Kanada usvaja zakon kojim određuje tko u svijetu krši ljudska prava

Početkom rujna je američki predsjednik Donald Trump dao ovlasti nadležnim resorima da se sankcije u okviru ”Zakona Magnitsky” provode na globalnoj razini, ne samo protiv ruskih dužnosnika Američki predsjednik je dao ovlasti čelnicima Ministarstva financija i State Departmenta, Stevenu Mnuchinu i Rexu Tillersonu, da ovaj zakon primjenjuju u cijelom svijetu.

Američki ”Zakon Magnitsky” je usvojen 2012. kako bi se nametale sankcije ruskim dužnosnicima koji navodno ”krše ljudska prava” i zamjena je za zastarjeli amandman ”Jackson-Vanik”, odnosno restrikcije iz vremena Hladnog rata u trgovini s Rusijom, uvodeći zabrane izdavanja viza i zamrzavanje sredstava ruskim dužnosnicima za koje Bijela kuća procijeni da krše ljudska prava.

Nakon odluke Trumpa je Washington sebi dao za pravo da određuje koje vlade i dužnosnici u svijetu krše ljudska prava, a koji ne. Temeljem izvješća vladinih agencija i nevladinih organizacija, od koji se neke, poput Amnesty Internationala i Human Rights Watcha vole nazivati ”međunarodnima”, SAD će u okviru ovog zakona ”sankcionirati” visoke dužnosnike iz cijelog svijeta.

Kanada usvaja američki ”Zakon Magnitsky”

Parlament Kanade je priopćio kako će i ta zemlja usvojiti ”Zakon Magnitsky”, koji će se, kao i u Sjedinjenim Američkim Državama, primjenjivati na globalnoj razini, prvenstveno protiv dužnosnika iz Rusije, Venezuele, Irana, Vijetnama i Mianmara.

Glasnogovornik ruskog veleposlanstva u Kanadi, Kiril Kalinjin, rekao je da je ovaj čin ”napadno uplitanje u unutarnje poslove Rusije i nastavak propalih politika Ottawe koji neće proći bez odgovora”.

Kalinjin je naglasio da je odluka ”protivna zdravom razumu i kanadskim nacionalnim interesima, jer će izolirati Kanadu od jedne od ključnih svjetskih sila”.

”Ovo je neprijateljski potez, kao i sankcije protiv Rusije, stoga će uslijediti odlučne protumjere”, rekao je Kalinjin.

Tijekom završne rasprave je kanadski parlament odgodio usvajanje ”Zakona Magnitsky” do 4. listopada.

Na raspravi je istaknuto ”kako zakon treba biti usmjeren prvenstveno protiv dužnosnika iz Rusije, Venezuele, Irana, Vijetnama i Mianmara, koji su sudjelovali u pranju novca u Kanadi i kršenju ljudskih prava u svojim zemljama”.

Dokumentom je predviđeno zamrzavanje imovine i neizdavanje viza “za prekršitelje ljudskih prava u stranim vladama”.

Jedan od inicijatora zakona je ministrica vanjskih poslova Chrystia Freeland, koja je tijekom parlamentarne izborne kampanje u 2015. godini obećala biračima da će Liberalna stranka Kanade, čija je članica, uložiti sve napore da se usvoji kanadska verzija kontroverznog američkog zakona.

SAD su “Zakon Magnitsky”  proširile na sve zemlje u prosincu prošle godine, što je bio oproštajni poklon Baracka Obame Trumpu, a novoj administraciji je prošlog mjeseca naređena njegova implementacija.

Ljudska prava kao oružje za uspostavu-globalne hegemonije Zapada