Izraelski šef Mossada mogao bi postati premijer države, po završetku Netanyahu Ere

Možda djeluje iz mraka, daleko od očiju javnosti, ali Yossi Cohen, špijun broj jedan jevrejske države, privukao je pažnju javnosti, a kada mu se završi mandat, u junu 2021. mogao bi postati glavni kandidat za vođu zemlje, spekulišu izraelski mediji.

Yossi Cohen, šef izraelske špijunske agencije Mossad, trebalo je da napusti svoje mjesto do kraja ove godine. Ali telefonski poziv premijera Benjamina Netanyahua, koji je tražio da ostane na svom položaju do ljeta 2021., promijenio je sve.

Premijer zna zašto je produžio ponudu. Posljednjih mjeseci Cohen, koji je oduvijek bio odan premijeru, igrao je ključnu ulogu u unapređivanju takozvanog Netanyahuovog plana suvereniteta, koji ima za cilj primjenu izraelskog zakona na dijelove Zapadne obale, sastajući se sa raznim arapskim liderima u pokušaju da promijene njihov, često neprijateljski, stav o tom pitanju.

Osim što pomaže u zalaganju za proširenje suvereniteta Izraela, bio je na čelu svoje agencije kada je trebalo spasiti državu usljed pandemije COVID-19, pomažući u sferi u kojoj su ostali – prije svega ministarstvo zdravlja – podbacili, nabavljajući Izraelu medicinsku opremu, hazmatska odijela i maske za lice u vrijeme dok su se druge države svađale oko ove rijetke robe.

Ciljanje na premijerovu stolicu?

Ali izvještaji sugerišu da Cohen cilja mnogo više od toga da “samo” ostane izraelski špijun broj jedan. Već proglašen za “de facto ministra spoljnih poslova”, koji uživa povjerenje premijera, njegovi navodni planovi su da naslijedi premijera čim ovaj napusti politički podij.

To nisu samo Cohenove težnje; Netanyahu ga takođe vidi kao svog nasljednika. Prije godinu dana, razgovarajući sa bliskim krugom političara, šef vlade rekao je da on šefa Mossada (kao i izraelski ambasador u SAD Ron Dermer) vidi kao svoju potencijalnu zamjenu, a ne bilo koga od trenutnih Likudovih političara, koji žele naslijediti Netanyahua.

Slične poglede iznio je i jedan od glavnih savjetnika šefa Plavo-bijele stranke, Benny Gantz, koji je takođe rekao da bi Cohen bio najprikladniji kandidat koji će voditi Netanyahuov Likud nakon njegovog odlaska, dodajući da se mnogi ne mogu takmičiti sa Cohenovim šarmom i bezobzirnošću.

Do sada, nije mnogo bivših šefova Mossada prešlo u politiku. Još je manje njih uspjelo osigurati uticajne položaje u vladi, no Cohen se možda razlikuje od svih njih, prvenstveno zato što, za razliku od drugih direktora špijunskih agencija, čije su aktivnost i operacije uglavnom skriveni od očiju javnosti, djela Cohena u velikoj mjeri su reklamirana, i grade mu ime i reputaciju.

Čovjek velikih dostignuća

Njegova najistaknutija dostignuća otkrivena su u 2018. godini, kada je njegova agencija bila odgovorna za krađu velikog broja dosijea s iranskim nuklearnim programom, direktno ispred nosa Islamske Republike.

Međutim, to mu nije bila jedina aktivnost koja se tiče Irana.

Od 2016. godine, kada je prvi put postavljen na tu funkciju, Cohen je izvršio niz operacija od presudnog značaja za jevrejsku državu. Samo nekoliko njih procurilo je u javnost.

Njegova pomoć u ubistvu Kasem Suleimanija, jednog od glavnih komandanta Islamske Republike, je samo jedna od njih.
Nakon ubistva vođe Quds snaga, pojavili su se izvještaji koji ukazuju na to da je izraelska špijunska agencija navodno Washingtonu pružila informacije o lokaciji Suleimanija, omogućavajući Pentagonu da izvede smrtonosni udar.

Niz misterioznih eksplozija u Iranu koje su se desile posljednjih sedmica takođe je uzburkalo navode da je Mossad pod Cohenom radio na sabotiranju nuklearnog programa Islamske Republike, kojeg jevrejska država smatra opasnim zbog oružja za masovno uništenje koje navodno Iran razvija – optužbe koje je Teheran više puta demantovao.

Na diplomatskom frontu, Cohen, poznat po svojoj sposobnosti da ubijedi i šarmira, dobio je težak posao na poboljšanju odnosa Izraela sa zemljama koje nemaju zvanične veze sa jevrejskom državom.

Taj zadatak Cohenu nije predstavljao veliki izazov, jer odlično govori engleski, francuski i arapski jezik. Na primjer, u 2018. godini, on je organizovao putovanje Netanyahua u Oman kako bi razgovarao o prijetnji Irana i načinima rješavanja izraelsko-palestinskog sukoba.

Godinu dana kasnije, glavni špijun je bio odgovoran i za uspostavljanje sastanka Netanyahua i lidera Chada, a nešto kasnije i sa predsjednikom Sudana, zemlje koja je godinama bila neprijateljski raspoložena prema Izraelu i koja sada razmišlja o odmrzavanju veza.

A to je samo vrh ledenog brijega; vjerovatno će se otkriti mnogo više kada ili ako šef Mossada napusti svoje mjesto kako bi ušao u političku arenu.

Međutim, prije nego što krene u borbu, moraće da prođe kroz takozvani period prekida rada, kao što je predviđeno izraelskim zakonom.

Prema zakonu koji je uveden u ranim godinama uspostavljanja Izraela, novinari, vojnici i oni koji rade za snage bezbjednosti moraju se „hladiti“ određeno vrijeme, prije prelaska u politiku da bi izbjegli situaciju u kojoj njihov prethodni položaj koriste u političke svrhe.

Dok za većinu ljudi period hlađenja traje stotinu dana, najvišim bezbjednosnim zvaničnicima savjetuje se period od tri godine civilnog života prije nego što uđu u vrtlog izraelske politike.

Šef Mossada nije izuzetak, osim ako ne nađe način da promijeni taj propis i skrati svoje putovanje na političku scenu.