John Bolton upozorava da Rusija pravi „veliku grešku“ približavajući se Kini, a ne zapadnim silama

Bivši američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost John Bolton rekao je za RT Going Underground da je Moskva izabrala pogrešan strateški put izgrađujući čvršće veze sa Pekingom umjesto da popravlja odnose sa SAD i Zapadnom Evropom.

“Mislim da najveća bezbjednost Rusije leži u pomjeranju prema Zapadu, a ne istoku”, rekao je Bolton u intervjuu koji je u cijelosti emitovan u subotu. On je dodao da Rusiji nije u dugoročnom interesu da se blisko poveže sa Kinom, rekavši: „Odvajanjem od potencijala za bliže odnose sa Zapadom koji smo imali nakon raspada Sovjetskog Saveza, mislim da smo izgubili mnogo vremena i mogućnosti.”

Odbacujući sugestiju voditelja RT Afshina Rattansija da politike SAD i NATO guraju Rusiju u naručje Kine, bivši savjetnik tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa rekao je da je ruski predsjednik Vladimir Putin izabrao bliskiju saradnju sa Pekingom.

„I mislim da je to velika greška za Rusiju“, rekao je Bolton. „Mislim da Rusija ima mnogo nafte koju rado prodaje Kini, ima strateško oružje koje rado prodaje Kini, ali mislim da je Rusija donijela veoma lošu odluku vezujući svoju veličinu u budućnosti – za ostatak ovog vijeka, potencijalno – sa Kinom. ”

Izbor Kine umjesto zapadnih sila mogao bi dovesti Moskvu u opasnost da na kraju izgubi kontrolu nad većim dijelom ruske teritorije istočno od Urala, rekao je Bolton. “Imate zemlju južno od Rusije sa ogromnim brojem stanovnika koja nema mnogo prirodnih resursa, dok Rusija u tom dijelu ima mnogo prirodnih resursa i vrlo malo ljudi.”

„To sa ruske tačke gledišta ne govori o dugoročnoj strateškoj stabilnosti i samo bih pozvao ljude u Rusiji koji razmišljaju o ovom pitanju da dugo i dobro razmisle prije nego što se previše približe Kini.“

Bolton je okrivio američku nespremnost da sa Rusijom pregovaraju o novom sporazumu o kontroli naoružanja za uspon Kine kao velike nuklearne sile. Rekao je da su tokom Hladnog rata takvi dogovori u suštini bili „bipolarni pregovori“ između SAD i Rusije, iako je nekoliko drugih zemalja imalo nekoliko nuklearnih bombi.

“Danas u novinama čitamo preko komercijalnih satelita iznad Kine o izgradnje stotina novih balističkih silosa, koji se očigledno grade radi smještanja nuklearnih bojevih glava”, rekao je Bolton. „Kineski kapaciteti u nuklearnom polju se ogromno povećavaju … Ako ćemo imati nove pregovore o strateškom naoružanju sa Rusijom, Kina mora biti uključena. Nema smisla pretvarati se da još živimo u hladnom ratu, bipolarnoj nuklearnoj eri.

Bolton je napao Trumpa i predsjednika Joea Bidena zbog povlačenja SAD iz Avganistana, što je, kako je rekao, učinilo Ameriku manje bezbjednom povećavajući rizik da se ta centralnoazijska zemlja ponovo koristi kao baza za terorističke operacije. „Postoji potencijal za okupljanje terorista iz anarhičnih područja širom svijeta zbog gostoljubivije vlade u Avganistanu“, rekao je on. “Mislim da je to nešto zbog čega bismo svi trebali biti zabrinuti.”

Bolton je dodao da su zemlje Evropske unije požurile s obnavljanjem financiranja humanitarne pomoći Afganistanu, što će možda zažaliti ako postane jasno da su talibani “još uvijek teroristička grupa, kako se čini”.

