KOMPLETAN TRANSKRIPT: Putin o razvoju genetske tehnologije

Vladimir Putin predsjedavao je putem videokonferencije sastankom o razvoju genetske tehnologije u Ruskoj Federaciji.

Na sastanku su učestvovali potpredsjednica vlade Tatjana Golikova, pomoćnik predsjednika Andrei Fursenko, ministar nauke i visokog obrazovanja Valeri Falkov, direktor Nacionalnog istraživačkog centra Instituta Kurchatov Aleksandar Blagov, direktor Instituta za molekularnu biologiju Ruske akademije nauka Aleksander Makarov, generalni direktor Državnog istraživačkog centra za virologiju i biotehnologiju Vektor Rinat Maksiutov, generalni direktor biotehničke kompanije Biocad Dmitrij Morozov i izvršni direktor Rosnefta Igor Sechin.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin:

Dobar dan, kolege.

Tokom protekle nedelje uložili smo napore prije svega u suzbijanje epidemije koronavirusa i pripremu hitnih mjera za podršku ljudima i ekonomiji. Podrazumijeva se da ćemo biti dosljedni u ovim naporima koji nam predstoje. Dozvolite mi da ponovim da se, kako se situacija mijenja, još jednom moramo usredsrediti na pitanja koja se tiču našeg trenutnog i dugoročnog programa. Nikada ih nismo izgubili iz vida, ali sada kada se život vraća u normalu, od suštinskog je značaja da strateške ciljeve i velike projekte dugotrajno planiramo i stvaramo zamah. Danas ćemo razgovarati o jednom takvom prioritetu.

Podsjetimo se, prije nešto više od godinu dana, u aprilu 2019., pokrenuli smo program za razvoj genetske tehnologije u Rusiji. Danas ćemo pregledati napredak ostvaren u proteklih 12 mjeseci. Takođe ćemo razgovarati o daljim koracima, razmatrajući, između ostalog, i izazove sa kojima se suočavamo u ovom trenutku.

Za početak ove diskusije, htio bih napomenuti da nam je bilo potrebno nekoliko godina dosljednih napora da bismo mogli pokrenuti ovaj složen, veliki projekat. Ojačali smo postojeće istraživačke škole i stvorili nove, uključujući i doprinose naših sunarodnika u vodećim istraživačkim centrima i univerzitetima. Važno je da na genetičkim istraživanjima radi sve više mladih, perspektivnih naučnika. Značajne resurse posvetili smo razvoju ove sfere i nauci o životu uopšte, uključujući ljudske resurse, kao i finansijska i institucionalna dobra.

Istraživanja genetike pomažu nam u stvaranju sistema za testiranje, vakcina i lijekova, uključujući one protiv koronavirusa. Želio bih da izrazim zahvalnost našim genetičarima za doprinos našoj borbi protiv ove prijetnje.
Međutim, treba napomenuti da iako je visokotehnološka medicina izuzetno važna, to nije jedini cilj genetskih istraživanja. Sve to previše dobro znate, ili bar, učesnici ovog sastanka to znaju bolje nego ja. Ovaj sektor u cjelini fokusiran je na život, zdravlje i bezbjednost ljudi.

Šta je onda naš glavni cilj? Vjerujem da Rusija mora da ima čitav niz studija o prevenciji i liječenju ozbiljnih bolesti, povećanju životnog vijeka, poboljšanju životne sredine, čišćenju našeg tla, vode i vazduha, kao i korištenju biogoriva. Drugim riječima, govorimo o čitavom nizu sektora, od medicine i poljoprivrede do proizvodnje i energetike, gdje genetske tehnologije nude kolosalne mogućnosti.

Moramo ih koristiti u našu korist i u interesu naših ljudi, razvijajući se i razvijajući sopstveni istraživački i tehnološki potencijal. Kada je u pitanju opseg naših ciljeva, potrebni dodatni napori i njihov značaj za naciju, program genetske tehnologije uporediv je sa nuklearnim projektima i istraživanjem svemira u 20. vijeku.

