Izrael uspješno lansirao novi špijunski satelit radi praćenja stanja i zaštite od eventualnih prijetnji

Najmanje još dva izraelska izviđačka satelita trenutno započela su s djelovanjem: Ofek 5, lansiran 2002. godine, i Ofek 11, koji nadograđuje mogućnosti zaštite, od 2016. godine.

Izraelsko ministarstvo obrane objavilo je rano u ponedjeljak uspješno lansiranje novog špijunskog satelita iz zračne baze Palmachim.

“Ofek 16” se pridružuje floti sličnih satelita koje je proizvela ta zemlja u posljednjih 20 godina.

Satelit je razvilo Ministarstvo, s izraelskom zrakoplovnom industrijom koja je u državnom vlasništvu; novi satelit opisan je kao “elektro-optički izviđački satelit s naprednim mogućnostima”.

Shlomi Sudri, glavni ravnatelj svemirske divizije IAI, rekao je da je Ofek u orbiti i da je slao “zdrave signale” zemaljskoj postaji, dodajući da se sprema prenijeti svoje prve fotografije iz svemira.

“Skupina satelita koristi se za praćenje bilo kakvih eventualnih prijetnji državi Izrael, koje su, kao što znate, ponekad daleko iznad nas, ali su i neposredne, pa zahtijevaju stalan nadzor i promatranja”, rekao je Amnon Harari, šef uprave za svemirske i satelitske poslove ministarstva.

Izrael nije precizirao koliko satelita djeluje, no Harari je spomenuo barem dva druga, Ofek 5; lansiran 2002. i Ofek 11, predstavljen 2016. godine.

“Stvar je u tome da, nakon što imate više satelita paralelno na nebu, postižete bolje rezultate snimanja i dobivanja informacija o objektima koji vas zanimaju”, rekao je.

Ministar obrane Benny Gantz nazvao je događaj “izvanrednim postignućem”, tvrdeći da su “tehnološka superiornost i sposobnosti obavještavanja” stupovi sigurnosti zemlje.

Izrael je Iran više puta nazivao najvećom sigurnosnom prijetnjom, što je potaknulo recipročne reakcije Teherana. Iran je postao “najopasnija zemlja na Bliskom Istoku”, rekao je Lieut. General Aviv Kochavi, načelnik Glavnog stožera izraelskih obrambenih snaga, rekao je kako Iran nije prijetnja sMO zbog svog nuklearnog naoružanja, već zbog oružja koje posjeduje općenito.

Kochavi je Islamsku republiku prikazao kao državu koja se nalazi “u trećem krugu” u pogledu blizine Izraela, ali koja ima potencijal učinkovitog utjecaja na “prvi i drugi krug”, čime je navodio navodnu iransku suradnju s nizom milicijskih postrojbi, koje se protežu od Libanona, Sirije, pa sve do Jemena.

Kochavi je posebno ukazao na Iran zbog navodnog financiranja “terorističkih” organizacija poput Hezbollaha u Libanonu, Hamasa i Islamskog džihada. Iako Izrael, SAD i njihovi saveznici kategoriziraju skupine poput Hezbollaha i Hamasa kao terorističke cjeline, neke druge zemlje to tako ne čine.

Premijer Benjamin Netanyahu također je optužio Iran za širenje laži u svijetu “u svrhu proizvodnje nuklearnog oružja”.

Međunarodna agencija za atomsku energiju sada “razumije …ono što smo govorili godinama”, rekao je Netanyahu, pozivajući se na nedavni izvještaj agencije kojim se optužuje Teheran za neispunjavanje obaveza iz nuklearnog sporazuma potpisanog 2015., istog sporazuma iz kojeg su se SAD povukle 2018.

Teheran je demantirao tvrdnje, pozivajući međunarodnu zajednicu da ne sluša izvještaje na temelju Mossadovih tvrdnji. Iranske vlasti tvrde da su vojne akcije Izraela u Siriji, Libanonu, palestinskim teritorijima i Iraku ilegalne te da je,  s time što je Izrael taj koji doista posjeduje nuklearno naoružanje, Izrael taj koji predstavlja najveću opasnost za mir u tom dijelu svijeta.