Kako je Belgija postala ”kalifat”

Belgija je tijekom 2016. provela istragu u 119 islamskih institucija zbog širenja ekstremizma u zemlji. Belgijske vlasti su provele istragu u 58 džamija i 61 islamskoj udruzi tijekom prošle godine, pokušavajući se suprotstaviti širenju radikalne islamističke ideologije, izjavio je ministar pravosuđa zemlje, izvijestio je Bruxelles Times.

Otkriveno je da je svaka peta džamija u Belgiji izazvala zabrinutost među domaćim obavještajnim službama.

Džamije u Belgiji su bile meta istrage iz raznih razloga, uključujući imame koji drže radikalne propovijedi, te zbog polaznika u vjerske institucije koji su pod prismotrom sigurnosnih agencija. Belgijske vlasti sada usmjeravaju svoje napore na prijetnje vezane uz “ekstremizam, proces radikalizacije i terorizam”.

Kao što je poznato, Belgija je sve više središte za organizaciju terorističkih napada, ali je i sama žrtva istih. Nedavno je osoba somalskog podrijetla ranila dvojicu vojnika u Bruxellesu i tijekom napada je tvrdio kako je ”vojnik Islamske države”. Navodno je tijekom napada vikao “Allahu Akbar”.

Jedan od vojnika je pucao na napadača i ubio ga. Prema riječima belgijskog ministra za migracije, muškarcu je 2009. godine odobren azil, a 2015. godine je dobio belgijsko državljanstvo.

Nakon velikih islamističkih terorističkih napada koji su pogodili Europu, uključujući Pariz 2015. i Belgiju 2016. godine, belgijski vojnici redovito patroliraju Bruxellesom

Prošle godine je ISIL preuzeo odgovornost za terorističke bombaške napade koji su provedeni u zračnoj luci i podzemnoj željeznici u Bruxellesu, kada je ubijeno 32 ljudi.

Belgija –  Raj za radikalni islam

Ovdje se ne može ne osvrnuti na proces koji je trajao desetljećima i tek sada daje ”željene rezultate” onima koji su imali dugoročnu viziju radikalizacije Belgije, ali ne samo.

Istraga u 119 islamskih džamija i udruga u Belgiji je očajnički pokušaj da se spriječi neminovno, a glavni krivac za radikalizaciju zemlje je zapravo kralj Baldovin, koji je zemljom vladao od 1951.  do ljeta 1993. Tek onda možemo govoriti o krivnji Saudijske Arabije, imigraciji i širenju fundamentalističke verzije islama kojeg promiče saudijski režim.

Stoga možemo reći da su istrage usmjerene na propovjednike i polaznike tih džamija, koji su već poznati obavještajnim službama, samo mali dio odrađenog posla. Sve dok belgijske službe ne usmjere pozornost na izvor financiranja i odakle dolaze radikalni propovjednici, ovakve istrage su obična predstava za javnost. No, to se vjerojatno neće dogoditi, kao što britanska premijerka nikada neće objaviti sadržaj istrage o vezama Rijada s terorističkim organizacijama i pojedincima koji su odgovorni za više napada, počevši s onim 11. rujna 2001. u Sjedinjenim Američkim Državama.

Napadi u Bruxellesu nesumnjivo otkrivaju utjecaj Saudijske Arabije, koje je uz unosne naftne ugovore uspjela posijati sjeme radikalizma u Belgiji.

Radikalna salafistička učenja ranije nisu bila poznata belgijskim imigrantima muslimanske vjeroispovijesti. No, Saudijci su Bruxelles prepoznali kao savršeno mjesto odakle krenuti sa širenjem svoje zarazne i ubojite ideologije.

Postoji mnogo razloga zašto se iz Belgije širi vatra radikalnog islamizma, ali je glavni razlog dolazak saudijskih salafističkih propovjednika u zemlju šezdesetih godina.

Belgijski kralj Baldovin je želio osigurati unosne naftne ugovore i pozvao saudijskog kralja Faisal, koji je 1967. godine posjetio Bruxelles. Belgija je činom pohlepnog kralja dobila željene ugovore, ali i džamiju u glavnom gradu u kojoj su radili salafistički propovjednici koji su perverznu interpretaciju islama studirali u zaljevskim monarhijama.

U to vrijeme je Belgija paralelno poticala marokanske i turske radnike da u zemlju dođu kao jeftina radna snaga. Dogovor između dva kralja je bio da će se za njih osigurati džamija kao glavno mjesto štovanja i održavanja islamskih propovijedi.

Slučajno je u to vrijeme paviljon kojeg je dizajnirao belgijski arhitekt Ernest Van Humbeek, izgrađenom u parku Cinquantenaire u glavnom gradu 1879. godine, bio neiskorišten. Dogovorom iz 1967. godine su ga Saudijci dobili u ”zakup” za sljedećih 99 godina, ali bez plaćanja najma. Saudijci su preoblikovali paviljon izgrađen 1879. i 1978. ga otvorili kao Veliku džamiju Bruxellesa, te kao  sjedište Islamskog kulturnog centra Belgije.