A sistem upravljanja i struktura programa moraju se prilagoditi ovom visokom cilju, tako da ne samo da postavljamo temelje, nego i bez odlaganja pretvaramo svoja dostignuća u praktične rezultate, drugim riječima, u tehnologije i proizvode koji će biti konkurentni ne samo u Rusiji, već i širom svijeta.

Zbog toga se u okviru nacionalnog projekta Nauka uspostavljaju tri centra za genome, svjetske veličine. Svaki od njih će činiti konzorcijum istraživačkih instituta i univerziteta, plus proizvodne i inovacijske kompanije, koje se protežu od Novosibirska do Krima.

Rosneft je postao naš glavni tehnološki partner. Gospodine Sechin, nedavno ste izvijestili da je s tim u vezi potpisan sporazum sa Vladom. Želio bih da nam danas kažete o praktičnim potezima i projektima koje je Rosneft pokrenuo u okviru programa genetske tehnologije. Želio bih da naglasim da sam tražio od šefova naših drugih kompanija da se pridruže glavnim razvojnim projektima koristeći svoja sredstva. Danas ćemo razgovarati o napretku ostvarenom u jednoj od ključnih sfera – genetici – da bismo vidjeli da li na bilo kakve probleme treba obratiti hitnu pažnju kako bismo mogli da napredujemo.

Dajem riječ gospođi Golikovoj. Samo napred, molim vas.

Potpredsjednica vlade Tatjana Golikova:

Dobar dan, gospodine predsjedniče, kolege.

Gospodine predsjedniče, kao što ste rekli, u aprilu 2019. odobren je Savezni istraživački program za razvoj genetskih tehnologija do 2027. godine.

Nacionalni projekat Nauka, koji ste odobrili izvršnim nalogom, omogućio nam je da održimo konkurs za odabir tri genom centra svjetske klase, koji nisu obične organizacije, već konzorcijumi. Ova tri centra genoma fokusirana su na glavne četiri sfere programa: biosigurnost, medicina, poljoprivreda i industrija. Glavna organizacija je Kurchatov institut. Osnovan je poseban savjet u skladu sa vašim izvršnim nalogom za upravljanje i primjenu ovog programa. Sastoji se od predstavnika saveznih vlasti, Akademije nauka i fondacija za istraživanje, kao i naših vodećih genetičara i predstavnika naših industrijskih partnera.

Prema vašem izvršnom nalogu i ciljevima nacionalnog projekta Nauka, ovi centri su fokusirani na postizanje probojnih dostignuća koja će biti međunarodno konkurentna. Iako su ovi genomski centri tek počeli da rade, oni su dali prve rezultate. Htjela bih da kažem nekoliko riječi o ovome, imajući u vidu da će naše kolege iz ova tri centra za genom govoriti o njima detaljnije.

Prvi je Centar za biološku sigurnost osnovan u Rospotrebnadzor istraživačkom centru za primijenjenu mikrobiologiju i biotehnologiju zajedno sa još dvije Rospotrebnadzor institucije. Krajem 2019. i početkom 2020. centar je sastavio elektronski katalog kliničkih izolata i laboratorijskih referentnih sojeva za stvaranje inovativnih lijekova za zarazne bolesti, pregledao je preko 2000 sojeva bakterija i pokrenuo sastavljanje nacionalnog interaktivnog kataloga patogenih mikroorganizama i biotoksina u svrhu biološke sigurnosti. Pored toga, istraživači centra su se prilagodili i uveli novi sistem 1 i 2,za identifikaciju organizama rizičnih grupa. Oni su razvili metodu koja im omogućava da brzo dijagnosticiraju bolesti, uključujući zarazne bolesti.

