Izjave Rjabkova i Zaharove i je li Rusija „priznala“ Anez za predsjednicu Bolivije

Sinoć je ured agencije Sputnik International na engleskom jeziku objavio „udarnu vijest“ kako je Rusija „priznala“ senatoricu Jeanine Anez za privremenu predsjednicu Bolivije, nakon državnog udara koji je doveo do Moralesove ostavke.

Međutim, kada je u pitanju diplomacija, treba dobro paziti kako prevoditi riječi koje kažu visoki dužnosnici, jer „priznanje“ je jedno, a „prihvatiti činjenično stanje do održavanja izbora“ je nešto sasvim drugo, a upravo su se tim riječima služili zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabov, glasnogovornica Marija Zaharova i na kraju ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je situaciju komentirao na sastanku vođa BRICS skupine koji se održava u Brazilu.

„Rusija će Jeanine Áñez smatrati čelnicom Bolivije, ali će uzeti u obzir da za to nije bilo kvoruma u parlamentu“, izjavio je jučer poslijepodne zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Sergej Rjabkov.

Prema ruskom diplomatu, kada je Jeanine Áñez odabrana za privremenu predsjednicu Bolivije u parlamentu nije postojao potpuni kvorum, što ruska strana uzima u obzir.

Sergej Rjabkov je napomenuo da je senatorica prilikom glasanja u parlamentu bez kvoruma na tu funkciju došla nakon provedenog državnog udara, te da će Jeanine Áñez „biti smatrana kao čelnica zemlje, ali samo u razdoblju dok se pitanje novog predsjednika ne riješi izborima“.

Prema riječima zamjenika ministra ruskog ministarstva vanjskih poslova, to je unutarnje pitanje Bolivije.

Marija Zaharova: „Jeanine Áñez nema legitimitet da uspostavlja odnose s bilo kim“

Jučer je na konferenciji za novinare situaciju u Boliviji komentirala i glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.

„Mi načelno osuđujemo uporabu nasilnih metoda u rješavanju političkih problema. Posljedica toga su, kao što ste svi primijetili, samo kaos, ljudske žrtve i socijalno-ekonomska nestabilnost. Imenovanje i legitimitet čelnika države bi trebali biti u skladu s ustavom zemlje i služiti ujedinjenju, a ne podjeli nacije. Boliviji je potreban miran, miran dijalog. Važno je obnoviti rad državnih institucija na ustavnom polju. Nadamo se da će odgovorni pristup zauzeti sve članice međunarodne zajednice, kako u latinoameričkoj regiji, tako i izvan nje”, rekla je službena predstavnica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova komentirajući trenutnu situaciju u Boliviji.

O tome ima li Jeanine Áñez ikakve druge ovlasti, osim da raspiše izbore, Marija Zaharova se očitovala oko pitanja priznanja Juana Guaidóa za “predsjednika“ Venezuele od strane bolivijske senatorice.

Maria Zaharova je rekla da privremene vlasti u Boliviji nemaju pravo priznati vođu oporbe u Venezueli Juana Guaidóa za „predsjednika Venezuele“.

“Po mojem mišljenju, takve se poruke sa stajališta međunarodnog prava ne mogu prihvatiti“, rekla je jučer Zaharova i naglasila da prema rezultatima izbora u Boliviji treba izabrati političku snagu koja će “uspostavljati odnose, priznavati ili ne priznavati nekoga”.

Vladimir Putin: „Legitimno vodstvo zemlje se mora potvrditi na izborima i bez uplitanja“

Ruski predsjednik stigao je u srijedu u prijestolnicu Brazila u dvodnevni posjet kako bi sudjelovao na godišnjem summitu skupine BRICS.

Ruski predsjednik je osudio situaciji u Boliviji, naglašavajući da upravo tamo postoji “pogrešna vladavina”, te da je, iako izvana nema izravne invazije, latinoamerička država “na rubu kaosa”.

“Došlo je do situacije u kojoj vlada uopće ne postoji. Trenutne vlasti su se odrekle svih funkcija”, rekao je Vladimir Putin.

Podsjetimo da su, iako pod prijetnjom, ostavke su dali predsjednik Morales, njegov prvi zamjenik i potpredsjednik, lvaro Garcia Linera, te predsjednici Zastupničkog doma i Senata, Victor Borda i Adriana Salvatierra, svi iz predsjednikovog pokreta MAS.

Zbog toga je po ustavnom redoslijedu pravo na mjesto vršitelja dužnosti predsjednika dobila Jeanine Áñez, koja je potvrđena bez kvoruma, ali ju je potvrdio Ustavi sud kako ne bi došlo do vakuuma vlasti.

