Kina nalaže sustav društvenog kreditiranja za društvene medije, pratit će ”lajkove” na ”štetnom” sadržaju

Kineska administracija za kibernetički prostor (CAC) nedavno je objavila niz propisa koji će se primjenjivati od 15. prosinca, a koji će se obračunati s korisnicima interneta zbog “lajkanja” postova koji se smatraju “štetnim” ili “ilegalnim”.

Smjernice, objavljene na web stranici CAC-a, također zahtijevaju da sve platforme društvenih medija – koje su već uveliko cenzurirane i regulirane – razviju sustav društvenih kredita za ocjenjivanje korisnika na temelju njihovih mišljenja, lajkova i drugih interakcija sa stranicama. CAC je online cenzorski ogranak komunističkog režima kineskog diktatora Xi Jinpinga.

Novi set propisa nakon burne godine u Kini u kojoj su prosvjedi protiv njezine represivne politike “nula-Covid” i Komunističke partije, općenito, postali “svakodnevna” pojava, prema nevladinoj organizaciji Freedom House. Najveći val prosvjeda dosad izbio je ovog vikenda u većim gradovima diljem zemlje i nastavlja se nesmanjenom brzinom u urbanim područjima poput Pekinga.

Nova pravila navode da državni cenzori moraju pratiti “lajkove” na javnim objavama, a korisnici će morati pratiti i provjeravati komentare objavljene pod njihovim računima, izvijestio je CNN, a ne samo sadržaj koji sami proizvode.

Propisi su posebno izostavili bilo kakvu jasnu definiciju onoga što CAC smatra “štetnim” ili “nezakonitim”, što je korisnicima otežalo predviđanje što će ih dovesti do pravnih problema.

Ostali propisi uključuju da platforme moraju razviti sustav kreditnog ocjenjivanja za korisnike koji komentiraju i lajkaju objave. Korisnici s niskim kreditnim rejtingom bit će ili zabranjeni ili će im biti onemogućeno stvaranje novog računa na platformi. Platforme će također morati osigurati provjeru stvarnog identiteta korisnika prije interakcije s objavama. Korisnici će biti prisiljeni dati svoj osobni identifikacijski broj, broj mobilnog telefona ili kreditne kartice kako bi potvrdili svoj identitet.

Najnovije totalitarne mjere u Kini dolaze usred masivnih prosvjeda koji su zahvatili naciju djelomično potaknute politikom komunističkog režima “nulte Covid”, koja je na snazi otprilike tri godine. Politike se uglavnom sastoje od korištenja nasilnih mjera kućnog pritvora za zaključavanje cijelih gradova, ponekad utječući na milijune ljudi, uskraćujući im pristup hrani i potrebnim lijekovima. Milijuni drugih odvučeni su u nehigijenske karantenske kampove, navodno kako bi se spriječilo širenje kineskog koronavirusa. Peking je ovog mjeseca priznao prva tri smrtna slučaja uzrokovana kineskim koronavirusom od svibnja, ali je priznao mnogo više smrtnih slučajeva uzrokovanih karantinom u posljednjih šest mjeseci.

Također se čini da su mjere zaključavanja nepotrebno uzrokovale smrt između deset i 50 ljudi u požaru u zatvorenom stambenom kompleksu u Urumqiju, glavnom gradu potlačene ujgurske regije Istočnog Turkistana. Vatrogasci navodno nisu mogli doći do onih unutar goruće zgrade zbog barikada, što je rezultiralo smrću nekoliko osoba, uključujući djecu. Komunistički dužnosnici poriču da su njihove mjere zatvaranja dovele do smrti žrtvi požara.

Kineski građani odgovorili su sudjelovanjem u masovnim prosvjedima u najvećim gradovima u zemlji, uključujući Peking, Šangaj i Guangzhou. Viralne snimke iz Šangaja prikazuju prosvjednike koji zahtijevaju da diktator Xi Jinping odstupi, nedugo nakon što je krunisan za treći mandat.

Analitičari kažu da Kina pojačava svoje napore u suzbijanju neslaganja na društvenim mrežama.

“Sviđanje nečega što je nezakonito pokazuje da postoji podrška javnosti za to pitanje koje se postavlja. Previše lajkova ‘može izazvati požar u preriji’, rekao je za CNN David Zweig, profesor emeritus na Sveučilištu znanosti i tehnologije u Hong Kongu.

“Prijetnje [Kineskoj komunističkoj partiji] dolaze od sposobnosti komuniciranja među gradovima. Vlasti su se sigurno jako uplašile kad je toliko ljudi u toliko gradova izašlo u isto vrijeme”, dodao je Zweig.

Izvor: breitbart.com