Iako je džamija službeno tretirana kao mjesto gdje će se čuti glas muslimana Belgije, ona je karakteristična po tome što je odmah krenula promovirati radikalna salafistička učenja među imigrantima koji su dolazili iz zemalja s vrlo različitim islamskim tradicijama. Njima je to sve bilo novo, ali su brzo upijali otrovno i njima strano učenje islama.

Danas u Belgiji ima oko 600 000 ljudi samo marokanskog i turskog podrijetla, ne brojeći novopridošle iz ostalih zemalja, a cijela zemlja ima oko 11 milijuna ljudi.

Marokanska zajednica dolazi iz planinskih regija i dolina, a ne pustinje. Oni u zemlji poznaju islam Malikija ibn Anasa iz 8. stoljeća i bili su puno tolerantniji i otvoreniju od muslimana iz područja poput Saudijske Arabije. Međutim, mnogi od njih su pali pod utjecaj salafističkih klerika i propovjednika iz Velike džamije u Bruxellesu. Neki lokalni Marokanci su čak dobili stipendije za studije u Medini, u Saudijskoj Arabiji.

Osim što su među njima širili radikalni islam, salafistički klerici su potkopavali sve napore marokanskih useljenika da se integriraju u belgijsko društvo.

Službeni stav Belgije je da im je Saudijska Arabija saveznik i prijatelj, ali su Saudijci uvijek igrali dvostruku igru.

U tom kontekstu, podsjetimo samo na obećanje saudijskog režima da će u Njemačkoj, kojoj su jako zahvali za prihvat izbjeglica, izgraditi 200 džamija u kojima će ti ljudi slobodno prakticirati svoju vjeru. No, ako uzmemo sastav muslimanskih imigranata u Njemačkoj, vrlo malo njih su sljedbenici islama kakvog nameće saudijski režim.

Osim toga, Saudijci žele savez sa Zapadom kada je u pitanju borba protiv šiitskog Irana, dok su za Zapad oni puno veća prijetnja od šiita i svojom ideologijom osvajaju Europu. Saudijci vole vjerovati kako je njihov islam ”najčišći” i žele ga nametnuti ostatku svijeta.

Belgijski parlamentarac George Dallemagne je pokrenuo brojne rezolucije u belgijskom parlamentu s ciljem kidanja veza sa Saudijskom Arabijom i smanjenja utjecaja salafizma u Belgiji.

“Ne možemo imati dijalog s državama koje nas žele destabilizirati. Problem je u tome što tek od nedavno vlasti konačno počinju otvarati oči”, rekao je Dallemagne još prije napada u Bruxellesu.

Džamija u glavnom gradu Belgije je nastojala poslati snažnu poruku protiv prvih velikih napada u Parizu. Mohamed Ndiaye, jedan od imama, izjavu je: “Želimo izraziti našu duboku žalost zbog pariških napada. Naše misli su s Parižanima i obiteljima žrtava.”

I drugi velikodostojnici selafijske džamije u Bruxellesu su ponovili poruku ”kako je islam religija mira i da to mjesto nema nikakve veze s teroristima Molenbeeka”.

No, kralj Baldovin je narodu i vlastima ostavio veliki, naizgled nerješivi problem. Snage sigurnosti su od prvih napada u Europi ”brinule” zbog onoga što se događa u poklonu kralja Baldovina saudijskom kralju Faisalu iz davne 1967.

Nedugo potom WikiLeaks otkriva da je član osoblja saudijskog veleposlanstva u Belgiji prije mnogo godina protjerana zbog njegove aktivne uloge u širenju ekstremne takfirističke dogme, koju su za herezu proglasili gotovo svi sunitski klerici. Takfirizam je službena dogma samo na teritoriju samoproglašene ”Islamske države”, a neslužbeno je toleriran i pod izlikom salafizma provodi se u praksi u Saudijskoj Arabiji.

U dokumentu kojeg je prošle godine objavio WikiLeaks je prijepiska između  saudijskog kralja i njegovog ministra o belgijskom zahtjevu da Saudijac Khalid Alabri, voditelj Islamskog kulturnog centra u Bruxellesu, treba napustiti zemlju. Razlog je bio što su njegove poruke bile previše ekstremne i da njegov status voditelja centra ne znači da smije tako propovijedati.

Godinama poslije se praksa svejedno nastavila, ali ne samo u Belgiji, nego i Velikoj Britaniji, koja je također poznata po visokom stupnju tolerancije na ovakve i slične pojave.

I što imamo danas? 2017. godine, 50 godina nakon odluke kralja Baldovina da zemlju preda u ruke islamskim fundamentalistima, Belgija istražuje prakse u 119 džamija i islamskih centara u zemlji, koji bi ”mogli biti centri širenja radikalizma u Belgiji i Europi”. Izgledi za uspjeh s ovim pristupom su vrlo mali i vrijeme je da se poduzmu odlučnije mjere protiv saudijskog utjecaja na europske muslimanske zajednice. Međutim, čini se da su ugovori s Rijadom za prodaju oružja i poslovi s naftom još uvijek važniji od sigurnosti vlastitog stanovništva.