Zašto sam započela sa Centrom za biološku sigurnost? Jer su ova pitanja koja razmatraju centar i druge laboratorije osnovane u Rusiji dokazala svoju efikasnost, i kao što ste već primijetili, to uključuje i novu pandemiju koronavirusa. Zahvaljujući iskustvu koje smo stekli, uključujući i infrastrukturu koju smo stvorili krajem 2019. – početkom 2020., vrlo brzo smo se, kao što ste primijetili, počeli baviti stvaranjem odgovarajućih dijagnostičkih alata i takođe započeli razvoj vakcina protiv novog korona virusa.

Već je očigledno da ova područja premašuju opseg genetskog programa, i ovdje bismo zamolili vašu saglasnost za izmjene, posebno u istraživačkom planu, jer vjerujemo da su ove studije relevantne ne samo sada, već i dugotrajno.

Drugi je Centar za genetske tehnologije u medicini sa sjedištem u matičnoj organizaciji, Institutu za molekularnu biologiju Engelhardt. Ovdje se radi na razvoju lijekova sljedeće generacije i biomedicinskih ćelijskih proizvoda. Ovdje su sakupljene prve varijante onkolitičkih virusa – to su modifikovani virusi koji selektivno ubijaju tumorske ćelije.

Željela bih da kažem da je i ova tema danas veoma relevantna, jer se njome ne bavi samo genetski centar, već je i prioritet nacionalnog projekta Zdravstvena zaštita, s obzirom na značajna sredstva dodijeljena za borbu protiv raka.

Da bi sproveo predkliničke studije, centar je razvio jedinstvene sojeve virusa koji mogu uništiti ćelije raka mozga i ćelije raka dojke. Ovi rezultati mogli bi se pokazati kao pravi napredak u liječenju raka. I mislim da će oni biti zanimljivi međunarodnoj naučnoj zajednici.

Centar takođe razvija kapacitete za stvaranje vrlo osjetljivih alata za otkrivanje HIV-a. Danas, kao što vidimo, u svijetu ne postoji ništa slično, ali mislim da će se naše kolege pozabaviti ovom temom u svojim izvještajima.

Treći centar je stvoren u matičnoj organizaciji – Kurchatov institut – i djeluje u poljoprivredi i industrijskoj mikrobiologiji. U 2019. godini, ovaj centar stvorio je sojeve bakterija koje proizvode metabolite i enzime koji se koriste u poljoprivredi kao dodatak hrani za domaće životinje i modifikovane bakterijske genome koji proizvode različite aminokiseline koje u poljoprivredi obećavaju puno.

Pored genom centara, aktivnosti u okviru programa sprovode se, kao što sam već napomenula, u nizu laboratorija koje sprovode odgovarajuća istraživanja i rade u saradnji sa genom centrima. Čak 326 strukturnih jedinica stvoreno je u 100 istraživačkih i obrazovnih institucija smještenih u 27 regiona. Oni sprovode odgovarajuće genomske istraživačke projekte. Od toga je 90 strukturnih jedinica formirano na univerzitetima i 236 u istraživačkim centrima. Neću se zadržavati na performansama ovih laboratorija, koje su sredstvo za postizanje ciljeva genomskog programa. Usredsrediću se na naša menadžerska dostignuća i neriješene probleme.

Da bismo osigurali konkurentne rezultate, zadužili smo ministarstva zainteresovanih strana da rade na uvođenju ograničenja i uslova za prijem pojedinih vrsta stranih proizvoda napravljenih korištenjem genetske tehnologije na rusko tržište. To se, prije svega, odnosi na poljoprivredu. Kurchatov institut je već podneo takve prijedloge, a posao u ovoj oblasti je u toku.

Pored toga, vlada je zadužila resorna ministarstva da podrže istraživačke centre za genome jer registruju intelektualno vlasništvo, uključujući i u inostranstvu. Sada planiramo da registrujemo oko 30 predmeta intelektualne svojine.

