Državni dug Sjedinjenih Američkih Država je po prvi put u povijesti premašio brojku od 20 000 milijardi dolara. To je oko 125 proračuna Europske unije od ove godine. Zašto je Rusija, koja je u financijskom i ekonomskom ratu, za američke državne obveznice dala preko 100 milijardi dolara i drži ih kao dio međunarodnih pričuva?
Američka potrošnja premašuje prihode. Uzmimo samo njihov vojni proračun, koji će u novoj fiskalnoj godini iznositi 692 milijarde dolara, dok je ruski 69 milijardi dolara. Kako bi se nosio s ovim teretom, Washington posuđuje novac u cijelom svijetu. Američko Ministarstvo financija prodaje svoje obveznice, a ostale zemlje ih kupuju. Prema tome, Amerika dobiva novac na dug za relativno male kamate, jer se njihove obveznice smatraju bez rizika, a ako želite, uvijek ih možete prodati.
Sjedinjene Američke Države su, nakon Britanskog carstva, stvorile sustav u kojem cijeli svijet plaća za njihovo postojanje, što je nakon desetljeća dovelo od situacije da je američki državni dug u ovom trenutku stvarno najpouzdaniji financijski instrument.
Ako se prekine ova praksa, SAD će morati tiskati dolare, što bi izazvalo visoku inflaciju u Sjedinjenim Američkim Državama, a drugo, dolar je valuta svjetske pričuve. Ako se odštampa toliko dodatnog novca, vrijednost dolara i druge imovine u svijetu bi dramatično pala i pogodila i one koji američke obveznice drže kao rezerve.
Međutim, ovo je zamka, jer Washington neće nikada platiti nacionalni dug. To je jednostavno nemoguće, tako da će piramida rasti sve dok se uruši. A to se već dogodilo 1971. godine za vrijeme takozvanog ”Nixonovog šoka”, kada su države odbile mijenjati dolare za zlato i obratno, što je zapravo značilo bankrot zemlje. Tada im je pošlo za rukom da se izvuku nekažnjeno, ali će se to teško ponoviti.
Rizici su uvijek postoje. Kada je počeo Prvi svjetski rat, za obveznice bez rizika su se smatrale one Njemačke i Rusije. No, nakon revolucije 1917. su sovjetske vlasti proglasile neispunjavanje obveza i općenito su odbijale plaćati dugove. Nijemci su učinili isto.
Da zemlje i dalje nastavljaju kupovati američke obveznice se brine cjelokupna vanjska politika Washingtona, svih administracija, bez iznimke. Sve su imale za cilj stvaranje kontroliranog kaosa u različitim dijelovima svijeta. To se provodilo i provodi kroz invazije u različitim zemljama, najnovije u Siriji, Iraku, Libiji, ili se organiziraju ”Obojene revolucije”, kao u Ukrajini , Gruziji i Egiptu. U tom kaosu SAD dođu i ponude se vlasnicima kapitala kao jedina ”mirna luka” u svijetu. I to funkcionira.
Postavlja se pitanje hoće li američki dug dalje neizmjerno rasti, obzirom da je to trend koji traje desetljećima, iako proteklih dva puno brže nego ranije.
Amerikanci su zadovoljni sa svime, samo da ovaj sustav nastaviti funkcionirati. Štoviše, FED polako povećava kamatnu stopu, što znači da će se povećati troškovi servisiranja američkog duga, što će tražiti nove zajmove.
Najveći je problem što nikome u svijetu u ovom trenutku ne odgovara američki bankrot. U svijetu još nisu stvorene čvrste i toliko moćne financijske strukture koje bi to mogle izdržati. Podsjetimo da je proces dedolarizacije svijeta najavljen u listopadu 2013. i Pekingu. Tek su se 2014. počele donositi prve mjere i do sada je učinjeno mnogo toga, ali još uvijek nedovoljno da bi svijet mogao riskirati bankrot Sjedinjenih Država. No, ako uzmemo da se na ovom projektu radi tek nešto više od tri godine, rezultati su više nego dobri.
Što se tiče Rusije, američki dug i rusko gospodarstvo su povezani činjenicom da je u tih 20 000 milijardi dolara duga i 109 milijardi dolara ruskih dobara za koja su kupljene američke obveznice. SAD su računale na posljedice zamrzavanja tih 109 milijardi dolara kada su uvodile sankcije protiv Moskve. Predsjednik Donald Trump je potpisao taj dokument.
