Izrael stavlja vojsku u stanje pripravnosti nakon što je odbio dogovor sa Libanom

Izraelski ministar odbrane Benny Gantz naredio je u četvrtak vojnicima blizu granice s Libanom da budu u visokoj pripravnosti, usred izvještaja da je ta zemlja odbacila amandmane Bejruta na kompromis o granicama koji su predložile SAD. Spor o morskoj granici uključuje polja prirodnog gasa koja oba susjeda nastoje da eksploatišu.

Nakon konsultacija sa glavnim štabom, Gantz je naredio Izraelskim odbrambenim snagama da se “pripreme za svaki scenario u kojem se povećavaju tenzije u sjevernoj areni – uključujući odbranu i spremnost za napad”, navodi Jerusalem Post.

Naredba je bila indirektna potvrda izvještaja ranije tog dana da je Izrael odbacio libanonske amandmane na sporazum, koje je sastavio američki izaslanik Amos Hochstein i predstavljen objema stranama prošlog vikenda.

Prema Al Jazeeri, Hochsteinov nacrt naišao je na “uglavnom topao preliminarni prijem” s obje strane. Liban je u utorak predstavio svoj odgovor, ali je Izrael u četvrtak odbacio te izmjene. Iako sporazum nije objavljen u javnosti, izraelski mediji navode da bi omogućio zemlji da slobodno istražuje plinsko polje Karish.

Čini se da je glavni problem nevoljkost Libana da prihvati izraelsko razgraničenu „liniju plutače“ kao de facto međunarodnu granicu, s obzirom da su dvije zemlje tehnički još uvijek u ratu.

Privremeni premijer Yair Lapid odbacio je “značajne promjene” koje je Liban pokušao napraviti, rekao je izraelski zvaničnik za Al Jazeeru, dodajući da “Izrael neće napraviti kompromis u pogledu svojih sigurnosnih i ekonomskih interesa”.

Hochsteinov originalni prijedlog pozdravio je Hezbolah, a libanski premijer Najib Mikati ga je ranije ove sedmice opisao kao “na pravom putu da ostvari prava Libana nad svim njegovim vodama”. Bejrut navodno još uvijek čeka zvanični odgovor Izraela na amandmane.

Gantz se također založio za sporazum, rekavši da bi on “naštetio Iranu” i Hezbolahu. Međutim, bivši premijer Benjamin Netanyahu nazvao je to “sporazumom o predaji” i insistirao na tome da je Izraelu potrebno “drugačije vodstvo”. Izraelski izbori – peti u četiri godine – zakazani su za 1. novembar.

Bejrut i Jerusalem se spore o morskom području veličine oko 860 kvadratnih kilometara, za koje se vjeruje da je bogato naftom i prirodnim plinom. Pregovori su u toku od 2020. godine, što je komplikovano činjenicom da Izrael i Liban nemaju zvanične diplomatske odnose.