Željela bih da vam skrenem pažnju na još jedno pitanje, gospodine predsjedniče. O tome je više puta razgovarano i na vašim sastancima i na sjednicama savjeta. Tu mislim na listu opreme koju kupujemo za primjenu programa genetike. Bili smo veoma pažljivi u sastavljanju ove liste i u tu svrhu smo osnovali radnu grupu. Svakako smo željeli da koristimo uglavnom domaću opremu. Htjela bih da kažem nekoliko riječi o tome. U isto vrijeme, željeli smo da osiguramo da se ta oprema u potpunosti koristi i da se ne nabavi samo tamo. Još uvijek imamo problema sa domaćom opremom i potrošnim materijalima. Stoga smo planirali određene korake u savjetu da prevaziđemo ovu zavisnost.

Ali prvo bih željela da kažem da je potražnja za savremenom genetskom opremom prilično velika sada kada sve zemlje rade na izazovima pandemije koronavirusa. Naravno, procjenjujemo rizike povezane sa kašnjenjem u isporuci opreme ili nedostacima u isporuci. Sada procjenjujemo ove rizike u okviru nacionalnog projekta Nauka. Završićemo ovaj posao do jula. Vjerujem da ćemo Vas moći izvijestiti o rezultatima.

Kao što rekoh, radimo na smanjenju zavisnosti od opreme proizvedene u inostranstvu. Moram reći da je, prema uputstvima savjeta, Institut Kurchatov postavio zahtjeve za razvoj domaće baze instrumenata uzimajući u obzir prijedloge svih centara za razvoj genetske tehnologije. Važno je da to uključuje ne samo opremu već i informacione sisteme koji su potrebni za genetski program.

Danas postoji oko osam domaćih kompanija koje imaju iskustva u razvoju prototipskih modela i maloserijskoj proizvodnji opreme. Ali shvatamo da to nije dovoljno. Dakle, Ministarstvo industrije i trgovine proučava pitanje razvoja domaće laboratorijske i istraživačke opreme.

Željela bih da vam skrenem pažnju na još jedno pitanje koje je takođe vrlo važan dio agende ovog programa. To su kolekcije bioloških resursa. Rusija trenutno ima oko 80 kolekcija bioresurs. Moram reći da, iako ove zbirke sadrže jedinstvene uzorke, one su fragmentovane i uglavnom ih koriste naučnici iz svojih matičnih organizacija. Važno nam je da konsolidujemo resurse naučnika i resurse akademske zajednice tako da postoji potražnja za tim zbirkama. U isto vrijeme, moraju biti dobro zaštićene. Radimo na tome. Mislim da bi trebalo da postoji zajednička procedura za širenje, izgradnju i korišćenje takvih kolekcija.

Drugi važan aspekt na kojem radimo je osoblje, ne samo za program genoma, već i za istraživanje genoma. U svojoj uvodnoj riječi napomenuli ste da su ljudi željni da se pridruže ovoj industriji jer je moderna i u posljednje vrijeme postala je prilično popularna. Međutim, vjerujemo da broj mladih koji brane teze iz genetike još uvijek nije dovoljno visok i da i dalje postoji veliki potencijal s obzirom da 103 visokoškolske ustanove u 61 ruskoj regiji nude genetičke programe. Uputili smo Ministarstvo nauke i visokog obrazovanja da podnese prijedloge do 1. novembra 2020. godine, o nadgledanju broja studenata koji se upisuju u istraživačke programe genetske vrste koji su trenutno važni.

I na kraju, htjela bih da govorim o još jednoj važnoj temi. Već ste to spomenuli i o tome smo dugo raspravljali na sastanku Savjeta za genetičku tehnologiju. U stvari, mi smo u posljednje vrijeme napredovali u ovoj oblasti. Ali mislim da će nam sada vodeći partner u programu genetike, Rosneft, i drugi partneri koje je izabralo Ministarstvo industrije i trgovine i Ministarstvo poljoprivrede, omogućiti da ne samo da vršimo genetska istraživanja u naučne svrhe, već i da pronađemo praktične aplikacije za njihove rezultate.

