”Kina želi postupiti kao i talibani,” tvrdi službeni Tajvan i obećava da će se braniti od Pekinga

Kina želi oponašati talibane i preuzeti Tajvan na isti način na koji su islamski radikali prošlog tjedna preuzeli vlast u Afganistanu, rekao je tajvanski ministar vanjskih poslova Joseph Wu, upozorivši da je otok spreman za obranu.

Brzi pad afganistanske vlade usred povlačenja američkih snaga iz zemlje ostavio je snažan dojam na dužnosnike na Tajvanu, koji se sve više oslanjao na podršku Washingtona u nastojanju osamostaljivanja od Pekinga. Državni mediji u Kini inzistirali su na tome da su događaji u Afganistanu “lekcija” za Tajvan, da se Amerikancima ne može vjerovati i da će na kraju napustiti Taipei baš kao što su učinili s Kabulom.

Američki State Department u petak se pozabavio tim problemima. Glasnogovornik Ned Price inzistirao je na tome da Washington i dalje smatra mir i sigurnost u Tajvanskom tjesnacu ključnim za stabilnost u cijeloj indo-pacifičkoj regiji. “Događaji drugdje u svijetu, bilo da je to Afganistan ili bilo koja druga regija, neće to promijeniti”, rekao je. Price je također naglasio predanost SAD-a produbljivanju veza s Tajvanom, istovremeno pozivajući Peking neka “prestane s vojnim, diplomatskim i ekonomskim pritiskom” na otok.

Ministar vanjskih poslova Wu oglasio se u subotu na Twitteru kako bi zahvalio Washingtonu što je “podržao želje i najbolje interese naroda Tajvana”. Prema ministrovim riječima, oni uključuju “demokraciju i slobodu od komunizma, autoritarnost i zločina protiv čovječnosti”, koje je povezao s Pekingom.

“Kina se želi ugledati na talibane, ali da budem iskren: imamo volju i sredstva za obranu”, rekao je Wu.

Thanks for upholding the wishes & best interests of the people of #Taiwan. They include democracy & freedom from communism, authoritarianism & crimes against humanity. #China dreams of emulating the #Taliban, but let me be blunt: We've got the will & means to defend ourselves. JW https://t.co/p71Mru2RLl

— 外交部 Ministry of Foreign Affairs, ROC (Taiwan) 🇹🇼 (@MOFA_Taiwan) August 21, 2021

Tajvan bi se očito branio oružjem američke proizvodnje, jer Washington ostaje najveći opskrbljivač oružjem otoka koji broji 23,5 milijuna stanovnika. Bijela kuća održava neslužbene veze s Taipeijem, unatoč tome što je priznala Peking kao jedini legitimni autoritet u Kini od 1979. godine.

Peking, koji na Tajvan gleda kao na odcijepljenu provinciju i dio vlastitog suverenog teritorija u skladu s „načelom jedne Kine“, još nije reagirao na usporedbu s talibanima koje je dao Wu.

Tajvanom su vladali potomci kineskih nacionalista koji su pobjegli na otok nakon poraza u građanskom ratu na kopnu 1949. i proglasili ga Republikom Kinom (ROC) u egzilu, tražeći samoupravu.

Kina je upozorila da bi poticaj otoka na neovisnost mogao rezultirati vojnim sukobom između strana. Također je osudio kontakte Washingtona s Taipeijem kao miješanje u njegove unutarnje poslove koji samo eskaliraju situaciju u regiji.

Posljednjih mjeseci Tajvan se žalio na pojačan kineski diplomatski i vojni pritisak, uključujući ponovljene vježbe zračnih snaga i mornarice u blizini otočnih obala.