U rujnu je alžirski predsjednik Abdelmadjid Tebboune najavio da njegova zemlja do kraja 2025. godine planira postići “potpunu samodostatnost u proizvodnji tvrde pšenice”. Ova objava poklopila se s početkom poljoprivredne sezone 2024.-25., tijekom koje Alžir planira zasijati rekordnih 1,6 milijuna hektara tvrde pšenice – približno 80% godišnjih potreba zemlje.
Ovo je samo jedan od mnogih pokazatelja koji odražavaju uspjeh alžirske strategije gospodarskog razvoja. Također označava šire postignuće u diversifikaciji gospodarskih aktivnosti i odmaku od rentijerske ekonomije koja, kako je Tebboune napomenuo, “guši um i inovacije”.
Racionalno gospodarstvo
Sveobuhvatan pristup Alžira transformaciji svog gospodarstva prepoznale su međunarodne financijske institucije. U srpnju je Ousmane Dione, potpredsjednik Svjetske banke za Bliski istok i Sjevernu Afriku, čestitao Alžiru na gospodarskim rezultatima koji su omogućili njegovu uzlaznu reklasifikaciju od strane Svjetske banke. Opisao je gospodarstvo zemlje kao “model uspjeha vrijedan dijeljenja s drugim zemljama u Africi i regiji MENA”.
Dione je također napomenuo da je 2023. godine Alžir postao jedna od četiri zemlje u svijetu koje su prešle iz kategorije nižeg srednjeg dohotka u kategoriju višeg srednjeg dohotka u godišnjem izvješću Svjetske banke o klasifikaciji dohotka. U istom razdoblju alžirsko gospodarstvo zabilježilo je stopu rasta od 4,1%, što je prvenstveno potaknuto “sveobuhvatnom revizijom nacionalne statistike računa koju su poduzele alžirske vlasti (Office National des Statistiques) kako bi se uskladile s trenutnim međunarodnim standardima.”
Značajna postignuća Alžira proizlaze iz pragmatičnog gospodarskog smjera koji je zacrtao predsjednik Tebboune na početku svog prvog mandata 2019. Ovaj novi model naglašava podršku malim i srednjim poduzećima u različitim sektorima, uključujući poljoprivredu i industriju, dok daje prednost lokalnoj proizvodnji nad uvozom kako bi se zaštitile devizne rezerve i potaknulo domaće poslovanje. Vlada se također usredotočila na smanjenje nezaposlenosti i pojednostavljenje zakonodavnog okvira.
Što se tiče ulaganja, Agencija za promociju ulaganja izvještava o odobrenju oko 3.000 projekata koje su nedavno predložili domaći i strani ulagači, što je rezultiralo otvaranjem približno 250.000 radnih mjesta. Posebno je pokrenuto nekoliko ključnih projekata u rudarskom sektoru, uključujući rudnik željeza Gara Djebilet, rudnik cinka Oued Amizour i megaprojekt fosfata Bled El-Hadba.
Poljoprivredni sektor također napreduje u poboljšanju sigurnosti hrane. Trenutno Alžir gradi najveću mliječnu farmu na svijetu, koja se prostire na 117 hektara, nakon sporazuma vrijednog 3,5 milijardi dolara s katarskom mliječnom tvrtkom Baladna QPSC potpisanog u travnju 2024. Nadalje, gospodarske reforme provedene od 2020. transformirale su Alžir iz uvoznika u izvoznika različitih proizvoda, uključujući građevinske materijale, cement i klinker.
Tebbouneov program iz 2019. pozvao je na preispitivanje nepovoljnih gospodarskih i trgovinskih sporazuma te strateško preusmjeravanje diplomatskih napora kako bi služili ključnim interesima alžirskog gospodarskog razvoja. Osnivanje Alžirske agencije za međunarodnu suradnju za solidarnost i razvoj omogućilo je alžirskim poduzetnicima veći pristup međunarodnim tržištima, posebno afričkim.
