”Izrael mora poštovati pravila ratovanja”.

“Užasan” napad Hamasa na židovsku državu ne opravdava “užas” nametnut civilima u Gazi, rekao je Josep Borrell

Izrael mora poduzeti sve potrebne mjere opreza kako bi izbjegao civilne žrtve dok nastavlja svoje zračne i kopnene napade u Gazi protiv palestinske oružane skupine Hamas, rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove Josep Borrell. U intervjuu za španjolski dnevnik El Pais u ponedjeljak, Borrell, koji je priznao da je ”pomalo na strani Palestinaca”, ponovio je da, iako osuđuje Hamasov napad na Izrael ”jedan užas ne opravdava drugi užas” misleći na nemilosrdni bombardiranje enklave. Prvi diplomat EU rekao je da je podsjetio izraelske dužnosnike da “rat ima svoja pravila” i da “bombardiranja moraju uzeti u obzir žrtve koje uzrokuju”, rekavši nakon toga da je humanitarna situacija u Gazi užasna. Nakon napada Hamasa, Izrael je najavio “potpunu opsadu” enklave, dok je samo nekolicini kamiona s humanitarnom pomoći dopušteno ući iz Egipta u Gazu.

U međuvremenu, Borrell je izrazio nesigurnost u pogledu izraelskih tvrdnji o tome da su snažni udari na zgrade u Gazi trebali uništiti skrivene podzemne tunele koje je izgradio Hamas. ”Jesu ili nisu, ja osobno ne znam. Oni misle da jesu”, rekao je za list.

Dužnosnici Hamasa su u brojnim prilikama potvrdili da imaju razgranatu mrežu tunela u Gazi, za koju se vjeruje da se proteže sve do Egipta. Osim toga, izjavili su da se mreža podzemnih tunela koristi kao pomoć prilikom suprotstavljanja izraelskoj “okupaciji”. Borrell je također naglasio da se sukob između Izraela i Palestine “ne može riješiti masovnim egzodusom više od dva milijuna” ljudi iz Gaze te da samo političko rješenje ima šanse za uspjeh. “Ako Izrael želi izgraditi mir, onda ne može sijati više mržnje”, dodao je, ističući da ishod sukoba u velikoj mjeri ovisi o tome hoće li dvije strane biti u stanju pregovarati o oslobađanju više od 240 talaca koje drži Hamas.

Od početka neprijateljstava, odnosno od 7. listopada, EU je priznala pravo Izraela na samoobranu i podržala pozive na humanitarnu stanku. Međutim, neke europske zemlje, kao i Sjedinjene Američke Države, koje su glavni podupiratelj Izraela, oklijevale su u pogledu poticanja obje strane na pristanak na prekid vatre, navodeći zabrinutost oko toga hoće li takav sporazum jamčiti sigurnost zemlje u budućnosti.