Za sada nema znakova da ruski liberali išta rade da spase ruski novac, a on je u opasnosti, obzirom da su nedavno Amerikanci oduzeli rusku diplomatsku imovinu. Naravno, Rusija ima pričuve koje su se oporavile i prelaze vrijednost 400 milijardi dolara i zbog takvog poteza Washingtona ne bi bankrotirala, ali bi se na trenutak našla u teškoćama.
No, stručnjaci vjeruju da Sjedinjene Američke Države neće koristiti ruske fondove, inače bi izgubile status prvoklasnog i pouzdanog dužnika.
Osim toga, Rusija nema mnogo američkih obveznica, tek 109 milijardi dolara u pričuvama većim od 400 milijardi dolara, koje su u zlatu i europskim obveznicama. Ako pretpostavimo da Washington i učini takav korak, onda Rusija jednostavno može prestati plaćati svoje inozemne dugove.
Odgovor na pitanje zašto se drži novac u neprijateljskoj zemlji je jednostavan. To ne čine samo Rusija, nego i Kina, koja je najveći vjerovnik Sjedinjenih Američkih Država.
Politike i ideologije se sukobljavaju, ali gospodarstvo i financije djeluju prema potpuno različitim zakonima – zakonima racionalnosti. Dolar je za sada još uvijek valuta svjetske pričuve, a činjenica da Rusija drži četvrtinu rezervi u dolaru je
savršeno razumljiva. Osim toga, time se služi da održi i stabilnost rublje.
I sve do su SAD najveće svjetsko gospodarstvo i najpouzdaniji dužnik, Rusija će dio pričuva držati u dolarima. Uopće nije važno što se događa u politici. Naravno, postoje i pouzdane njemačke državne obveznice, zlato, a sve to je također u rezervama Središnje banke Rusije.
No, Amerika polako gubi status pouzdanog dužnika i prve svjetske gospodarske velesile. Kako vrijeme bude odmicalo i kako budu nastajale nove financijske institucije, koje će nuditi svoje instrumente, potražnja za američkim obveznicama će padati.
Što se tiče načina da se drugi ”uvjere” u sigurnost američkog dolara kao rezervne valute, to je moguće samo politikom koju Washington provodi desetljećima, a to su agresije, ratovi, destabilizacija zemalja i smjene”režima”. No, čak i tu američki stratezi imaju sve manje uspjeha.
Trenutna veličina američkog državnog duga ima dvije značajke koje umanjuju ozbiljnost problema. Prvo, američki nacionalni dug nije najviši u usporedbi s mnogim drugim zemljama i 2016. je iznosio 106% BDP-a. Problem je što se predviđa da će on 2047. Iznositi nevjerojatnih 150% BDP-a, što će biti nemoguće vratiti.
Američke državne obveznice su danas još uvijek siguran način ulaganja i to objašnjava činjenicu da su i kamate na te obveznice vrlo male, odnosno postotak održavanja američkog nacionalnog duga je minimalan. Za usporedbu, ruske obveznice su se prošle godine prodavale po kamatnoj stopi do 10% godišnje, a američke 1,5 do 2%, ovisno o razdoblju.
Da se za SAD ne dogodi najcrnji scenarij, potreban je snažan gospodarski rast, a on je nemoguć zbog sve većih troškova za rastuću populaciju ljudi starijih od 65 godina, porasta kamatnih troškova i pretpostavki o usporavanju gospodarskog rasta zbog smanjenja produktivnosti. Naravno, posljednja je ”opcija” veliki rat, možda i svjetski, ali bi to bio potez očajnika koji ne samo da ne bi spasio svoj status svjetskog hegemona, nego bi u propast za sobom povukao cijeli svijet.
I upravo se jurisa ka.toj trecoj opciji.. Kako god okrenes americi je sudjeno propadanje ,sporo ili brzo ,ali garantovano a toga su svjesni i oni…
Bez poništenja vašingtonskog konsenzusa nema nade za bilo što………….