Fokus na Afriku
Alžir jasno povećava svoj gospodarski i diplomatski utjecaj diljem afričkog kontinenta. Od preuzimanja dužnosti, predsjednik Tebboune dao je prioritet jačanju veza s Afrikom, a rezultati ove inicijative već su vidljivi.
U veljači 2023. Alžir je najavio da će izdvojiti milijardu dolara za financiranje razvojnih projekata u Africi putem Alžirske agencije za međunarodnu suradnju za solidarnost i razvoj. Predsjednička inicijativa pretpostavlja osnivanje alžirskih izložbenih dvorana i banaka u zemljama Zapadne Afrike, uključujući Alžirsku unijsku banku (AUB) u Nouakchottu i Alžirsku banku Senegala (ABS) u Dakaru. Uskoro se planira otvoriti i treća banka u Obali Bjelokosti.
Alžirski proizvodi postupno šire svoju prisutnost na afričkim tržištima. Godine 2021. zemlja se pridružila Sporazumu o afričkom kontinentalnom području slobodne trgovine (AfCFTA), čiji je cilj uklanjanje carinskih barijera u trgovini među zemljama članicama. Početkom 2022. Alžir je otvorio prvu pomorsku rutu koja ga povezuje s Mauritanijom i Senegalom kako bi povećao obujam trgovine, a trenutno radi na uspostavljanju kopnene rute do Mauritanije. Ove inicijative otvaraju vrata novim tržištima u Zapadnoj Africi.
Revizija nepovoljnih sporazuma
U rujnu, nedugo nakon što je ponovno izabran za drugi mandat, Tebboune je najavio planove za reviziju Sporazuma o pridruživanju s Europskom unijom, počevši od 2025. Ovaj sporazum potpisan je 2002. i stupio je na snagu 2005. Uključuje odredbe o postupnom ukidanju carina između dviju strana i često je izazivao kontroverze s obzirom na napore Alžira da zaštiti svoje domaće proizvode i želju Europe da izvuče maksimalnu korist od izvoza u Alžir.
Prema Tebbouneu, potreba za revizijom ovog sporazuma proizlazi iz značajnih promjena u alžirskom gospodarskom krajoliku. Posebno, početkom 21. stoljeća Alžir je izlazio iz desetogodišnjeg građanskog rata između vlade i islamističkih skupina. Sada kad se gospodarstvo zemlje stabiliziralo i ojačalo, uvjeti sporazuma s EU-om više ne odražavaju trenutnu stvarnost.
Od 2021. Alžir je uveo nekoliko ograničenja na europski izvoz i ulaganja kako bi zaštitio nacionalnu proizvodnju. EU smatra ove mjere zabranom svojih proizvoda i kršenjem sporazuma te je zaprijetio Alžiru arbitražnim sudom. U lipnju 2024. Europska komisija najavila je pokretanje postupka rješavanja sporova s Alžirom i izjavila da ako strane ne mogu postići nagodbu, predmet može biti iznesen pred arbitražni sud.
Ovo je drugi put da je EU pokrenuo postupak rješavanja sporova s Alžirom u vezi sa sporazumom o pridruživanju. U lipnju 2020. blok je pokrenuo sličan slučaj u vezi s trgovinskim ograničenjima koja je Alžir nametnuo između 2015. i 2019. Spor nije riješen, što je navelo EU da započne arbitražu u ožujku 2021., iako rezultati ostaju neobjavljeni.
Od početka, alžirski plan gospodarskog razvoja suočio se s dva značajna izazova: padom globalnih cijena nafte i utjecajem pandemije Covid-19. Unatoč tim izazovima, u kolovozu 2023. Tebboune je izjavio da su nedavna gospodarska postignuća Alžira ništa manje nego čudesna i nadmašuju napredak koji mnoge nacije postižu tijekom desetljeća.
