuju ugovore s Iranom u dolarima, tako da će se cijeli projekt financirati u eurima.

Na Međunarodnom ekonomskom forumu u St. Peterburgu je izvršni direktor Totala Patrick Pouyanne rekao: “Vrijedi riskirati. Ovime se otvara veliko tržište. Mi smo potpuno svjesni određenih rizika. Proučili smo sankcije i kako ih izbjeći, te kako promijeniti propise.”

”Južni Pars” je iranski dio najvećeg plinskog polja na svijetu, a dijeli ga s Katarom, koji je trenutno pod embargom saudijskog režima. Osim toga, u zamjenu za suradnju u projektu ”Južni Pars 11”,  iranski ”Zagros Airlines” će od Francuske naručiti 20 zrakoplova Airbus A320 i 8 zrakoplova Airbus A330, a iranski ”Iran Airtours” još 45 zrakoplova Airbus A320.

Konačno, francuski AREP i državne željeznice su potpisali ugovore s Iranom kako bi proširili i modernizirali iranski željeznički sustav.

”Naš je cilj produbljivanje gospodarskih, znanstvenih i kulturnih odnosa s iranom, ali i normalizacija bankarskih veza, čak i ako to ne može biti učinjeno sve odjednom”, izjavio je bivši francuski ministar Sapin.

Kina

U međuvremenu je Kina na paradi posvećenoj 90. godišnjici osnivanja Narodno-oslobodilačke armije Kine 30. srpnja pokazala svoju najnapredniju vojnu opremu. U paradi je sudjelovalo 12 000 vojnika, 129 zrakoplova i 571 vojnih vozila, uključujući tenkove 99A, borbena vozila ZBD-04, oklopna vozila ZBL-08, samohodno topništvo PLZ-89  i PLZ-05, protutenkovske raketne sustava HJ-10 dvije grupe od 17 i 24 borbenih helikoptera Z-19, borbene zrakoplove Shenyang J-16 i lovce Chengdu J-20.

Prikazan je novi nosač zrakoplova ”Liaoning”, višenamjenski zrakoplovi,  bombarderi, za elektronsko ratovanje,  transportni i teški vojni zrakoplovi. Potom protuzračni projektili, nadzvučni krstareći projektili, podzvučni YJ-62A i YJ-83K, balistički projektili srednjeg dometa i Dongfeng 21D ”ubojica nosača zrakoplova”. Naravno, pokazani su balistički projektili srednjeg dometa i novi interkontinentalni balistički projektili DF-31AG, dometa preko 10 000 kilometara.

Tom prigodom je predsjednik Xi Jinping izjavio “kako svijet danas nije u potpunosti na miru i on mora biti očuvan”

”Danas smo bliže velikom cilju preporoda kineske nacije nego u bilo kojem drugom trenutku u povijesti. Moramo izgraditi vojnu silu jaču nego ikada prije u povijesti. Vojnici i časnici se moraju ponašati u skladu s načelima i sustavu pod apsolutnim vodstvom Partije nad vojskom i uvijek slušati i izvršavati njene naloge. Čvrsto vjerujem da naše oružane snage imaju hrabrosti i sposobnosti da pobijede bilo kojeg osvajača, a naša vojska ima odlučnosti i sposobnosti da zaštiti nacionalni suverenitet, sigurnost i interese zemlje”, rekao je Xi Jinping.

Rusija

Istoga dana je Ruska Federacija obilježavala Dan ratne mornarice, koji je po prvi puta u povijesti vidio pomorske parade svih pet flota ruske ratne mornarice.

Onu u distriktu Kronštat u St. Petersburgu je osobno pratio predsjednik Vladimir Putin, a pomorska parada je emitirana na glavnim ruskim televizijskim kanalima.

Na paradi obale u St. Petersburgu su sudjelovali teška nuklearna raketna krstarica ”Petar Veliki” i balistička raketna podmornica ”Dmitrij Donskoj’, najveća na svijetu, ali i dva kineska ratna broda koja su sudjelovala u rusko-kineskim pomorskim vježbama na Baltičkom moru ”Pomorsko zajedništvo 2017”.

Dan ruske mornarice je imao svoju paradu i u obalama Tartusa, gdje su razmještene ruske pomorske jedinice za djelovanje u pomoći Siriji. S osam brodova u paradi u Siriji je zapovijedao kapetan prvog ranga Mediteranske flote ruske mornarice Pavel Janicki.

Sudjelovali su Fregata ”Admiral Essen” i brod ”Pitljivi”, podmornica Crnomorske flote ”Krasnodar”, razminirač ”Valentin Pikul”, izviđački brod Baltičke flote ”Vasilij Tatišev”, tegljača SB-739 i brod za podršku  Kil-158.

Velike parade su održale i ruska ”Pacifička flota” u Vladivostoku i Crnomorska flota u Sevastopolju.

Koordiniranost ruskih i kineskih vojnih akcija i jasne poruke iz Moskve i Pekinga na američke sankcije sugeriraju da je vrijeme ”zapadnih partnera” Rusije prošlost, barem kada je u putanju  Washington.

Iz Kremlja su poručili kako pažljivo proučavaju dokument kojeg je potpisao Donald Trump, a ranije je Vladimir Putin izjavio: “Kao što znate, mi se suzdržavamo i vrlo smo strpljivi, ali ćemo u nekom trenutku morati odgovoriti, jer je nemoguće zauvijek tolerirati aroganciju prema našoj zemlji.”

Za odgovor na Obamine sankcije iz prosinca je trebalo čekati više od pola godine, stoga ne treba očekivati brzoplet i loše pripremljen odgovor Rusije. No, brojni signali govore da Rusija čeka kako će se razvijati odnosi između Washingtona i Bruxellesa, možda čak i ishod njemačkih izbora u jesen, a onda će odgovoriti mjerama za koje bude smatrala da će najviše pogoditi SAD, kao što je posljednja odluka o protjerivanju 755 američkog diplomatskog osoblja doslovno razorila američku obavještajnu mrežu na teritoriju Ruske Federacije.