Kina ove godine planira potrošiti 163 milijardi eura na obranu. Novac bi se koristio za poboljšanje životnih uvjeta vojske, jačanje obuke i učinkovitiju opremu.
Kineski vojni proračun, drugi nakon proračuna Sjedinjenih Država, povećat će se za 6,6% u 2020. godini, što je dodatno usporavanje u odnosu na prošlu godinu, priopćilo je 22. svibnja Ministarstvo financija.
Ova najava dolazi u vrijeme kada je epidemija Covid-19 ozbiljno prigušila kinesko gospodarstvo i porezne prihode, ali i u vrijeme kada postoje sporovi o suverenosti između Pekinga i njegovih indijskih, japanskih i određenih bližih susjeda u Južnom kineskom moru.
Ta stopa rasta vojnog proračuna, niža nego u 2019. (bila je + 7,5%), objavljena je u izvješću objavljenom na otvaranju godišnjeg zasjedanja Parlamenta.
Kina ove godine planira potrošiti 1,268 milijardi juana (178 milijardi američkih dolara ili 163 milijarde eura) na obranu, što je tri do četiri puta manje od Washingtona.
Za što će se taj novac upotrijebiti?
Peking redovito inzistira na potrebi poboljšanja životnih uvjeta i plaća vojnih snaga, jačanja obuke (koja zahtijeva više streljiva i goriva) i učinkovitije opreme (poput zapadnih vojski), piše AFP.
Kineska je vojska krajem 2019. godine primila drugi nosač zrakoplova (prvi od 100% kineskog dizajna) i u listopadu predstavila novu interkontinentalnu balističku raketu (multi-nuklearne glave i teoretski je sposobna dostići bilo koju točku u Sjedinjenim Državama).
Kina također projektira novu generaciju razarača i raketa kako bi ojačala svoju odvraćajuću silu protiv azijskih susjeda i američke mornarice, s kojim se Pekingu “muči” u Južnom kineskom moru.
Osim vojne baze u Džibutiju i sudjelovanja u mirovnim snagama UN-a, Narodnooslobodilačka vojska (PLA) ima vrlo malo prisutnosti u inozemstvu, za razliku od svog američkog kolege.
Zapravo, kineska vojna potrošnja ostaje daleko iza one koju imaju Sjedinjene Države, koje su bile prve na svijetu u 2019. (732 milijardi USD), ispred Kine (261), Indije (71), Rusije (65), Saudijska Arabija (62), Francuska (50), Njemačka (49), Velika Britanija (49) i Japan (48), pokazuju najnoviji sveobuhvatni podaci Međunarodnog instituta za istraživanje mira iz Stockholma (Sipri).
Znači proračun veći za 100 milijardi od ruskog. Možda rusi tu razliku ulože u infrastrukturu 🤣🤣🤣🤣
Koliko oružja znači 100 milijardi u Kini a koliko u SAD s obzirom da su cijene i plaće u Kini niže?
Postoji li algoritam koji bi pokazao stvarni značaj određene svote novca u određenoj državi?
Što je zajedničko rusofilima i ruskoj infrastrukturi? Zaostalost 🤣🤣🤣🤣🤣🤣
Kada se uzme o obzir kupovna moć dolara u SAD-u , Kini i Rusiji, sa proračunima su tu negdje, razlike skoro niti nema. Smiješno je vjerovati da Kina sa 3 puta manjim proračunom stanca nosace aviona, nevidljive avione i balističke projektile kao na pokretnoj traci. Isto vrijedi i za Rusiju koja sa “10 puta” manjim proračunom uspijeva razvijati oruzje koje trenutno nitko na svijetu nema.
Hoce li kanuti sto i Logicnom.
Skuplje je održavanje nego proizvodnja
Kasno Marko na Kosovo stiže, u stvari Janko al nema veze, nećete dobiti vrijeme od onih koji vas za stvora stvoriše u ovom obliku, manjak nukleusa će vas koštati glave ko đapose onda u cvaj beben krigu zvanom rođenje…………
Samo da se ove velike vojske ne ‘preracunaju’, ostalo se sve da sredit
Trump twitne, Kinez nema za metak…
Kina je svijesna priijetnje i adekvatno odgovara na nju povećavajući financijske izdatke za obranu jer shvaćaju da jačanje protukineske retorike nije slučajno. Kina je Trumpov cilj i on je želi uništiti jer je smatra glavnim rivalom. Ali Kina će to spriječiti jer modernizira vojsku a zaostajanje za financijski moćnijin rivalom će kompenzirati vještim inžinjeringom i proizvodnom moći. Ali moraju požuriti )osobito s modernizacijom zrakoplovstva) jer bi nevolje mogle početi uskoro a možda već i jesu.