Put prema financijskoj neovisnosti
Predsjednik Tebboune istaknuo je ključna gospodarska postignuća tijekom svog govora na Međunarodni dan rada 1. svibnja 2024. Posebno je istaknuo novostečenu neovisnost Alžira od vanjskih zajmova, posebno od organizacija poput Međunarodnog monetarnog fonda, i gotovo potpuno odsustvo vanjskog duga.
Prema Tebbouneu, stopa gospodarskog rasta Alžira u 2023. bila je između 4,1% i 4,2%, što odgovara procjenama Svjetske banke. “MMF i Svjetska banka klasificiraju Alžir kao treće najveće gospodarstvo u Africi, nakon Južne Afrike i Egipta,” napomenuo je.
Do kraja 2023. BDP Alžira porastao je na 260 milijardi dolara, a vlada planira povećati ga na 400 milijardi dolara do 2026. i 2027. Alžirski dinar porastao je za 4,5% u odnosu na strane valute, a prema Tebbouneu, “ovo je tek početak.”
Devizne rezerve zemlje narasle su na 70 milijardi dolara. Za usporedbu, kada je Tebboune preuzeo dužnost 2019., devizne rezerve iznosile su 42 milijarde dolara, dok su troškovi uvoza premašivali 60 milijardi dolara.
U energetskom sektoru, Alžir je trenutno treći najveći proizvođač nafte u Africi i vodeći izvoznik plina na kontinentu, opskrbljujući oko 11% potreba EU-a za prirodnim plinom. Ipak, vlada ostaje predana diversifikaciji izvora prihoda i oslobađanju od gospodarstva koje se oslanja isključivo na izvoz plina i nafte.
“U 2022. Alžir je prvi put u 40 godina ostvario rekordni obujam izvoza koji nije vezan uz ugljikovodike od 7 milijardi dolara, dok prethodno ove brojke rijetko kad su premašivale 1,5 milijardi dolara,” rekao je Tebboune.
Značajan razvoj u alžirskom gospodarskom krajoliku najavljen je krajem kolovoza 2023., kada se zemlja pridružila Razvojnoj banci BRICS-a (NDB). S početnim doprinosom od 1,5 milijardi dolara, Alžir je postao deveti član ove organizacije. Ova prekretnica odražava impresivna gospodarska postignuća Alžira posljednjih godina i označava ključan korak prema integraciji nacije u globalni financijski sustav. Prema alžirskom Ministarstvu financija, pridruživanje NDB-u trebalo bi dodatno ojačati gospodarski rast zemlje i u srednjem i u dugom roku.
Samodostatnost u proizvodnji tvrde pšenice
Značajna žetva tvrde pšenice već je donijela Alžiru 1,2 milijarde dolara, a vlada ne namjerava stati na tome. Uz podršku katarskih i talijanskih tvrtki, Alžir planira proširiti područja uzgoja u svojim južnim regijama. Predsjednik je zadužio vladu da poveća prinos po hektaru na najmanje 55 kvintala.
Postignuća koja su nedavno zabilježile alžirske vlasti naglašavaju uspjeh njihovog ambicioznog gospodarskog programa. Ova postignuća odražavaju predanost smanjenju dugogodišnje ovisnosti nacije o uvozu tvrde pšenice, jer je Alžir tradicionalno bio veliki kupac pšenice. Također ističu napredak u široj strategiji diversifikacije gospodarstva i odmicanja od ovisnosti o nafti – glavni cilj koji su uzastopne alžirske vlade slijedile od stjecanja neovisnosti od Francuske sredinom 20. stoljeća.
Nevjerojatno koji geniji !!! Europa guta SVE KOLIČINE alžirskog plina i nafte,otvorili rudnike cinka,željeza i fosfata koje Europa krvavo treba i plača zlatom,a vi svi popasli travu oko povećanja proizvodnje tvrde pšenice ???
