Ključni detalji summita o Siriji u Istanbulu

Jučer je u Istanbulu održan summit na kojem su sudjelovali čelnici Turske, Rusije, Njemačke i Francuske, a razgovaralo se o tome što će se sa Sirijom dogoditi nakon završetka rata. U izjavama za novinare su predsjednici Erdogan, Putin i Macron kancelarka Merkel potvrdili svoje stavove o potrebi rješavanja aktualnih problema kroz pregovore i prestanak neprijateljstava. Naravno, to su uobičajene diplomatske izjave i treba vidjeti što će se dalje događati u Siriji.

Vladimir Putin: Teroristi u Siriji moraju biti uništeni

Francuska i Njemačka su inzistirale da nikako i ni u kojem slučaju ne smije biti vojne operacije u Idlibu, ali se Vladimir Putin nije složio a predsjednikom Macronom i kancelarkom Merkel. Poručio je kako će ruske snage, ako teroristi nastave s provokacijama, pomoći Damasku da to pitanje riješi silom.

“Iako su u Siriji uništene glavne skupine terorista, uklanjanje preostalih militanata ostaje važan zadatak. Moskva nada kako će se razne skupine što je prije moguće povući iz takozvane demilitarizirane zone u pokrajini Idlib. Ali ako teroristi koji su aktivni u regiji budu otežavali taj proces, Rusija zadržava pravo pružanja pomoći vladinoj vojsci u borbi protiv njih”, nakon sastanka je rekao Vladimir Putin i dodao “kako je demilitarizirana zona u Idlibu samo privremena mjera”.

Moskva želi povratak izbjeglica i mogućnost obnove Sirije

Sudionici summita u ovom formatu, na kojem nije bilo predstavnika Sjedinjenih Država, složili su se da se rješenje sirijskog sukoba može postići samo pomoću političkih i diplomatskih alata.

Iako je ovo pitanje puno veći problem za Europu, čak i za Tursku, ruski predsjednik je pozvao Merkel,  Macrona i Erdogana da podrže inicijativu Rusije o održavanju međunarodne konferencije na kojoj će se razmotriti sva pitanja vezana za sirijske izbjeglice. Prema njegovim riječima, do postizanja ozbiljnog rezultata u ovom pitanju može doći samo zajedničkim naporima. Sudionici summita su se složili s njim da se proširiti pojam “humanitarne pomoći”, osobito oko pitanja opskrbe lijekova i opreme Siriji, kao i obnove infrastrukture. Podsjetimo, vlada u Damasku je godinama pod sankcijama Europske unije. Ove restriktivne mjere sirijskim vlastima otežavaju obnovu, ali se svejedno ulažu svi napori da se na oslobođenim područjima život koliko toliko vrati u normalu.

Ništa konkretno nije rečeno o tome hoće li Francuska i Njemačka izravno sudjelovati u punopravnim humanitarnim i rehabilitacijskim programima na teritoriju kojeg kontrolira sirijska vlada, što se može tumačiti i kao nevoljkost Macrona i Merkel da u ovom ratu priznaju pobjedu vladinih snaga.

S njihove strane su za sada najavljene samo nejasne namjere da se pomogne narodu Sirije da prevlada posljedice rata, ali je za njih primaran proces političkog dogovora koji će odrediti budućnost Sirije i buduće ustavne promjene.

“Nema podjele Sirije, ali ako može bez Assada”

Četiri zemlje su se složile oko jednog vrlo važnog pitanja i da Sirija treba ostati u svojim postojećim granicama, da treba ostati sekularna država, multireligijska i multietnička zemlja, bez nekakvih Alavistana, Sunistana, Kurdistana ili drugih projekata, a ključni problem je jačanje interakcije države i društva u kontekstu nove stvarnosti sedmogodišnjeg rata i Assadove pobjede u njemu.

Europa će svakako pokušati inzistirati na tome da Rusija i Iran, barem deklarativno, pristanu na mogućnost odlaska Assada nakon završetka tranzicijskog razdoblja, inače će “krvavi tiranin” ponovno izaći na izbore, pobijediti i gledati s podsmijehom pokisle izraze lica “vođa slobodnog svijeta”. Stoga će se još pregovarati, a EU će ekonomsku pomoć uvjetovati prihvaćanjem njezinih želja u procesu međusirijskog dijaloga.

Erdogan na svim fotografijama sa summita doslovno cvjeta od sreće. Nakon oštrih kritika njegove politike, sada svi idu k njemu i svi ga zovu, što znači da se “koaliciji za rušenje Assada” bliži kraj.

Izostanak predstavnika Irana ima puno manju važnost za Teheran, koji je u stalnom kontaktu sa saveznicima u Siriji i Turskom, a europske vođe su tako izbjegle otvaranje za njih neugodnog pitanja o prisutnosti iranskog vojnog osoblja proiranskih milicija iz cijele regije u Siriji.

Puno je važnije da na raspravi o poslijeratnoj obnovi Sirije i njezine budućnosti nije bilo predstavnika Sjedinjenih Država, iako američke okupacijske snage i dalje nastoje ostati prisutne na teritoriju sjeverne Sirije, među Kurdima, te na jugu u pustinjskom području Al-Tanfa, gdje nešto pokušavaju učiniti s manjom terorističkom skupinom Maghawir Al-Thawra i ucjenjivati Damask, držeći kao taoce oko 70 000 ljudi u izbjegličkom kampu Al-Rukban.

Sjedinjene Države ne žele sudjelovati u pregovaračkim formatima koji stvarno funkcioniraju i na kojima se odvija stvarni diplomatski pomak za oblikovanje budućnosti Sirije, što znači da su dani kada su SAD na svakom skupu držale glavnu riječ sada prošlost i mnogo toga se odlučuje bez sudjelovanja oslabljenog hegemona.

