Kako je EU stegla obruč Telegramu

Prije uhićenja Pavela Durova, “rusko podrijetlo” aplikacije za razmjenu poruka stavilo ga je na nišan bloka

Uhićenje osnivača Telegrama Pavela Durova u Francuskoj posljednja je eskalacija kampanje protiv ruskog poduzetnika i njegove aplikacije za razmjenu poruka usmjerene na zaštitu privatnosti u cijeloj EU. Nakon ograničenih zabrana u nekim državama članicama, dužnosnici u Bruxellesu najavili su ranije ove godine da će izmijeniti vlastite zakone kako bi proveli pravila cenzure na platformi.

Durov, koji također ima francusko državljanstvo, uhićen je u zračnoj luci Paris-Le Bourget u subotu, odmah nakon što je iz Azerbajdžana stigao privatnim zrakoplovom. Prema francuskim medijima, tužitelji u Parizu planiraju optužiti 39-godišnjaka za sudioništvo u trgovini drogom, kaznena djela pedofilije i prijevare. Oni će navodno tvrditi da Telegramovo nedovoljno moderiranje sadržaja, njegovi jaki alati za šifriranje i navodni nedostatak suradnje s policijom dopuštaju procvat kriminala u aplikaciji.

U godinama koje su prethodile Durovovom uhićenju, dužnosnici EU-a i pojedinačne države članice ciljali su Telegram zabranama, propisima i prijetnjama pravnim radnjama.

2021: Njemačka poziva na akciju

Nakon što je skupina radikalnih antivaxxera uhićena zbog navodne zavjere na Telegramu da ubije guvernera pokrajine Saske 2021., njemački ministar pravosuđa Marco Buschmann pozvao je na napore u cijeloj EU da se ograniči platforma.

Tijekom pandemije koronavirusa, guverneri i regionalni ministri unutarnjih poslova u Njemačkoj izražavali su nezadovoljstvo Telegramovim odbijanjem da zabrani prosvjednike protiv blokade, a Buschmann je tvrdio da će zajednička akcija EU-a “ostaviti veći dojam” na Telegram nego “svaka zemlja koja to pokušava učiniti na svoje.”

Telegram je bio i još uvijek ima sjedište u Dubaiju, a Durov je navodno odbijao komunicirati s njemačkim vlastima. Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser upozorila je tada da se Berlin “neće pomiriti” s Durovljevim odbijanjem suradnje.

2022.-2024.: Zabrane i ograničenja

Sukob u Ukrajini dao je nacionalnim i lokalnim vlastima širom Zapada izgovor za gušenje Telegrama, a norveško ministarstvo pravosuđa navelo je “rusko podrijetlo” platforme kada je prošle godine zabranilo vladinim zaposlenicima da instaliraju aplikaciju na svoje radne uređaje.

Gradska uprava Amsterdama također se pozvala na navodnu prijetnju “strane špijunaže” kada je prošlog tjedna izdala sličnu zabranu za zaposlenike nizozemskog grada, dok je Francuska prošle godine naredila državnim službenicima da prijeđu s Telegrama i drugih aplikacija za razmjenu poruka na lokalno razvijene alternative u odnosu na sigurnost strahovi.

U ožujku ove godine, španjolski visoki sud naredio je pružateljima mobilnih usluga u zemlji da blokiraju pristup Telegramu, dok bi se tvrdnje o kršenju autorskih prava mogle istražiti. Iako je presuda ukinuta za nekoliko dana, istraga je u tijeku.

2024: Smanjenje cenzure

EU-ov Zakon o digitalnim uslugama (DSA), koji je stupio na snagu početkom ove godine, zahtijeva od takozvanih ‘Vrlo velikih internetskih platformi’ (one s više od 45 milijuna mjesečnih korisnika) usklađenost s nizom pravila o zaštiti podataka i oglašavanju. Od takvih se platformi također traži da se “riješe širenja dezinformacija”, izraz koji DSA spominje više od desetak puta bez davanja definicije.

Dok Telegram tvrdi da ima 41 milijun mjesečnih korisnika u EU, potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova rekla je Bloombergu u svibnju da je platforma “poseban slučaj” te da će biti istražena i potencijalno stavljena na popis u svakom slučaju.

Jourova je optužila Telegram za omogućavanje širenja ruskih “dezinformacija” i nazvala “problemom” to što je platforma “posebno aktivna u istočnim državama članicama gdje imamo manjinu koja govori ruski”.

Uoči ove potencijalne uredbe, Telegram je imenovao tvrtku sa sjedištem u Bruxellesu kao svog pravnog predstavnika u EU, što znači da će belgijske vlasti biti odgovorne za provođenje zakona EU protiv Durovljeve tvrtke. Prošli je tjedan Belgijski institut za poštu i telekomunikacije (BIPT) objavio da još uvijek ne može dokazati da Telegram ima više od 41 milijun mjesečnih korisnika.

DSA dopušta EU-u da kazni platforme do čak 6% njihovog globalnog godišnjeg prometa ako prekrše njegova pravila. Zakon također dopušta da se ponovljenim prijestupnicima zabrani rad u bloku.