Još jednom, identifikovan je širok spektar potencijalnih partnera pored našeg ključnog industrijskog partnera, Rosneft-a. Danas smo zadužili Ministarstvo industrije i trgovine da informiše ove partnere o raspoloživim mogućnostima i vrstama istraživanja koje sprovode genom centri – kako bi motivisali naše industrijske partnere da ulažu svoja finansijska sredstva i učestvuju u razvojnom programu.

To je sve, gospodine predsjedniče. Mislim da će moje kolege reći više o svom napretku. Želim zahvaliti svima što su nastavili sa radom uprkos poteškoćama koje stvara novi koronavirus.
Hvala vam.

Vladimir Putin:

Puno hvala. Ali prije nego što dam riječ ostalim učesnicima sastanka, što upravo planiram da uradim, htio bih da zamolim gospodina Sechin-a da podijeli svoja razmišljanja. Samo naprijed, molim vas.

Šef Rosnefta Igor Sechin:

Dobar dan, gospodine predsjedniče. Dobar dan, kolege i članovi Vlade.

Gospodine predsjedniče, u skladu sa vašim uputstvom, Rosneft djeluje kao tehnološki partner Federalnog naučno-tehnološkog programa za razvoj genetske tehnologije u periodu 2019–2027. U saradnji sa Vladom Ruske Federacije, kao i vodećim istraživačkim, obrazovnim i medicinskim ustanovama u zemlji, Rosneft je započeo sprovođenje niza prioritetnih mjera.

Plan mjera koji vam je nedavno predstavljen sačinjen je i odobren uz učešće potpredsjednice vlade Tatjane Golikove i pomoćnika predsjednika Andreja Fursenka. Želio bih da im se zahvalim na pažnji i stalnom uključivanju u naš rad.

Glavni cilj plana je da se zaposlenima omogući interdisciplinarno obrazovanje koje ispunjava najviše svjetske standarde. Da bi postigli ovaj cilj, naša kompanija je kreirala master program pod nazivom Genomika i zdravlje ljudi na biološkom fakultetu Moskovskog državnog univerziteta Lomonosov (MSU). Program nadgleda predsjedavajući genetskog odjeljenja za biologiju MSU, dva puta dobitnik Državne nagrade i dopisni član Akademije nauka Jevgenij Rogajev. Prvi studenti master programa počeće studije u septembru 2020. godine.

29. aprila ove godine Rosneft je registrovao neprofitnu organizaciju u oblasti genetike. To je svojevrsna univerzalna platforma na kojoj učesnici na tržištu, istraživački instituti i medicinske ustanove mogu razraditi prijedloge za poboljšanje regulacije, kao i razgovarati i razviti pristupe uvođenju najboljih globalnih praksi.

Neprofitni format izabran je prije svega zato što proširuje spektar mogućnosti za razmjenu informacija, pomaže u uključivanju ruskih i stranih partnera u saradnju i omogućava lokalizaciju tehnologije koristeći, kad god je to potrebno, menadžersko i organizaciono iskustvo kompanije Rosneft i njene veze sa biznis partnerima. Neprofitna organizacija će slijediti sve važeće zakone u svom radu, uključujući zahtjeve za zaštitu ličnih podataka.

Učešće u unapređenju zakonodavnog i regulatornog okvira jedan je od ciljeva autonomne neprofitne organizacije. Ova aktivnost će pomoći u sprovođenju visokokvalitetne i pravovremene genetske dijagnostike kod pacijenata sa nasljednim predispozicijama i bolestima.

Danas, na primjer, ruska lista medicinskih usluga nema redosljed, tako da rezultati genetskih studija tehnički nisu medicinsko mišljenje. Mnogi savremeni hardverski sistemi i kompleti reagensa nemaju potvrdu o registraciji. Mnogo je drugih pitanja koja se mogu riješiti jedinstvenim industrijskim pristupom regulatornom programu.