Turska i novi vektor sirijske politike

Prije početka sastanka je turski čelnik Erdogan izrazio nadu kako će pregovori biti konstruktivni.

“Cijeli svijet nas danas promatra. Nadam se da će pregovori biti iskreni i konstruktivni i da ćemo ispuniti očekivanja”, rekao je Erdogan.

Ankara je dugo podupirala sirijske islamističke skupine i nadala se rušenju predsjednika Bashara Al-Assada, ali je ulaskom Rusije u sukob sirijski čelnik ne samo zadržao vlast, već bio vrlo blizu potpune pobjede nad teroristima.

Nakon što je Damask najavio pokretanje vojne kampanje protiv terorista u Idlibu, posljednjeg velikog područja kojeg kontroliraju islamističke skupine, na Zapadu je pokrenuta propagandna lavina, ali prijetnje pokretanja vojne kampanje NATO zemalja protiv sirijske vojske. Tada su Rusija i Turska dogovorili su stvaranje demilitarizirane zone u Idlibu s dva koridora za prelazak civila na vladina područja. Uvjet je bio da teroristi prvo povuku teška oružja, a da se kasnije razoružaju i pokrenu pregovore s vladom, a da strani militanti napuste Siriju. Stoga na ovaj dogovor ne treba gledati kao nešto što se može provesti u nekoliko tjedana i mjeseci i uložit će se puno napora da Idlib postane ono što je danas jug Sirije.

Vladimir Putin je pozvao kolege “da ne dopuste da iskusni banditi nastave kriminalne aktivnosti, da stvaraju ćelije spavača u našim zemljama, angažiraju nove pristaše i propovijedaju ekstremističku ideologiju i teror”.

“U tom smislu, zajedno s gospodinom Erdoganom, detaljno smo informirali naše europske kolege o postignućima u procesu provedbe rusko-turskog sporazuma o Idlibu”, rekao je Putin, dok je Erdogan pozvao i druge zemlje da podrže ove napore.

Stanislav Tarasov, direktor ruskog Centra za istraživanje Bliskog istoka i Kavkaza, kaže kako su u Sjedinjenim Državama ovaj summit već ocijenili kao želju Rusije da protjera Amerikance iz regije.

Tarasov tvrdi kako je posebno važan dogovor o očuvanju Sirije u njezinim granicama, što je potvrdila i Turska, te da treba provesti ustavne reforme, jer je bez toga nemoguće stvoriti političke uvjete za povratak izbjeglica, utvrđivanje statusa pojedinih regija i riješiti humanitarne probleme.

“Stav Rusije i Turske je blizak, a Francuska i Njemačka su sada uključene u ovaj proces. Situacija je daleko od jednostavne, ali je napravljen prvi korak ka stvaranju novog formata i to treba pozitivno shvatiti”, rekao je Tarasov.

Za njega je ovaj format još uvijek nejasan, ali mu je više nego jasno da će možemo očekivati otpor Sjedinjenih Država.

“Uz sva proturječja, ovaj format čine su četiri države koje su se okupile u Istanbulu i suprotstavile su se povlačenju Washingtona iz iranskog nuklearnog programa. Ovo je pokušaj formiranja koalicije na jednoj odskočnoj dasci, što treba pozdraviti”, vjeruje stručnjak.

Međutim, ne očekuje da će proces sirijskog pomirenja teći glatko ili da će dva ili tri sastanka riješiti problem.

“Ali glavna stvar ovdje je nastavak trenda, koji je od destruktivnog postao put ka pronalaženju političkih i drugih rješenja”, zaključio je Stanislav Tarasov.

Podsjetimo da su nedavno predstavnici Europske unije, Kine i Rusije održali summit na kojem se raspravljalo o uspostavi posebnog mehanizma za poslovanje s Iranom koji bi zaobišao američke sankcije i više izvora navodi kako će on početi s radom na dan uvođenja američkog embarga protiv Islamske Republike.

Summit o Siriji u Istanbulu je kontinuitet tog procesa, iako četvero vođa u Siriji imaju različite ciljeve i interese.

Za kraj ostaje podsjetiti na tri izjave, budući da njemačka kancelarka Angela Merkel nije rekla ništa važno, barem ne pred novinarima.

“Ovdje smo sami, razbijamo ISIL i sami brinemo za sirijske izbjeglice. Europa je naš dužnik i ubuduće će nam još više dugovati. Nemoguće je gledati patnje običnih ljudi i nešto mora biti učinjeno. Idlib se ne može vojno slomiti, jer će teroristi odande početi bježati u svim smjerovima”, rekao je turski predsjednik Erdogan.

“Mi, kao jamci procesa iz Astane, izjavljujemo da ćemo poduprijeti sve napore sirijske vlade da vrati red u Idlibu, uključujući i silom. Veliki teritorij Sirije je već oslobođen od terorista, a ostaje da se oslobodi manji. Nas ne zanima gdje će teroristi pobjeći odande, glavno je da ne odgmižu daleko”, izjava je ruskog predsjednika Vladimira Putina.

“Trenutno je glavna stvar incident u Sjedinjenim Državama. Izražavamo svoju sućut rođacima i prijateljima onih koji su tamo ubijeni u sinagogi. Ovaj incident zasjenjuje sve ostale incidente na planetu”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je tijekom konferencije za novinare čuo vijest o masovnom ubojstvu u kojem je u Pittsburghu Robert Bowers (46) tijekom molitve u sinagogi ubio 11 ljudi.

Angela Merkel, kao što smo rekli, novinarima nije rekla ništa vrijedno spomena, a sadržaj pregovora iza zatvorenih vrata je nepoznat.