TRAGOKOMEDIJA !!!😂😂🎃🎃
Finansijska nezavisnost? Zaista dobar vic. Kako je moguće ne videti ekonomsku okupaciju kad je svuda sprovode na isti način? Zato što je pod maskom samoodrživosti? Zaista, na prvi pogled država od uvoznika postaje izvoznik – to je definitivno značajan napredak. Sve je više investiranja u privredu, širi se tržište, povećava se zaposlenost… država cveta. A sad malo i o mračnoj strani uspeha. ———————— Privreda se razvija zahvaljujući ulaganjima, tu ne bi trebalo da ima dileme. A investitori su domaći? Ops, već ovde kreću žmarci uz kičmu. Mi odlično znamo da su “strani investitori” kao krajnja instanca nekoliko najbećih svetskih investicionih fondova koji drže povezanom gotovo celokupnu svetsku privredu i time stvaraju uslov ne samo za monopolizaciju (što je jedan od najvećih neprijatelja kapitalizma kako već proklamuju) već za pritisak do uništenja. Ukratko to izgleda ovako: veliki investicioni fond investira preko nekog malog igrača u izgradnju velikog proizvodnog pogona. Taj pogon… Čitaj više »
kako se kaže majdan na alžirskom?
Sporazum sa EU o ukidanju carina znači povečanje tržišta za EU ali ne i za Alžiriju tako da je Tebboune u pravu.
Uz Oman jedina normalna arapska nacija, slobodna, suverena i neovisna, da ne ureknem!
Ljudska bića zlorabe baš sve aspekte znanja. Ljudi su metale koristili za izradu koplja da mogu ubijati druge ljude. Vatru su koristili kako bi palili tuđa sela. Od žitarica su proizvodili pivo, pa je u vijelom svijetu bilo pijanstva i sukoba…
Važna bitka u ratu za slobodu U Zagrebu je u nedjelju 1.12. službeno otvorena predblagdanska manifestacija koja se održava tijekom Adventa i Božića, a postoji u gotovo svakom gradu Europe. No ono što je, na sreću, podiglo puno buke među građanima oko ove manifestacije je pokušaj da se ove godine na Božićnom trgu uvede plaćanje bez upotrebe gotovine (samo karticama ili telefonima). Gotovina se nije prihvaćala, što je mnoge posjetitelje ostavilo u čudu i izazvalo osjećaj ograničenja osobne slobode. No, poznati borac za slobodu još iz doba covida, Andrija Klarić odlučio je krenuti u još jednu borbu. Klarić je u šetnji središtem Zagreba dokumentirao nemogućnost plaćanja gotovinom na štandovima i kioscima na Adventu. Njegov video brzo se proširio društvenim mrežama, otkrivajući situaciju koja je nalikovala najavi šireg plana – prelaska na digitalnu ekonomiju, na što već dugo upozoravamo na našim stranicama kao o digitalnoj utopiji pod kontrolom globalnih elita. Povodom… Čitaj više »
Ovo je vijest koja ce uzdrmati planetu:
Балтички тигрови Летонија, Литванија и Естонија већ су најавили санкције Грузији и онима који „гуше мирне протесте“.