„Slučaj Bolivije podsjeća na Libiju, iako izravne vojne intervencije iz inozemstva. Zemlja je zapravo na rubu kaosa. Ovo je alarmantan signal”, dodao je Putin.

“Nadamo se da će onaj tko dođe na vlast u Boliviji očuvati interes za razvijanje odnosa s Rusijom. S naše strane, spremni smo surađivati s vlastima koje dobiju legitiman mandat od naroda ove zemlje”, naglasio je ruski predsjednik.

„Na regionalnoj razini su ekonomski razlozi obično u središtu demonstracija u Latinskoj Americi, iako postoje i elementi vanjskog uplitanja. U Latinskoj Americi se sve mijenja vrlo brzo. Rusija se protivi intervenciji u unutarnje stvari zemalja i polažemo nadu u zdrav razum i da će interesa stanovništva prevladavati nad političkim ambicijama”, dodao je ruski predsjednik, koji nije ni spomenuo imenovanje senatorice Jeanine Áñez za v.d. predsjednicu.

U tom smislu Putin je kao primjer naveo Venezuelu.

„Da, postoje problemi, ali narod Venezuele treba odrediti budućnost svoje zemlje, a vlasti to moraju činiti putem dijaloga među različitim političkim snagama”, naglasio je Putin.

Situacija u Boliviji i pojašnjenje agencije Tass

Na izborima 20. listopada predsjednik Evo Morales pobijedio je u prvom krugu, ali njegov glavni rival Carlos Mesa nije priznao glasanje. U velikim gradovima počeli su protesti i prošle nedjelje su oružane snage Bolivije pozvale Moralesa da podnese ostavku kako bi osigurao stabilnost u zemlji. On je nakon toga najavio ostavku i s drugim visokim dužnosnicima otputovao u Meksiko.

Važno je ponoviti da su ostavke dali i potpredsjednik lvaro Garcia Linera, te predsjednici Zastupničkog doma i Senata, Victor Borda i Adriana Salvatierra, svi iz predsjednikovog pokreta MAS. Po ustavu zemlje je u slučaju nemogućnosti ili ostavke ovih dužnosnika na redu za mjesto V.d. predsjednika drugi potpredsjednik Senata, što je u ovom slučaju bila Jeanine Áñez. Ona je potvrđena na sjednici bez kvoruma, ali je, usprkos tome, Ustavni sud potvrdio zakonitost prijenosa ovlasti.

Áñez je pravnica po struci, radila je na televiziji ’90-ih, nakon čega je bila članica Ustavotvorne skupštine i članica povjerenstva za izradu nacrta nove ustavne povelje. Ušla je u politiku 2010. godine, kad je izabrana u Senat iz redova oporbe Evu Moralesu. 2019. postala je druga potpredsjednica. Nakon što je zauzela predsjedništvo, Áñez je obećala da će što prije održati izbore.

Evo Morales je sa suradnicima još uvijek u egzilu u Meksiku, koji mu je dao politički azil, ali je jučer rekao da je spreman vratiti se u domovinu kako bi okončao krizu u zemlji.

Dakle, ako govorimo o „priznanju“, onda je to netočnom, što se može vidjeti iz izjava na ruskom jeziku Rjabkova, Zaharova i neizravne poruke Vladimira Putina o statusu sa summita skupine BRICS u Brazilu.

Kasnije je Tass ispravio pogrešku nekih ruskih medija koji su također koristili termin „priznanje“ i naglasili da Rjabkova treba citirati onako kako točno pojasnio ruski stav o Boliviji.

„Priznanje ili nepriznavanje od strane Rusije Jeanine Áñez kao vođe Bolivije uopće nije postavljeno. Pitanje izbora njihovih vođa je unutrašnja suverena stvar te zemlje i njenog naroda. Zabrinuti smo što su razvoj prethodnih događaja karakterizirali bitni elementi državnog udara. Senat nije mogao prikupiti kvorum za izbor gospođe Áñez. Prema tome, njena odluka da voditi državu temelji se na tumačenju ustavnih odredbi”, izjavu Rjabkova nekoliko sati kasnije citira Tass.

“Istovremeno, na temelju stvarne situacije u Boliviji, jasno je da će gospođa Áñez biti čelnica Bolivije koja će tako biti percipirana u razdoblju dok se pitanje novog predsjednika ne riješi izborima. Pitanja našeg priznavanja ili nepriznavanja u tom smislu nema“, rekao je Rjabkov i istaknuo da je “važno obnoviti rad državnih institucija u ustavnom polju, kako u Boliviji i latinoameričkoj regiji, tako i izvan nje. ”

RIA Novosti / Tass