Potpredsjednica vlade Tatjana Golikova, pomoćnik predsjednika Andrei Fursenko i ministar nauke i visokog obrazovanja Valeri Falkov dogovorili su se da se pridruže nadzornom odboru.

Biotehnološki kampus biće među glavnim projektima. Njegov prioritetni cilj je obavljanje fizičkih pregleda zaposlenih u Rosneft-u i njihovih porodica. Na platnim listama kompanije ima 350.000 zaposlenih, a dobijanje primarnih genetskih podataka u interesu zdravstvene zaštite i istraživanja je od velike važnosti.

Pilot lokacija biotehnološkog kampusa biće u okviru Shemyakin i Ovchinnikov akademskih instituta za bio-organsku hemiju Ruske akademije nauka u Moskvi i počeće sa radom ove godine. U budućnosti će biotehnološki kampus biti smješten u novoj zgradi koju kompanija planira da izgradi.

Ovaj biotehnološki kampus objedinit će dvije tehnološke platforme koje su na raspolaganje dali lideri u industriji, od kojih je jedna Western, a druga vodeća azijska kompanija za sekvenciranje kratkih sekcija DNK i dugih sekcija DNK. Održani su preliminarni razgovori, a zainteresovani su i naši partneri. Ovaj pristup je tipičan za globalne centre visokih performansi za genomsko sekvenciranje koji su nedavno stvoreni i imaju najviši stepen tačnosti.

Između ostalog, pomoći će u otkrivanju epigenetskih modifikacija DNK, odnosno u identifikaciji promjena koje su se tokom ljudskog života nagomilale pod uticajem agresivne sredine. Ovo bi trebalo da promoviše istraživački i primijenjeni rad na dijagnosticiranju novih genetskih bolesti i utvrđivanju najbolje metode za liječenje niza onkoloških bolesti i rješavanje drugih važnih zdravstvenih problema.

Rosneft će postati glavni korisnik biotehnološkog kampusa. Kompanija ne samo da će zaposlenima pružiti priliku da budu prvi koji će izvršiti sveobuhvatno genomsko sekvenciranje, već će im pružiti i mjesto za pedijatrijska istraživanja partnerskih medicinskih ustanova. Ovo će omogućiti testiranje radnika na kritičnim i opasnim poslovima, kao i razradu novih pristupa u obezbjeđivanju industrijske sigurnosti i pružanju socijalne podrške, što može postati standard u većem dijelu ruske ekonomije.

Kompanija je već sastavila sporazume o saradnji i razmjeni informacija sa kolegama iz Italije, Kine i Velike Britanije. Na osnovu vašeg dogovora s premijerom Italije postignut je dogovor sa Italijanskim institutom za genomsku medicinu da se ostvari ugovor za razvoj genetske tehnologije i za naučnu i akademsku razmjenu.

Da bismo podstakli razvoj ruske genetske tehnologije, fokusiraćemo se na usvajanje najboljih svjetskih praksi i usku saradnju sa Kurchatov institutom, MSU, akademskim institutima i drugim partnerima.

Šire gledano, htio bih napomenuti da će Rosneft djelovati kao tehnološki i organizacioni partner inicijativama ključnih ruskih genetičkih kompanija. Moramo maksimizirati sinergiju kolaborativnog rada, podržavajući i dopunjujući područja u kojima naše učešće ima najviše smisla.

Naša saradnja sa Nacionalnim medicinskim istraživačkim centrom za pedijatrijsku hematologiju, onkologiju i imunologiju Dmitry Rogachev je dobar primjer. Stoga smo vam zahvalni, gospodine predsjedniče, na prilici da pod vašim vodstvom razgovaramo o razvojnim ciljevima, i aktivno ćemo raditi sa svim učesnicima na ovoj video-konferenciji. I, naravno, sarađivaćemo sa vodećim institucijama koje su ovdje zastupljene: Alexander Blagov, Alexander Makarov i Rinat Maxytov.

