Nakon objavljivanja podataka za 2019. saudijska naftni div Saudi Aramco pokazao se nemoćnim pred svjetskim pojavama. 2019. je saudijski naftni div imao preko 20% manji profit od prodaje nafte u odnosu na 2018. godinu, kada je kompanija uprihodovala 111,1 milijardi dolara.
Tako je iznos prikupljen izlaskom na burzu, ekvivalent oko 25 milijardi dolara, doslovno izgorio i kompanija je zatvorila godinu s neto dobiti od 88,1 milijardu dolara. Reklo bi se da je to dobro, ali s obzirom da je nafta jedini izvor prihoda vehabijske kraljevine i ogromni proračunski manjak, ovo Rijad gura u crni scenarij.
Prema izvještajima glasnogovornika korporacije, razloge treba tražiti uglavnom padu cijena nafte po barelu, što je imalo važan utjecaj na korporativni prihod. Međutim, problem nastaje iz činjenice da je i s rastom cijena prošle godine Aramco još uvijek u fazi pada, a izgledi za 2020. su vjerojatno još i gori od onih iz prošle godine.
Saudijska Arabija nema oružja za „naftni rat“
Ono što se događa u međunarodnoj areni je postalo očito zbog snažnih posljedica na burzama u ponedjeljak, a to je pravi financijski rat koji bi se trebao nastaviti u narednim tjednima. Nakon što je Rusija odlučila ne smanjiti proizvodnju sirove nafte i ograničiti izvoz, cijena je pala na minimum i prema stručnim procjenama bi cijena nafte i dalje mogla padati.
Iako bi smanjenje proizvodnje mogao biti jedini korak ka sprečavanju krize s cijenama sirove nafte, OPEC+ nije uspio sklopiti sporazum, a arapske su zemlje ponovno krenule s odvrtanjem slavina, započinjući tako rat s crnim zlatom.
U ovom scenariju, ogromni gubici koje će pretrpjeti tržište nafte imat će posljedice na tvrtke i na same zemlje proizvođače, što će sudjelovati u ratu s ciljem
iscrpljivanja sudionika. I unatoč početnom sprintu, opasnosti ovog sukoba su najveće za arapske zemlje, čija gospodarstva gotovo u potpunosti ovise o proizvodnji sirove nafte, dok Rusija i Sjedinjene Države uživaju veću diversifikaciju svojih gospodarstava.
Kolaps potražnje i čega će se Mohammad bin Salman morati odreći
Kolaps tržišne potražnje u kombinaciji s padom cijena po barelu velik je problem za Saudijsku Arabiju koja, kako je već istaknuto, u većem dijelu ovisi o proizvodnji crnog zlata i njegovoj preradi.
Šteta u smislu državnih prihoda zbog gubitaka na tržištu nafte utječe na BDP države, a posebno na upravljanje međunarodnim dugom vehabijskog kraljevstva. Iako se vjeruje suprotno, Saudijska Arabija 2014. gotovo da nije imala duga, ali je zbog proračunskog deficita do 2019. uspjela akomulirati dug od 180 milijardi dolara, s predviđenim trendom rasta od najmanje 35 do 40 milijardi dolara godišnje, a za 2024. se predviđa dug od 374 milijarde dolara. Netko će reći da nije puno, ali s tranšama otplate za američko oružje, stanovništvo koje je od 1990 do 2018. naraslo s 19 na 32 milijuna ljudi, s preko dvije trećine mladih, ratom u Jemenu, Siriji i Libiji, širenjem utjecaja i financiranjem vehabijskih centara, škola, džamija, imama i organizacija diljem svijeta, Mohammad bin Salman će se pod hitno nečega morati odreći i fokusirati se na mlade u kraljevstvu, jer je situacija odavno kritična. Ljudi za sada šute zato što se boje zatvora i smrtne kazne, ali ako ustanak bude masovan, upitno je hoće li ga policija i vojska moći ugušiti.
Uz apsolutno nepovoljne podatke za 2020. se sve više budi i strah u vezi sa zdravljem njihovih privatnih tvrtki i državnih podružnica postaje.
Tako je i s vrijednošću Saudi Aramca, čije su dionice, nakon početnog skoka, doživjele drastičan pad, ustalivši se ispod cijene koja je bila određena tijekom izlaska na burzu. Osim toga, nepovjerenje ulagača u saudijsku kompaniju naglašava više od jedne zabrinutosti u smisli stabilnosti naftnog tržišta u nadolazećim mjesecima.
Saudijska Arabija neće moći smanjiti svoju proizvodnju ako ne bude sporazuma na razini OPEC+ zbog unutarnjeg rizika od gubitka tržišnih udjela, zbog čega profitne marže postaju sve manje, dok troškovi ostaju nepromijenjeni i utječu na neto dobit tvrtke. S trendom koji je predodređen da se nastavi u bliskoj budućnosti sve je više dvojbi oko državne kompanije Saudijske Arabije koja se, iako je tržišni div, pokazuje vrlo krhkom u vrtlogu velikih međunarodnih događaja.
„Naftni rat“, pad burzi uz otkup ruskih dionica i Njemačka lokomotiva u recesiju
Rusija je “objavila naftni rat“ – Sektor američkog škriljca ne može preživjeti
Može li Rusija pobijediti u „naftnom ratu“ i tko će biti žrtva?
E, moj Saša, pjevali su Novi fosili u francuskom gradu Marseju nakon ubojstva kralja Akeksandra
Ima jedna stvar koju svi zanemaruju, zaljevske zemlje masivno ovise o Nafti, sad je cijena ekstremno niska ,uz to njihova alternativa turizam i HUB za avioprevoznike sad je samo pepeo , poljoprivrede i industrije dakle proizvodnje nemaju. Pak Europa se ovim potezom riješila migrantske krize, francuska zutih prsluka, a sad pošto je turizam u povijesnom padu budu i nekretnine na toplim morima. Naime najveca zrtva je turizam,prijevoz, usluzni sektor… dakle recesija je određenih trzista je glavni ulog
Genijanim i dalekoseznim potezom Putin ce se riješiti dva glavna konkurenta te ce uz plinsko kontrolirati i naftno trziste.
Nema frke. Tu je fed sa svojim stamparijom da spasi stvar. Uz kamatu razumije se. Rusi i ameri kao da rade skupa. Kad SA bankrotira zapadni lihvari sve preuzimaju. Isplativije je krast naftu nego vaditi ju frackingom
Gretica je rekla ništa nafta samo baterije i zelenilo
Niska cijena nafte ima vrlo negativan utjecaj na siromašnije države koje ovise pretežno o izvozu nafte i plina, Venecuela, Irak, Iran, Nigerija Rusija. Neke arapske zemlje imaju rezerve da mogu prebroditi krizu. Bogati, kao što su US, Kanasa, UK, Norveška…, će osjetit krizu ali će je lakše prebroditi.
sumanuta politika će ultrabogatu državu dovesti do bjede.