Je li potres u Turskoj i Siriji bio zapravo teroristički čin?

Prema riječima turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, “više od 13 milijuna ljudi pogođeno je razornim potresom u Turskoj”.

“Potres je izazvao ogromnu štetu. Bila je to najveća nesreća ikad, ne samo u povijesti naše zemlje, već i u povijesti cijelog svijeta”, rekao je Erdogan lokalnim televizijskim kanalima. “Proživljavamo najbolnije dane u našoj povijesti. Dva snažna potresa, s epicentrom u Pazarciku i Elbistanu u Kahramanmarasu, u blizini grada Gaziantepa, izazvala su veliku štetu u deset pokrajina. Oko 13,5 milijuna, od 85 milijuna turskog stanovništva naših građana je pogođeno na ovim područjima”, rekao je.

U ponedjeljak rano ujutro oko 4 sata 6. veljače 2023., snažan potres magnitude 7,8 pogodio je jugoistočnu Tursku i Siriju. Prema američkom Geološkom institutu, epicentar potresa pogodio je područje oko 30 km od Gaziantepa (2,1 milijuna stanovnika), velikog grada i glavnog grada pokrajine 100 km od sirijske granice. Epicentar potresa bio je na dubini od oko 18 km. Nakon njega uslijedio je snažan naknadni potres magnitude 6,7 po Richteru otprilike 10 minuta kasnije. Pročitajte više ovdje. U nastavku pogledajte i videozapis dronom NY Posta o nekim od razorenih područja.

Broj mrtvih u potresu dosad premašuje 5400, a ozlijeđeno je oko 32 tisuće ljudi. To je tek nakon dva dana, kada većina ruševina i ruševina još nije pretražena za preživjelima ili tijelima.

Potres je pogodio i sjevernu Siriju, ostavljajući do sada najmanje 1200 mrtvih i tisuće ozlijeđenih.

Usporedbe radi, potres u Čileu koji je 1960. godine pogodio područje Santiaga bio je jedan od najrazornijih potresa u novijoj povijesti, usmrtivši oko 1700 ljudi, plus tsunami koji je uslijedio s brojem mrtvih između 2000 i 2500 i desecima tisuća ozlijeđenih.

Grozan teroristički čin?

Ako je predsjednik Erdogan u pravu, da je ovo jedna od najvećih svjetskih nesreća ikad, a čini se da je u pravu, unatoč ratovima, je li ovo teroristički čin?

Što je Turska učinila kako bi izazvala ovako razornu reakciju i tko je tu reakciju mogao izazvati?

Sjedinjene Američke Države? NATO, koji je što se tiče zapovijedanja također Washington i Pentagon?

Nekoliko nedavnih inicijativa Turske, koja je ključna članica i ”teškaš” NATO-a zbog njezinog strateškog zemljopisnog položaja između istoka i zapada, možda su izazvale bijes njezinih NATO saveznika.

Te inicijative uključuju sljedeće:

• Turska je ušla u savez s Rusijom, što je za članicu NATO-a kao “spavanje s neprijateljem”. Zapadu je takvo partnerstvo s neprijateljem NATO-a doista apsolutno zabranjeno. U okviru ovog saveza, Turska je odlučila kupiti
• Ruski sustav protuzračne obrane S-400, umjesto američkog sustava Patriot, kako bi priličilo nekoj članici NATO-a, pogotovo tako važnoj kao što je Turska. Patriot (što znači ”Phased Array Tracking Radar for Intercept on Target” ili ”Radar za presretanje, koji se zasniva na praćenju putem fazne zrake) je projektil zemlja-zrak i protubalistički sustav. To je NATO-ov sustav protuzračne obrane. Umjesto toga, odluka Turske za sofisticiranijim, preciznijim i učinkovitijim ruskim S-400 snažna je okosnica za njezino savezništvo s Rusijom.
• Predsjednik Erdogan je 2017. posredovao u ugovoru s predsjednikom Putinom za S-400, koji je vrijedan 2,5 milijardi dolara. Prve isporuke raketnih baterija S-400 stigle su 2019.
• Kaže se da sustav S-400 predstavlja rizik za NATO savez kao i F-35, najskuplja američka oružana platforma. Turska je u to vrijeme bila strogo sankcionirana od strane predsjednika Trumpa, posebice stranom manipuliranom devalvacijom turske lire, što je imalo razarajući učinak na tursko gospodarstvo.
• Američkom ratnom brodu USS Nitze zabranjen je ulazak u Crno more kroz Bospor pod turskom kontrolom. Prema USNI Newsu, američki ratni brod USS Nitze, američki razarač, primijećen je početkom veljače 2023. kako djeluje u blizini Crnog mora. Rečeno je da je to najbliže što je američki ratni brod došao Rusiji od početka Putinove invazije na Ukrajinu.
• Datuma 3. veljače, Nitze je viđen na donjem rubu Bosporskog tjesnaca, na putu za pristajanje u luci u Turskoj. Posljednji američki ratni brod koji je prošao kroz tjesnac bio je USS Arleigh Burke (DDG-51), koji je napustio Crno more 15. prosinca 2021. godine.