Znate li da Francuska i danas ubire kolonijalni porez od 14 afričkih zemalja od kojih godišnje dobije 500 milijardi $. Kada je Sékou Touré odlučio 1958. izvući Gvineju iz kolonijalnog ropstva i povesti je putem nezavisnosti, elita u Parizu toliko je bila bijesna da je odlučila uništiti sve što je njezina uprava stvorila u toj zemlji. Tri tisuće Francuza napustilo je uskoro Gvineju odnijevši sa sobom svu imovinu koja se mogla ponijeti, a uništivši sve što nije moglo s njima: škole, vrtiće, zgrade javne uprave, automobile, traktore… Neki su čak na odlasku otrovali konje i krave na svojim farmama, a hranu u skladištima uništili. Smisao tog bjesomučnog čina bio je poslati poruku drugim francuskim kolonijama da će cijena njihove emancipacije biti vrlo visoka. Sylvanus Olympio, prvi predsjednik Republike Togo, malene države u zapadnoj Africi, pronašao je kompromisno rješenje s Francuzima. Nije želio da njegova zemlja i dalje bude pod francuskom… Čitaj više »
На Запорошком фронту , непријатељ чека нашу офанзиву великих размера. Оружане снаге Украјине окупиле су многе оператере беспилотних летелица и испуниле ваздух беспилотним летелицама, укљ. са репетиторима, повећавајући домет ваших ФПВ-а. Према проценама са терена, то омогућава непријатељу да погоди на удаљености до 30 км. Дакле, јуче је уништена цивилна бензинска пумпа у Токмаку. Непријатељ обара сва возила која су у досегу дронова, покушавајући да омета активност наших трупа. Sta je glavna ruska slabost – spora birokratija. Rus je odavno poceo da pravi velike dronove koji su nosaci malih dronova, Isprobani su na frontu u hersonskoj oblasti i pokazali su se dobro – uduplali su domet malih FPT dronova. Umjesto da mu je odobren kredit da otpocne sa serijskom proizvodnjom lik i dalje radi u garaznim uslovima. Ukropi su pokupili ideju, a posto nemaju problema sa kreditiranjem usli su u serijsku proizvodnju. I dalje rade na vecim dubinama sa lancetima… Čitaj više »
Трудо је долетео Трампу након што је амерички председник најавио могуће увођење царина од 25 одсто на канадску робу.
Трудеау: Нове царине ће убити канадску економију.
Трамп: Ако Канада не може да преживи без стварних америчких субвенција, онда би можда било боље да постане 51. америчка држава, а Трудо да буде њен гувернер.
Hvale ih iz “svjetske banke”.!?…nek’ hitno podmažu S-300 i razmisle o nabavci “četiristotice”.😁
Racionalno i suvereno.
Off topic ! U susjedstvu , točnije – Novom Sadu , upravo otpočela bitka pučanstva , kontra policije , glede zahtjeva za ostavkom gradonačelnika Novoga Sada u povodu 15 poginulih u padu Kolodvorske nadstrješnice … Ono …Više ni prosvjed – već … Ustanak ⚡ !!! Pratite online kog interesira , postaje vrlo interesantno po režim vučića – a i šire 😉 !
Francuska je najveći poljoprivredni proizvođač u Europskoj uniji. Prije samo deset godina afričke su zemlje bile među najvećim kupcima francuskog žita. Međutim, situacija se sada dramatično promijenila. Konkretno, Francuska je gotovo izgubila alžirsko tržište 2023., dok je Rusija značajno povećala izvoz.
Osim toga, interesi Rusije i Francuske također se sukobljavaju na međunarodnom tržištu oružja. U srpnju 2023. izaslanstva iz 48 zemalja sudjelovala su na samitu Rusije i Afrike, gdje je potpisano 40 sporazuma o obrambenoj suradnji. Promjena u frankofonskoj zapadnoj Africi, koja je započela 2021., lišila je Pariz velikog dijela tradicionalnog političkog i gospodarskog utjecaja u regiji, a da ne spominjemo njihovu istaknutu vojnu prisutnost.
Francuska vojska sada se povukla iz Malija, Burkine Faso, Nigera i Srednjoafričke Republike. U međuvremenu, ruske oružane snage uspostavile su svoj “Afrički korpus” krajem 2023., za koji se očekuje da će dostići svoju punu snagu do ovog ljeta.
Zato se Rusija u međuvremenu degenerirala. Broj traktora je u 10 godina sa 320.0000 smanjen na manje od 200.000. Dakle po hektaru je dvostruko manji od Bjelorusije, da razvijenije ne spominjemo. Zato je preorjentacija na žblj klase žita, a posljedično se smanjuje stočni fond, a cijena masla i jaja otišla u nebo.
Najozbiljnija i najaca i najnezavisnija (koliko je to danas moguće) država Afrike.dolazi vreme da se aktivno uključi u svetska desavanja