Kina testira balističke rakete „carrier killer“ dok SAD ispaljuju Minuteman III ICBM

Sjedinjene Države i Narodna Republika Kina nedavno su testirale balističke rakete dugog dometa. Iako SAD imaju gotovo 20 puta veći broj nuklearnog oružja nego Kina, Trumpova administracija insistirala je da Peking bude uključen u sve nove ugovore o kontroli naoružanja.

Kineski test nuklearnog odgovora

U ponedeljak, Narodne oslobodilačke raketne snage (PLARF) saopštile su da su testirali dvije balističke rakete tokom nedavne vježbe: jedna je bila raketa Dongfeng-16 kratkog dometa, a druga Dongfeng-26, raketa srednjeg dometa (IRBM) dizajnirana da pogodi ciljeve hiljadama milja daleko.

“U stanju smo visoke borbene pripravnosti, kako bismo osigurali da su naše akcije brze i precizne”, citiran je Liu Yang, komandant brigade koja je vršila ispitivanja.

Dongfeng-26 ima domet od oko 2500 milja i poznata je kao “ubica nosača” koja može ugroziti američke borbene flote u regionu. Ima domet da pogodi američke uređaje na Guamu s kineske obale.

Prema izvještaju, vježba je trebalo da testira koliko brzo vojnici PLARF mogu da odgovore na nadolazeći nuklearni napad. U videu se vidi kako nose zaštitnu opremu dok jure ka svojim mobilnim bacačima raketa, a zatim ih odvoze do platforme na ravnici koja je, izgleda, pripremljena za lansiranje raketa. U izvještaju nije navedeno kada je vježba izvedena.

SAD lansirale Minuteman ICBM

U međuvremenu, nešto iza ponoći 4. avgusta, Komanda globalnog udara američkog ratnog vazduhoplovstva ispalila je manevarsku interkontinentalnu balističku raketu LGM-30 Minuteman III (ICBM) opremljenu sa tri povratna vozila. U pravom nuklearnom napadu, svaki bi nosio svoju nuklearnu bojevu glavu i gađao zasebnu metu.

Raketa je preletjela oko 4.200 milja od vazduhoplovne baze Vandenberg na kalifornijskoj obali do Kwajalein Atoll na Marshallovim ostrvima, navodi američka strateška komanda u saopštenju za medije.

„Minuteman III ima 50 godina i stalna testna lansiranja su od suštinskog značaja za garanciju njene pouzdanosti do 2030-ih, kada u potpunosti bude uspostavljena Ground Base Strategic Detterent(bazna strateška sila). Ono što je najvažnije, ova vidljiva poruka nacionalne bezbjednosti služi da ohrabri naše saveznike i odvrati potencijalne agresore “, rekao je u saopštenju pukovnik Omar Colbert, komandant 576. letačke eskadrile.

Američka mornarička komanda „ratnih aviona“ E-6 Mercury i komunikacijski avioni takođe su iskoristili vježbu za testiranje sopstvene sposobnosti za preuzimanje ICBM u slučaju da se kopnena komanda prekine tokom leta rakete.

Kontrola naoružanja, ali čijeg?

Za samo šest mjeseci, 5. februara 2021. godine, ističe Novi strateški ugovor o smanjenju oružja (New START) između SAD i Rusije, i hitno je da se produži ili zamijeni.

Sjedinjene Države posjeduju oko 5.800 komada nuklearnog oružja – otprilike 20 puta više od kineskog arsenala – ali New START ograničava SAD na samo 1.550 razmještenih u bilo kom trenutku. Ruski arsenal je nešto veći, 6.800 oružja, ali podleže istim ograničenjima. U međuvremenu, Kina ima samo 300 nuklearnih bojevih glava. Uprkos tome, SAD su insistirale da Kina bude uključena u bilo koji novi ugovor o kontroli naoružanja.

Fu Cong, šef odjeljenja za kontrolu oružja kineskog ministarstva spoljnih poslova, 5. jula rekao je da će se Peking „rado pridružiti SAD i Rusiji u takvim razgovorima – pod uslovom da SAD smanji svoj arsenal na veličinu kineskog, za koje Peking kaže da nema drugu svrhu osim odvraćanja.

Činilo se da američki State department prihvata perspektivu razgovora, ali ne i smanjenje naoružanja, pa je predložio da Kinezi prvo započnu razgovore sa svojim ruskim kolegama.

Međutim, kineski veleposlanik u Rusiji Zhang Hanhui uputio je amerikancima odgovor u komentarima 30. jula, rekavši da su „SAD više puta davale prijedloge o kontroli oružja za Kinu, Rusiju i SAD i promovisale„ kineski faktor “da bi odvratile međunarodnu pažnju, i našle opravdanje za svoje povlačenje iz američko-ruskog Ugovora o smanjenju strateškog naoružanja i da slijedi „samo-oslobođenje“ i postizanje apsolutne strateške prednosti. Kina i Rusija to jasno vide. ”

“Kinesko odbijanje da učestvuje u trilateralnim pregovorima o kontroli naoružanja ne znači da Kina odbija da učestvuje u međunarodnim naporima o nuklearnom razoružanju,” nastavio je Zhang.

Nekoliko dana ranije američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin potvrdili su barem princip bilateralnog sporazuma o naoružanju između njih zbog njihove „posebne odgovornosti za održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti“ kao najvećih svjetskih nuklearnih sila, navodi štampa Kremlja.

SAD su se povukle iz nekoliko ključnih ugovora namijenjenih smanjenju ratnih tenzija, uključujući Ugovor o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) koji zabranjuje projektile dometa između 500 i 5.500 kilometara, a u novije vrijeme i iz Ugovora o otvorenom nebu, koji je predviđao transparentne inspekcijske letove svih članica. Mnogi se plaše da bi New START mogao biti sljedeći sporazum dok se SAD pripremaju za „međudržavnu stratešku konkurenciju“ sa Rusijom i Kinom, kao što strategijske izjave Pentagona pokazuju.