• U veljači 2022. Turska je zatvorila bosporski prolaz iz Sredozemnog u Crno more za sva plovila koja nemaju nacionalnu luku u Crnom moru. To znači da američkim ratnim brodovima nije dopušteno prijeći iz Sredozemnog mora kroz Bospor u Crno more, odakle bi Rusija mogla biti ranjiva na krstareće projektile američkih razarača, na primjer USS Nitze. U međuvremenu, Nitze je zakazao sletanje u mornaričku bazu Gölcük, u Mramornom moru.
• Turska, ključna zemlja NATO-a, između Istoka i Zapada, s ključnim Bosporom kao razdjelnicom, zatvara kritični strateški prolaz svom NATO savezniku, NATO zapovjedniku, koji štiti Rusiju, američkog neprijatelja, što je nešto što Washington možda ne promatra s radošću.
• Približavanje Turske i Sirije sigurno nije ono što Washington želi. To je najnoviji razvoj regionalnih iznenađenja, kako je izvijestio Arab Center Washington DC.
• Zainteresiranost turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana za zbližavanje sa sirijskim predsjednikom Basharom al-Assadom najnovije je poglavlje u njegovom delikatnom unutarnjem i regionalnom činu balansiranja, a njegovi prijatelji i neprijatelji, posebno SAD, podjednako se bore oko toga kako bi ovaj razvoj mogao utjecati na njih. Približavanje, ako uspije, dodatno bi zakompliciralo domaću i regionalnu dinamiku u sjevernoj Siriji bez osiguravanja bilo kakve jasne prednosti za Erdogana osim, možda, na predstojećim turskim izborima.
• Sjećate se ruske umiješanosti u Siriju, kada su SAD istjerane iz Sirije? Na zahtjev predsjednika Bashara al-Assada, ruska vojska, uglavnom kroz uplitanje zračnih snaga od rujna 2015. do kraja 2017., bila je uvelike odgovorna za značajno povlačenje Washingtona, iako ne potpuno, iz Sirije. U 2017., kada je “misija obavljena”, ruske borbene trupe su povučene, ali Rusija zadržava nominalnu prisutnost vojne policije u sjevernoj Siriji.
• bombastična odluka Turske; prije nekoliko dana, odbijanje Švedske kao članice NATO-a, možda je bila kap koja je prelila čašu. Kako bi nova država postala članica NATO-a, SVE članice NATO-a moraju odobriti novog kandidata.
• Švedska kaže da ne može ispuniti neke turske uvjete. Među njima su i optužbe Turske da Švedska podržava članove Kurdske radne stranke, PKK, Erdoganove najveće neprijatelje.
• Prema Turskoj kriznoj skupini, procjenjuje se da je oko 30.000 do 40.000 ljudi poginulo u borbama između PKK-a i turske vlade od 1984. godine.
• Možda su u pitanju i neki ruski interesi u turskom odbijanju Švedske kao članice NATO-a. Iako je između Švedske i Rusije vladao mir od 1809., dvije zemlje nikada nisu postigle bliske odnose, za razliku od situacije s drugim susjedima. To je posebno slučaj sa sadašnjom švedskom vladom.

Turski izbori koji se trebaju održati 14. svibnja 2023.

Da je vrijeme potresa bilo dio plana, savršeno bi se uklopilo u nadolazeće Opće izbore, koji se trebaju održati 14. svibnja 2023. Predsjednik Erdogan i njegova Stranka pravde i razvoja (AK Party) trenutno ne stoje dobro u anketama o popularnosti.

Ovisno o njegovom suočavanju s posljedicama potresa, on i njegova stranka mogu dobiti ili izgubiti na ocjenama odobravanja. Obično „prirodne“ katastrofe ne slute na dobro za postojeće vlade, bez obzira snose li ikakvu odgovornost. U svakom slučaju, novi izbori donose nove “prilike”. U međuvremenu, većini analitičara je jasno da nikakvi izbori nisu istinski “demokratski”, da doslovno nema izbora u svijetu na kojima odlučujući glas, odlučujući utjecaj, nema anglosaksonsko zapadno carstvo. Zamjena Erdogana marionetom SAD-a mogla bi Tursku vratiti kao željenu posve poslušnu zemlju NATO-a, bez saveza s Rusijom, bez više “spavanja s neprijateljem”. Je li slučajnost da samo nekoliko dana nakon što je Turska odbila švedsku kandidaturu za članstvo u NATO-u, masivan, smrtonosan i razoran potres pogodi Tursku, s ozbiljnim posljedicama za Siriju, pa čak i za Cipar i Libanon.

