Kijev tvrdi da će NATO braniti konvoje oružja za Ukrajinu od Rusije

Ruski napad na konvoje oružja Zapada za Ukrajinu navodno će pokrenuti član 5 Ugovora o NATO, tvrdi Kijev.

Ako ruske snage izvrše napad na konvoj Zapada koji isporučuje oružje Ukrajini, NATO će to smatrati razlogom da se pozove na član 5 sporazuma o vojnom bloku, koji svojim članicama osigurava kolektivnu samoodbranu, Aleksej Danilov, sekretar ukrajinske nacionalne bezbjednosti i Savjeta za odbranu, tvrdio je u nedjelju, pozivajući se na generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga.

„Danas  je šef NATO Gospodin Stoltenberg dao izjavu: ako jedan projektil, jedan metak pogodi konvoj koji isporučuje oružje Ukrajini, NATO će to smatrati okidačem za član 5. Sjevernoatlantskog ugovora“, rekao je Danilov tokom emitovanja na Rada, TV kanalu ukrajinskog parlamenta.

Ni NATO ni Stoltenberg lično u nedjelju nisu dali nikakve javne izjave kojima bi potvrdili ili demantovali Danilovljevu tvrdnju. Saopštenje ukrajinskog zvaničnika dolazi dan nakon što je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov upozorio da će Rusija smatrati da su konvoji oružja koji idu ka Ukrajini „legitimne mete“ ruskih snaga. Rjabkov nije precizirao da li bi konvoji mogli da budu gađani na teritoriji Ukrajine ili negdje drugdje.

Član 5 Sjevernoatlantskog ugovora kaže da će se „oružani napad na jednu ili više“ članica NATO „u Evropi ili Sjevernoj Americi“ smatrati napadom na NATO u cjelini i da će zahtjevati odgovor svake od članica bloka, „ uključujući upotrebu oružane sile“.

Ranije je Stoltenberg potvrdio da će „svaki napad na bilo koju zemlju NATO, teritoriju NATO pokrenuti Član 5” nakon posjete letonskoj vojnoj bazi zajedno sa kanadskim premijerom Justinom Trudeauom i liderima Španije i Letonije 8. marta.

On je 9. marta takođe rekao da je vojni blok „odlučio da jasno stavi do znanja da i sajber napad može da izazove član 5. Stoltenberg je, međutim, dodao da NATO „nikada neće dati privilegiju potencijalnom protivniku i reći tačno gdje je taj prag“.

Ranije je, uprkos insistiranju Kijeva, blok odbacio ideju o uvođenju zone zabrane letova iznad Ukrajine, ukazujući na činjenicu da bi to dovelo do direktne vojne konfrontacije između NATO i Rusije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je 24. februara upozorio sve spoljne sile koje bi mogle biti „u iskušenju da se umiješaju“ u ono što Moskva naziva „operacijom“ u Ukrajini da će odgovor Rusije na takve akcije biti „trenutan“ i da će imati posljedice „neviđene u istoriji“. Četiri dana kasnije, Rusija je stavila svoje nuklearne snage u visoku borbenu pripravnost.

Moskva je pokrenula svoju „operaciju“ velikih razmjera sa argumentom da je usmjerena na „demilitarizaciju“ Ukrajine u ime zaštite naroda dvije republike Donbasa koje je Rusija ranije priznala. Kijev je ocijenio taj potez kao potpuno ničim izazvan akt agresije i rekao da nikada nije planirao da napadne te dvije republike.