Kanada bi objavljivanjem popisa nacista ‘pomogla Rusiji’

Popis s 900 imena navodnih ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata tajan je od 1986. godine

Kanadskim arhivima savjetovano je da ne objavljuju imena navodnih nacističkih ratnih zločinaca koji žive u zemlji, iz straha da bi to moglo pomoći “ruskoj propagandi” protiv Ukrajine.

Kanadska knjižnica i arhivi (LAC) primili su više zahtjeva za deklasificiranje popisa s oko 900 imena, koji je sastavilo povjerenstvo za ratne zločine 1986. godine. Nakon konzultacija s “više zainteresiranih strana”, odlučila je odgoditi objavljivanje.

U izvješću LAC-a o tim konzultacijama navodi se da su mnogi dionici bili zabrinuti zbog implikacija “povezivanje ukrajinskih imena s nacistima”, rekavši da bi to potvrdilo ruske tvrdnje o njezinoj vojnoj operaciji u Ukrajini, navodi Globe and Mail. List je jedna od organizacija koja je podnijela zahtjev za objavu imena.

Rusija bi mogla upotrijebiti popis za “proširivanje ovih optužbi ili provođenje kampanja dezinformiranja u Kanadi”, što bi moglo utjecati na javnu podršku Ukrajini, navodno je rečeno LAC-u.

“Nekoliko dionika bilo je zabrinuto da bi objavljivanje izvješća rezultiralo novim pravnim postupkom (kaznenim progonom, opozivom državljanstva ili na neki drugi način) pokrenutim protiv pojedinaca imenovanih u izvješću”, stoji u memorandumu LAC-a koji je u srijedu objavio Ottawa Citizen.

Čini se da je Kongres Ukrajine i Kanade bio jedan od inače neimenovanih dionika. Izvršni direktor grupe rekao je za Globe and Mail da popis treba “ostati povjerljiv”, ali da svatko na njemu za koga se utvrdi da je počinio ratne zločine treba biti procesuiran.

Prijatelji Centra Simon Wiesenthal za proučavanje holokausta rekli su da je bio isključen iz konzultacija.

“Čini se da vlada stavlja želje ratnih zločinaca iznad prava Kanađana da znaju istinu o strašnim zločinima koje su počinili oni koji tiho žive među nama tolike godine”, viši ravnatelj centra, Jaime Kirzner- Roberts, rekao je.

Objavljivanje imena bila bi “etička stvar”, smatra Per Anders Rudling, povjesničar sa Sveučilišta Lund u Švedskoj koji je istraživao ukrajinske SS veterane u Kanadi.

Među navodnim nacističkim ratnim zločincima koji su emigrirali u Kanadu nakon Drugog svjetskog rata bili su pripadnici 14. Waffen-SS grenadirske divizije ‘Galizien’, sastavljene od etničkih Ukrajinaca. Jedan od njih bio je Yaroslav Hunka, koji je prošle godine dobio dva ovacija u kanadskom parlamentu tijekom posjeta ukrajinskog čelnika Vladimira Zelenskog. Predsjednik parlamenta morao je podnijeti ostavku zbog incidenta, a premijer Justin Trudeau se ispričao za incident.

Popis je uključen u drugi dio izvješća Povjerenstva za istragu ratnih zločinaca u Kanadi iz 1986., kojim predsjeda umirovljeni sudac Vrhovnog suda Quebeca Jules Deschenes.

LAC je trebao objaviti dokument kasnije ovog mjeseca, ali je proces stavio na čekanje čekajući “potpuni pregled u skladu sa Zakonom o pristupu informacijama i Zakonom o privatnosti”, rekao je Globe and Mail.

Rusija je dugo kritizirala Ukrajinu zbog dopuštanja javnih procesija i drugih ceremonija u čast veterana SS Galizien. Moskva je također prosvjedovala protiv službene politike Kijeva odavanja počasti nacionalističkim organizacijama koje su surađivale s nacističkom Njemačkom tijekom ranih faza Drugog svjetskog rata.