Kameleon Alexis Tsipras se vraća i Grcima nudi „mjere za spas od krize“

Syriza „kameleona“ grčke politike Alexisa Tsiprasa je u parlamentu u Ateni u utorak iznijela popis od deset točaka s ciljem predlaganja mjera koje bi „riješile ekonomske i zdravstvene probleme Grčke“. Vrlo zanimljivo, posebno ako u obzir uzmemo činjenicu da je Tsipras izabran da Grčku spasi od mjera štednje po cijenu izlaska iz eurozone, da bi kao premijer na kraju prihvatio diktat  Trojku, zadužio Grčku i proveo sve što su Grci tražili da odbije po svaku cijenu. Usput, Grčka je tada bila dužna oko 30 milijardi eura nego danas, kada, uz pet godina otplate kamata, duguje 385 milijardi eura.

Stranka je dovedena u vladu prije nekoliko godina zahvaljujući „karizmi“ Alexisa Tsiprasa i želi je usmjeriti pažnju na nedostatke zdravstvenog sustava, predloživši zapošljavanje na neodređeno vrijeme 4000 liječnika i medicinskih sestara za jačanje sustava.

Ali Tsipras ne traži samo to, već kaže da je realna ekonomija zemlje također je u fokusu pozornosti Syrize. S hipotezom od 25 milijardi eura, među točkama programa je dati kompanijama taj novac, „kako bi im se osigurao kisik“, obustaviti porezne i bankarske dugove do šest mjeseci i ubrizgati likvidnost u one sektore koji su morali trpjeti blokadu.

Industrije, turizam i ugostiteljstvo su biti glavni nositelji predloženog manevra, zajedno s radnicima, kojih se Tsipras sjetio, a koji su zbog neprestane krize, ne samo trenutne, izgubili stalni posao. Ukratko, Tsipras je nakon mnogo godina ponovno „otkrio sebe“ ne samo kao ljevičara, već i kao uvjerenog liberala.

Tko zna što njegov bivši saveznik Yanis Varoufakis misli o tome misliti, koji je zapravo otjeran iz prve vlade Tsiprasa.

Je li Syriza zaboravila svoju prošlost?

S ideološkog stajališta, čini se da se Syriza vratila bliže korijenima, iako s liberalnijom konotacijom od godina u kojima se njezina monetarna politika, samo teoretski, više slagala s Varoufakisovim teorijama.

Međutim, čini se da je stranka u toj oštroj kritici zaboravila kako je upravo Tsipras bacio Grčku u najmračnije godine još od vremena „crnih pukovnika“, kada je Atena kleknula i pokorila se volji Europske unije, ili bolje rečeno Trojke. Da se to nije dogodilo, možda bi Grčka sada imala veći javni dug, iako je uz povećanje od nekoliko desetaka milijardi eura, plus bačeni novac na kamate vjerovnicima, i to upitno. Sve potvrđuje da je Tsipras poslušao volju naroda izraženu na referendumu, koji je tražio odbacivanje diktata Trojke i poručio da je spreman i na proglašenje bankrota i izlazak iz eurozone, danas bi sigurno bi imala likvidnost koja bi joj omogućila brže djelovanje, ekonomski i u smislu jačanja zdravstvenih ustanova.

U ovom se čudnom kazalištu aktualna vlada, koja je odbacila politike bezuvjetne pokornosti Europi, sada suočila s nedostatkom likvidnosti, što  se u velikoj mjeri može pripisati političkim silama koje bi htjele nastaviti s velikim ubrizgavanjem novca. Ali bez pozitivnog rejtinga, teško je ostvariv scenarij u kojem bi Grčka mogla ponovno u tišini raspravljati o svom međunarodnom dugu.

Jedino što je sigurno u ovom trenutku je da se Grčka ne može nositi s ogromnom količinom troškova s kojima se suočava. Otuda i šanse da će se bez nove injekcije likvidnosti u blagajni Atene zemlja naći u situaciji da mora birati hoće li platiti svoje dugove ili pomoći realnoj ekonomiji. Ovaj se izbor čini gotovo obaveznim.

Realnost je, zapravo, ta da glavni sektori Grčke riskiraju da budu uništeni dugom blokadom aktivnosti. Grčki BDP o turizmu ovisi oko 20%, ali nije samo to sektor koji će biti pogođen. Ako blokada potraje, iako se i u ovom scenariju razdoblje za djelovanje sve više smanjuje, Grci bi opet kao „branitelja“ mogli vidjeti upravo one koji su posljednjih godina zemlju doslovno prodavali po volji velikih međunarodnih kreditora. Ipak, čak i uz minimalne šanse da ova godina donese išta dobro Grcima, vjerojatno će se sjetiti tko je i što Alexis Tsipras i svih njegovih obećanja, od kojih nije ispunio niti jedno.

Kathimerini