Mini-serija kreirana od strane švedskih oružanih snaga, koja prikazuje Rusiju kao prijetnju

Serija je zasnovana na ideji oko rastuće nesigurnosti zbog klimatskih promjena i utjecaja tehnološkog razvoja, koje se na nepovoljan način koriste u inozemnim zemljama.

TV serija “Kada dođe do rata,” koju je objavio YouTube kanal švedskih oružanih snaga, prikazuje Rusiju kao jednu od potencijalnih prijetnji s kojima se zemlja suočava.

Svaka od otprilike deset minuta dugih epizoda, koje je vodio voditelj i producent Melker Becker, poznat po svojim dokumentarcima vezanim uz promicanje obrambenih mogućnosti, bavi se sažetcima potencijalnog rata: Neizvjesna budućnost, Siva zona, Buduće ratište, Svjetska obrana i Što vrijedi Zaštita.

Pozadina serije je niska razina znanja o zadacima oružanih snaga i pitanjima obrambene politike u društvu, priznala je švedska vojska. Kako je švedska vojska spremna dramatično rasti i razvijati se u sljedećih nekoliko godina, serija tako služi kao objašnjenje za povećana financijska sredstva.

“Serija će povećati znanje o oružanim snagama, operacijama i izazovima s kojima ćemo se suočiti u budućnosti”, rekao je voditelj marketinga Johan Landeström, iz Odjela za komunikacije švedskog sjedišta. Serija se temelji na scenarijima koje su razvili oružane snage i druge grane vlasti”, objasnio je dalje Johan Landeström.

Namjera, koja stoji iza serije, je opisati kako bi sukob utjecao na švedsko društvo i koje bi zahtjeve trebao postaviti na buduću švedsku vojnu obranu. Općenita je poruka da je koncept prijetnji iz doba Hladnog rata zastario i da se zemlja suočava s novim, složenijim izazovima.

Rusija se u jednoj od epizoda spominje kao primjer prijetnje zbog svog „asertivnog“ i „nepredvidljivog“ ponašanja. To ponašanje uključuje i rusku aneksiju Krima, što je nešto što skandinavski mediji često određuju kao ponovno ujedinjenje poluotoka s ruskim kopnom.

Glavna je tema serije, međutim, pitanje svjetskog zagrijavanja i klimatskih promjena, zbog kojih se svjetske velesile sve više zanimaju za Sjeverni pol, zbog njegovih vrijednih prirodnih resursa i pomorskih putova. Još se jednom Rusija spominje kao potencijalna prijetnja zbog teritorijalnih pretenzija na arktički šelf. Švedska serija posebno skreće pažnju na činjenicu da je 2007. godine na dnu Sjevernog pola u rekordnom zaronu postavljena ruska zastava od titana.

Na temelju serije, čini se da švedske oružane snage impliciraju da će rat budućnosti biti pretežno hibridni i da će Sjedinjene Države djelovati kao jedan od glavnih saveznika zemlje.

“Jasna je poruka da će oružane snage i civilna obrana zajedno činiti crtu obrane, koje bi trebala djelovati odvraćajući potencijalnog napadača”, zaključili su oružane snage.

Mini-serija je u velikoj mjeri nastavak brošure od 20 stranica “Ako dođe do rata”, koja je distribuirana među švedskim kućanstvima 2018. godine, u kojima se upozorava na suvremene opasnosti kao što su operacije utjecaja od strane državnih dužnosnika.

Ovo nije prvi puta da Švedska koristi Rusiju, uz Kinu, kao zemlje koje su prijetnja. Sličnu takvu retoriku o “asertivnom” i “nepredvidljivom” ponašanju Moskve koristio je vrh države, radi opravdavanja povećavanja izdavanja sredstava za obranu. Sredstva za obranu švedske vojske usvojena su prošle godine i rečeno je da su nova sredstva izdvojena za obranu najveća još od 1950.-ih.

Iako je formalno zadržala nesvrstani status, Švedska se posljednjih godina sve više približava NATO-u, kako bi stvorila trajno partnerstvo. Između ostalih država, Švedska je postala redoviti sudionik u vježbama saveza, uključujući i u vježbama održanim u istočnoj Europi, u neposrednoj blizini Rusije.

Nedavna anketa otkrila je da je švedsko stanovništvo i dalje podijeljeno oko pristupanja NATO-u. Pridruživanje NATO-u ostaje pitanje koje i dalje polarizira parlamentarnu raspravu u zemlji.