Želio bih vas zamoliti, gospodine predsjedniče, da podržite inicijative naše kompanije kao tehnološkog partnera federalnog istraživačkog programa za razvoj genetske tehnologije u narednih nekoliko godina i razmotrite mogućnost za oslobađanje ulaganja kompanije Rosneft u genetsku tehnologiju od oporezivanja. Ova odluka bi podstakla veću podršku investicijama u rusku genetičku industriju.
Hvala na pažnji.

Vladimir Putin:

Kolege, želio bih da zaokružimo našu diskusiju danas i da podnesemo nekoliko prijedloga za razvoj naših zajedničkih napora u vitalnoj sferi genetske tehnologije.

Prije svega, htio bih da izrazim zahvalnost Savjetu za razvoj genetske tehnologije i svim učesnicima ovog programa.

Kao što znate, sada radimo na dugoročnom planu ekonomskog razvoja. Njegov glavni cilj je osigurati ne samo ekonomsko oživljavanje, već i novi kvalitet rasta, uključujući duboke strukturne promjene i ubrzani tehnološki razvoj u svim sferama.

Genetske i biološke tehnologije brzo se razvijaju u svijetu i moramo postaviti temelje za osiguravanje naše konkurentnosti u ovim sferama decenijama unaprijed. Ne smijemo se ograničiti na postojeći program već gledati mnogo dalje, preko horizonta.

Moramo početi, kao što smo to radili u svim drugim sektorima istraživanja i razvoja tehnologije, stvaranjem uslova za mlade preduzetnike koji rade u tehnološkom sektoru, za naše mlade.

Prvo što želim da kažem – ovdje je već pomenuto – da naši studenti i diplomirani studenti, kao i mladi istraživači, moraju da imaju priliku da dobiju najbolje znanje iz oblasti genetike i steknu nove vještine. Stoga, uzimajući u obzir brzi razvoj genetske tehnologije, moramo stvoriti moderan sistem obuke, baš kao što je to upravo rekao ministar obrazovanja. Naš obrazovni sistem mora ostati temeljit, ali isto tako moramo osigurati stalni proces obnavljanja naših obrazovnih programa. Glavni korak u tom pravcu je obrazovni magistarski program Genomika i ljudsko zdravlje koji su pokrenuli Rosneft i Moskovski državni univerzitet, a koje je gospodin Sechin spomenuo.

Drugo, u stvari je važno, da je u suštini strateški zadatak nadahnuti mlađu generaciju da se zainteresuju za genetiku i pridruže se programu za razvoj genetske tehnologije sada. Već je spomenuto da Siriusovo iskustvo pokazuje da učenici škole imaju mnogo zanimljivih, smislenih ideja. Koristeći najbolje prakse Siriusa, predlažem pokretanje edukativnih kurseva, pojedinačnih sekcija o genetici u školama i vannastavnim obrazovnim centrima i mehanizam za unapređenje vještina nastavnika. Upravo je pomenuto da nastavnici nisu uvijek spremni za ovaj posao. Za to je neophodno stvoriti uslove.

Treće. Prilika za rad na vrhunskoj opremi ozbiljan je zamah za izbor nauke i rješavanje složenih istraživačkih zadataka. Gospođa Golikova je takođe govorila o tome. I moramo biti neovisni u ovom osjetljivom i značajnom području. Očekujem od Vlade da pruži konkretne prijedloge o stvaranju domaće baze instrumenata koji će omogućiti sprovođenje genetskih istraživanja na globalnom nivou. Gospođo Golikova, molim vas da sažmete sve prijedloge i predstavite ih. Svakako ću ih podržati.

Četvrto. Uspjeh genetskih istraživanja u velikoj mjeri je određen digitalnom tehnologijom i pristupom nizu podataka. Što su veći, to su autentičniji i pouzdaniji rezultati. To je jasno. Baš kao i u izradi instrumenata za istraživanje, moramo osigurati naš suverenitet u ovoj oblasti. Predlažem da se uspostavi nacionalna baza genetskih informacija, koristeći našu veliku stručnost i najbolje prakse u bioinformatici. Šef Kurcatovog instituta govorio je o tome.

