Kina izaziva SAD u području Gibraltara i osvaja Magreb

Kina i Sjedinjene Države se spore oko utjecaja nad Gibraltarskim tjesnacem, uskim grlom koje povezuje Atlantski ocean sa Sredozemnim morem kroz koridor od 60 kilometara kroz kojeg je 2018. godine prošlo 84 000 brodova svih vrsta. Gotovo da nema usporedbe s drugim geopolitičkim čvorištem sredozemne regije, obzirom na to da je u istom razdoblju kroz Sueski kanal prošlo nešto više od 18 000 brodova.

Stoga je kontrola Gibraltarskog tjesnaca prvi i neophodan korak za one koji žele kontrolirati vrlo velik broj trgovačkih putova na tim geografskim širinama. Odavde polaze ekonomski zanimljive rute, poput onih između sjeverne Afrike i sjeverne Europe, ali i plovidbe prema Americi i istoku.

Naravno, to je područje čvrsto pod nadzorom Ujedinjenog Kraljevstva, koje može računati na suverenitet nad Gibraltarom i tako zadržati svoju prisutnost na terenu, dok se Sjedinjene Države uvijek mogu osloniti na Britance i na pomorsku bazu Rota.

Kina je shvatila da su Sjedinjene Države čvrsto ukorijenjene u Gibraltarskom tjesnacu i da od tamo kontroliraju zapadnu Afriku, dijelove Sahare i Sahela, ali i kako bi se suprotstavile „Novom putu svile“, jer je kineski plan proširiti se na Maroko.

Da, upravo Maroko je zemlja čije su ime Kinezi podcrtali crvenom olovkom. Položaj marokanske države primamljiv je Pekingu i Kina je počela ulagati velike količine novca u i oko Rabata, uključujući ulaganja u logistiku, infrastrukturu i tehnologiju. SAD mogu računati na „političko savezništvo“ i potporu Maroku oko pitanja Zapadne Sahare, ali bez ulaganja, a Washington novca nema, arapska zemlja i vladajuća elita Maroka sve manje na SAD gledaju kao na neizbježnog saveznika.

Konkretno, Kina je već odredila svoje prioritete i želi luku Tanger Med, nadomak Punta Ciresa.  Otvorena 2007. godine, zračna luka u Tangeru  je već na četvrtom mjestu na ljestvici najvažnijih mediteranskih luka, odmah iza Valencije, Pireja, koji je već „kineski“ i Algecirasa.

Tanger Med je, između ostalog, privukao i Huawei koji tamo namjerava izgraditi regionalni logistički centar koji bi pokrivao cijelu regiju. Div iz Shenzena, odsječen od američkog i zapadnog tržišta, spreman je uspostaviti monopol u Africi u nastajanju.

Kina gleda prema Maroku

Pogledajmo na poteze Kine, koja koristi ekonomiju da zaštiti svoje geopolitičke interese. Činjenica da će Huawei uskoro biti instaliran u Maroku kineskoj vladi nudi mogućnost korištenja Tanger Meda i u druge svrhe, prije svega da zadrži širenje utjecaja Sjedinjenih Država, ali i da utječe na trgovačke rute Gibraltarskog tjesnaca.

Kina napreduje uz južnu obalu mediteranskog sliva kako bi dala veći značaj „Novom putu svile“. Azijski zmaj je već zabio prve zastave u Tunisu, Alžiru, Libiji i sada u Maroku.

Kao što za Peking Balkan kapija Europe, Maroko je savršena veza između Kine i ostatka Afrike. U tom bi trenutku spajanje „Novog puta svile“ s „Novim afričkim putem svile“ omogućilo Xi Jinpingu da istka savršenu mrežu s kojom će zadržati američke geopolitičke interese.