On je tvrdio da preuzimanje Avganistana od strane talibana  povećava vjerovatnoću da će islamski ekstremisti preuzeti kontrolu nad susjednim Pakistanom i njegovim arsenalom nuklearnog oružja. Avganistan pod kontrolom talibana “mogao bi pružiti pomoć i utočište radikalima u Pakistanu – samim pakistanskim talibanima, drugim terorističkim grupama koje je pakistanska vlada stvorila – zajedno sa ekstremistima u međuslužbi obavještajne uprave i drugim dijelovima pakistanske vojske”, rekao je Bolton.

Taj rizik je bio jedan od argumenata koje je Bolton iznio za zadržavanje američkih trupa u Avganistanu prije nego što ga je Trump otpustio sa mjesta savjetnika za nacionalnu bezbjednost u septembru 2019. „Očigledno, to nije bilo ubjedljivo za Donalda Trumpa i ne bi bilo ubjedljivo za Joea Bidena“, rekao je.

Bolton je odbacio mišljenje da su američke vojne intervencije u zemljama poput Iraka i Sirije dovele do porasta terorističkih grupa. Tvrdio je da je vakuum moći nastao u Iraku kada je tadašnji predsjednik Barack Obama povukao američke trupe 2011. godine i omogućio Islamskoj državi (IS, ranije ISIS) da se poveća. On je dodao da je navodna upotreba hemijskog oružja sirijskog predsjednika Bašara Asada protiv sopstvenog naroda zahtijevala američku vojnu reakciju, iako je priznao da raketni udari nisu odvratili režim.

„To je bio dokaz da je opasnost od anarhije koju smo vidjeli u Siriji – uz prisustvo iranskih snaga, Hezbolaha koji je dolazio iz Libana da podrži Asadov režim, gomilanje terorističkih snaga u Idlibu i okolini – bio ubjedljiv razlog da se zadrže snage SAD i NATO na sjeveroistoku Sirije, što je bilo još jedno mjesto s kojeg se Trump želio povući”, rekao je Bolton. „Ovo je bio dio složenog posla unutar Trumpove administracije radi održavanja stabilnosti, što je bilo u interesu SAD, umjesto da se povuče i doživi povratak terorističke kontrole ili kontrole koju podržava Iran.

Bolton, koji je takođe pozvao SAD da sruše iransku vladu podsticanjem ustanka protiv teheranskog režima, naglasio je da su napadima Vašingtona na Siriju prethodila upozorenja ruskim vojnim snagama u zemlji. „Potpuno smo razumjeli – i mislim da je to ono što je Mattis rekao – da bi ako ne budemo oprezni, moglo doći do kolateralne štete, koju ne želimo. To ni u kom smislu nije bilo usmjereno na Rusiju. Cilj je bio Asadov režim.“

Bolton, koji je bio ambasador SAD u Ujedinjenim nacijama od 2005. do 2006. godine, branio je odluku da napadne Siriju bez podrške UN. „Mislim da je organizacija zastarjela, a njene političke institucije uglavnom neuspješne. Da smo otišli ​​u Savjet bezbjednosti, sigurno bismo se suočili sa ruskim i kineskim vetom … Ni Britanci ni Francuzi nisu smatrali da postoji potreba za odobrenjem Savjeta bezbjednosti, pa mislim da smo bili u granicama svojih prava da izvedemo udar bez odobrenja Savjeta bezbjednosti”.

Dugogodišnji ratni jastreb branio je sankcije Vašingtona protiv zemalja poput Irana i Venecuele, uprkos procjenama koje ukazuju na to da su te akcije rezultirale hiljadama smrti. Rekao je da nije u interesu SAD ili venecuelanskog naroda da Trump tretira Nicolasa Madura kao legitimnog predsjednika južnoameričke zemlje. Trump je prošle godine nagovijestio da razmišlja o priznavanju Huana Guaida za lidera Venecuele i da će razmotriti sastanak sa Madurom.

“Trump je imao osjećaj za autoritarne lidere poput Vladimira Putina, Erdogana, Si Jinpinga, Kim Jong-una”, rekao je Bolton. “Maduro je bio samo dio te grupe ljudi, i mislim da je Trump na kraju sam odlučio da to ne želi učiniti.”