Je li potres bio posljedica terorističkog čina? Zasad nema dokaza koji bi poduprli ovakve tvrdnje.

Umjetno izazvani potresi bili su potaknuti i prije. Na primjer, sumnja se da je potres od 12. siječnja 2010. u blizini Port-au-Princea, glavnog grada Haitija, bio potaknut podvodnim/podzemnim eksplozijama, kako bi se ogromne rezerve nafte smještene uglavnom oko obala Karipskog mora, približile da površina bude lakše dostupna i iskoristiva. Williama Engdahla “Strateško poricanje nafte na Haitiju?” jasno upućuje u tom smjeru.

William Engdahl tvrdi da geofizika sugerira da bi mogla postojati ogromna nalazišta nafte i minerala u Haitiju i u priobalnim područjima.

Modifikacija vremenskih uvjeta, prema dokumentu Zračnih snaga SAD-a AF 2025 Final Report, “nudi borbenom lovcu širok raspon mogućnosti za poraz ili prisiljavanje protivnika”: ‘Prilagođavanje vremena postat će dio domaće i međunarodne sigurnosti i moglo bi se učiniti jednostrano. Moglo bi imati ofenzivnu i obrambenu primjenu, pa čak i koristiti u svrhe odvraćanja. Sposobnost stvaranja oborina, magle i oluja na zemlji ili modificiranja vremenskih nepogoda, kao i proizvodnja umjetnog vremena dio su integriranog skupa vojnih tehnologija.”

Studija koju su naručile američke zračne snage: Vrijeme kao multiplikator sile, Posjedovanje vremena 2025., kolovoz 1996.

Program aktivnog istraživanja polarne svjetlosti visoke frekvencije (HAARP)

“Weather Warfare” američkih zračnih snaga povezan je s Programom za istraživanje visoke frekvencije aktivne aurore (HAARP) koji je razvijen početkom 1990-ih.

Znanstveno izvješće (HAL Id: hal-01082992) u vezi s HAARP-om (2011., 2014.) objašnjava da ELF zračenje velike snage generirano moduliranim HF zagrijavanjem ionosfere može uzrokovati potrese, ciklone i lokalizirano zagrijavanje. Članak Frana De Aquina Maranhaa sažeo je znanstvena otkrića na sljedeći način:

“HAARP je trenutno u vremenu nastanka izvora, u 2014. godini, (projekt je zatvoren u Gakoni, na Aljasci i prebačen 2014.) najvažnije postrojenje koje se koristi za generiranje elektromagnetskog zračenja ekstremno niske frekvencije (ELF) u ionosferi. Kako bi proizveo ovo ELF zračenje, HAARP odašiljač zrači jaku zraku visokofrekventnih (HF) valova moduliranih na ELF.

Ovo HF zagrijavanje modulira temperaturu elektrona u ionosferi D regije i dovodi do modulirane vodljivosti i vremenski promjenjive struje koja zatim zrači na frekvenciji modulacije. Nedavno je HAARP HF odašiljač radio s 3,6 GW efektivne zračene snage modulirane na frekvenciji od 2,5 Hz. Pokazalo se da ELF zračenje velike snage koje stvaraju HF ionosferski grijači, kao što je trenutni HAARP grijač, može uzrokovati potrese, ciklone i snažno lokalizirano zagrijavanje.”

Patenti korišteni za razvoj HAARP programa u vlasništvu su Raytheona preko njegove podružnice E-Systems.

Treba napomenuti da je zatvaranjem Programa visokofrekventnog aktivnog istraživanja polarne svjetlosti (HAARP) u Gakoni na Aljasci 2014. za drugu lokaciju, Pentagonova Agencija za napredne obrambene istraživačke projekte (DARPA) aktivno uključena u istraživanje ENMOD-a, od kojih je većina klasificirana. U vrijeme pisanja postoji sumnja, ali nema konkretnih dokaza da je potres u Turskoj i Siriji bio teroristički čin, izazvan tehnikama modifikacije okoliša.

Gore navedene primjere tek treba u potpunosti potvrditi.

U vrijeme pisanja ovog teksta nema konkretnih dokaza da je potres u Turskoj i Siriji bio teroristički čin, izazvan tehnikama za modifikaciju stanja okoliša i vremena.