Još jedna država EU proglasila je vanrednu situaciju zbog gasa

Austrija prati Njemačku u predviđanju nestašica zbog antiruskih sankcija.

Austrijska vlada je proglasila upozorenje prve faze u vezi sa snabdjevanjem prirodnim gasom, ubrzo nakon što je to isto učinila Njemačka u srijedu. Beč je preduzeo taj potez strahujući od nestašice u slučaju da Rusija insistira na plaćanju u rubljama umjesto u sankcionisanim dolarima ili eurima.

Upozorenje prve faze znači da postoje „konkretne i pouzdane indikacije da bi se snabdjevanje gasom moglo pogoršati“, saopštilo je austrijsko ministarstvo za klimu, dodajući da će „pratiti“ situaciju. Rezerve zemlje trenutno iznose 13 odsto, što je otprilike prosjek za sezonu, prenose lokalni mediji.

„Učinit ćemo sve da se obezbjedi snabdjevanje gasom za austrijska domaćinstva i preduzeća“, rekao je u srijedu kancelar Karl Nehamer. Ako dođe do poremećaja, preduzeća će biti podstaknuta da traže alternative, dok se racionalizacija gasa neće desiti do treće faze, saopštila je vlada.

Deklaracija Beča dolazi nekoliko sati nakon što je Berlin proglasio identičnu vanrednu situaciju prve faze, strahujući od mogućeg poremećaja u isporuci prirodnog gasa jer se bliži ruski rok kada „neprijateljske zemlje“trebaju početi plaćanje u rubljama.

Moskva je proglasila Njemačku i ostatak EU neprijateljskim zbog njihovog embarga na trgovinu eurima, uvedenog zbog ruske vojne operacije u Ukrajini koja je počela prošlog mjeseca. Ako Rusija ne bude u mogućnosti da prima isplate za isporuke prirodnog gasa u eurima ili dolarima – SAD su takođe sankcionisale svoju valutu – onda će to biti rublje ili ništa, rekla je Moskva.

Kada su se čelnici EU požalili kako bi to bilo kršenje ugovora, Rusija je odgovorila da su njihove sankcije to prouzrokovale. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je u utorak jasno stavio do znanja da Rusija nema namjeru da besplatno isporučuje gas Evropi.

Najveći njemački industrijski sindikati upozorili su da bi prekidi isporuke mogli dovesti do „brzog kolapsa industrijskih proizvodnih lanaca u Evropi – sa posljedicama širom svijeta“.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njemački kancelar Olaf Scholz razgovarali su o problemu ranije u srijedu, a Moskva i Berlin dali su donekle oprečne prenose tog razgovora.

Prema Njemcima, Putin je rekao da se uplate i dalje mogu izvršiti banci na koju nije uveden embargo, a Scholz je zatražio pismene informacije kako bi bolje razumio proceduru. Kremlj je saopštio da će „eksperti dvije zemlje dalje razgovarati o tom pitanju“.

Moskva je poslala trupe u Ukrajinu krajem februara, nakon sedmogodišnjeg sukoba zbog neuspjeha Kijeva da primjeni uslove sporazuma iz Minska i okonča sukob sa otcjepljenim regionima Donjeck i Lugansk. Rusija je na kraju priznala ove dvije države kao nezavisne države, nakon čega su zatražile njenu vojnu pomoć.

Rusija zahtjeva da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dvije republike Donbasa.