Navijački, ostrašćeno – autor nam pruža redovnu mjesečnu dozu ‘dedolarizacije’ i američkog bankrota, na radost okupljene publike. I već je u blagoj panici jer se sve presporo događa, čak se dosjetio i utješne 2047 u kojoj SAD sigurno mora crknuti.Jer će kao biti dužan 150% BDP (ono što američko gospodarstvo stvori u jednoj i pol godini) što je ‘nemoguće vratiti’. Japan je dužan 238% BDP, Grčka 190, Italija 121,Irska 115, Portugal 112, Francuska 89, Njemačka 82, itd.I nitko nije bankrotirao.
Niti nedovršena ‘izgradnja novih financijskih struktura’ pri čemu se aludira na BRICS ove, kineske razvojne banke i imitacije MMF-a, ne trebaju umanjiti očaj dedolarizatora – naime i njihova operativna valuta jest dolar.
Možda bi bilo dobro čuti i je li itko na ovom planetu dužan SAD-u? Pa da vidimo odnos dugovanja i potraživanja.
Bit ce rata.
Američka potrošnja premašuje prihode.
Nemojte tako o A lerikovom uspješnom modelu i gospodarima svijeta :))
Nažalost i mi smo udomili taj “uspješni” model i naša potrošnja premašuje prihode. Dokle će to tako moći??? Država troši, narod trpi………..ne treba dva puta pogađat, ko će platiti ceh.
Naravno…………..najbitnije je, da je naša vojska na Baltiku. Vozim mercedes na lizing i pušing a živim, ko k**** Nek se vidi raskoš.
Jadna naša dica i unučad………dok se mi igramo partizana, ustaša, četnika i domobrana……dica nam biže kud koji mili moji.
uh A lerik otkud odjednom toliki egoizam . Nisam primjetio da te je čokolino nešto posebno prozvao da bi se toliko ljutio . Gledaj volim pročitati tvoje komentare ali nekako ovaj gore je nedorečen a ja priznam iako sam odrastao da ti nisam ravnopravan sugovornik pa bi te zamolio da nam objasniš kada će dolar kolapsirati jer već godinama čitam o tome i svaki mjesec novi datum kolapsa, a ja nemislim čekati 2047.
Nikada mi nije bilo jasno kako država poput amerike a koja toliko prihoduje ne može ljudima pružiti zdrastvenu zaštitu niti skloniti 1,6 milijuna djece beskučnika s ulica.
Nema dolara, nema duga!?
Dedolarizaciju će izvršiti gospodari novca?!
Dolazi slom američke valute i svjetskog gospodarstva.Do toga će doći kad bude odgovaralo svjetskim manipulatorima valutama i dugovima.Treba stvorit veliki kaos iz kojeg će izrasti NWO,jer bez kaosa očito nejde.Moraju si stvorit povoljne tehnološke uvjete za to.Ti uvjeti još svi nisu stvoreni.Na tome se radi punom parom i još ne fali puno da to sazrije.Jel će sve više ratova nastat iz toga,a moguće i svjetski,il će bit obratno?
Link za baciti pogled u budućnost https://www.youtube.com/watch?v=hJXXSjhfih0&feature=em-subs_digest
Zemlja ne može fizički propasti. I sam naziv bankrot je u tom slučaju pogrešan – jer kada bankrotira poduzeće ono nestane i vise ne postoji, kad bankrotira država ljudi se sutradan opet probude i idu dalje s većim ili manjim uspjehom i teškoćama. Problem je u tome sto zemlja koja je dužna sama sebi (lešinarskom bankarskom sektoru) ili drugima, a da zaduživanje nije poslijedica investicija u proizvodnju, tehnologiju ili infrastrukturu nego špekulacija u financijskom sektoru, pranja novca u vojno-industrijskom kompleksu i financiranja sulude geopolitike: ne može dugoročno opstati… Zamislimo na trenutak sto bi bilo da je SAD samo polovinu novaca utrošenih na vojsku i rat u zadnjih 20 godina ulagao u napredak domaćeg civilnog sektora? To je nekih 5 trilijuna dolara… Da se to ulagalo u razvoj poljoprivrede, domaće industrije, superbrzih željeznica, modernih tehnologija… U subvencioniranje i promociju “Made in America”… Da se dio novaca uložio u izgradnju snažne socijalne… Čitaj više »