Potrebno je na osnovu jedinstvenih standarda osigurati zaštitu podataka, njihovo čuvanje i prenos i razvoj softvera za pretraživanje, analizu i modeliranje informacija. Htio bih da zamolim Vladu da organizuje finansiranje ovog projekta. To će morati da se uradi iz sredstava saveznog budžeta. Takođe bih htio da vam skrenem pažnju na potrebu pouzdane zaštite ličnih podataka našeg stanovništva i drugih osjetljivih podataka.

Peto. Naučne kolekcije naših istraživačkih instituta, nekih univerziteta i nekih institucija ministarstava i agencija takođe su temelj za nova otkrića u genetici, kao što su i moje kolege već spomenule. Želio bih napomenuti da samo akademske institucije imaju preko 250 takvih zbirki. Ono što je važno, trebalo je mnogo godina čak i decenija da se ove zbirke sastave, od kojih su mnoge jedinstvene. Stvorile su ih mnoge generacije naših naučnika.

Kolekcija sjemena i biljaka koju je sastavio Nikolaj Vavilov 1920-ih i čuva Nacionalni institut za biljnu nauku stekla je svjetsku slavu. Ne bi bilo pretjerano da ovu kolekciju nazovemo nacionalnim blagom, i moramo je sačuvati, sistematizovati i analizirati. Iz tog razloga moramo stvoriti jedinstvenu mrežu bioresurskih centara kako bi se ti lanci pojavili u svim oblastima genetskih istraživanja. Dozvolite mi da ponovim da to uključuje medicinu, poljoprivredu, industrijsku biotehnologiju i biološku sigurnost.

Konsolidacija ovih podataka otvorila bi put razvoju zajedničkih standarda za očuvanje i proširenje zbirki i digitalizaciju. Ono što je najvažnije, ovo bi nam omogućilo da izgradimo efikasan mehanizam i uspostavimo jasna pravila o tome kako ove zbirke mogu koristiti i ruski i strani istraživači. To bi, između ostalog, postavilo temelje za preduzimanje međunarodnih istraživačkih projekata iz genetike i u drugim istraživačkim disciplinama ovdje u Rusiji.

Moja šesta poenta je da smo otvoreni za saradnju u nauci i tehnologiji, kao što sam rekao. Od suštinskog je značaja da u Rusiji oni koji su spremni da ostvare napredak pronađu prilike koje su im potrebne. Nadam se da će Rosneft, koji je na ovom sastanku zastupao njegov generalni direktor, doprinijeti ovim naporima na proaktivan i direktan način, zajedno sa drugim kompanijama koje posluju u drugim oblastima. Mislim na ulaganje u obuku osoblja, finansiranje istraživanja i pomaganje istraživačkim timovima u pokretanju prijeko potrebnih i komercijalno održivih proizvoda. Takođe tražim od Savjeta za genetsku tehnologiju da ostane u bliskom kontaktu sa istraživačima i ruskim kompanijama i da ukloni sve prepreke sa kojima bi se mogli suočiti. To se prije svega odnosi na ljudske resurse, istraživačku infrastrukturu, finansiranje i stvaranje povoljnog zakonodavnog okvira.

Postoji još jedna važna stvar. Svi razumijemo snagu genetske tehnologije. Iz tog razloga moramo izgraditi sistem za nadzor njegove upotrebe. Radeći zajedno sa onima koji su uključeni u program, moramo uravnotežiti slobodu istraživanja, tehnološkog razvoja i interese ljudi s imperativom zaštite njihovih interesa i poštivanja etičkih normi. Molim vas da djelujete u skladu sa ovom pretpostavkom.

Kolege, želim vam svaki uspjeh. Hvala vam puno na vašem radu i današnjem razgovoru.