Koronakriza pogađa podjeljenu Europsku uniju u vezi s planom gospodarskog oporavka

Koronakriza prijeti Europskoj uniji najgorom recesijom u njezinoj povijesti. Međutim, 27 čelnika EU-a bori se s dogovorom, a pojavljuje se podjela sjever-jug.

Kako izaći iz krize? Ovog je četvrtka 27 čelnika EU povjerili su Europskoj komisiju da pripremi plan za okončanje krize. To bi trebalo uključivati ​​prijedlog proračuna za razdoblje 2021.-2027., uključujući fond za jačanje ekonomije nakon pandemije koronavirusa, a kako tvrde dosljedni izvori. Prema riječima predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, plan bi trebao biti predstavljen u “drugom ili trećem tjednu mjeseca svibnja”. Ovaj samit, koji je trajao manje od pet sati, bio je prvi okrugli stol.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron priznao je u četvrtak da među zemljama EU “nije postignut konsenzus” o transferima u “regije i sektore” koji su najviše pogođeni novom koronavirusnom krizom. Italija i Španjolska, koje su najviše patile od pandemije, zahtijevaju više solidarnosti od zemalja sjevera.

Na početku ove videokonferencije, predsjednica ESB-a, Christine Lagarde, upozorila je 27 europskih čelnika na rizik da  i da ne reagiraju prekasno, suočavajući se s ekonomskim posljedicama pandemije.

Ovaj plan mora dati Starom kontinentu sredstva da se izvuče iz najgore recesije koja prijeti EU u njenoj povijesti. Očekuje se da će ovaj plan oporavka europskog gospodarstva dostići nekoliko stotina milijardi eura. No, na točan iznos kao i na njegove modalitete, konsenzus će biti izuzetno težak.

Države članice i institucije posljednjih su se godina natjecale kako bi ponudile svoje rješenje. Ali rasprava je prije svega otkrila stare raskole, već prisutne nakon financijske krize 2009. Zemlje Juga, uvelike oplakuju pandemiju, traže više financijske solidarnosti od svojih susjeda na Sjeveru. No, posebno Njemačka i Nizozemska, manje pogođene virusom, nerado plaćaju države koje kritiziraju zbog proračunske nediscipline tijekom godina rasta.

Njemačka kancelarka Angela Merkel obećala je u četvrtak “u duhu solidarnosti” mnogo veće doprinose svoje zemlje proračunu EU tijekom ograničenog razdoblja. Međutim, isključuje svako objedinjavanje državnih dugova, kojeg su u raznim oblicima zahtijevali Madrid i Rim, kao i Pariz, koji se često poziva na korona obveznice.

Prednost udruživanja dugova za zemlje južne Europe je pogodnost niskih kamatnih stopa kako bi se financirala post-kriza. Predsjednik Euroskupine Mario Centeno založio se za četvrtak da se poticajni fond “proporcionalan troškovima krize”, “financira iz proračuna EU” i koji će jamčiti “solidarnost s najugroženijim zemljama članicama”. Stoga bi se spriječilo raspadanje zone eura (19 država). Taj dugoročni proračun u načelu mora biti usvojen do kraja godine, ali također dijeli države članice prema podjeli sjever / jug.

Pandemija je teško pogodila gospodarstva. Očekuje se da će EU, čija je populacija ograničena u većini zemalja, ove godine zabilježiti rekordni pad BDP-a od 7,1% – prema prognozama MMF-a. A kriza koja prijeti 19 zemalja eurozone riskira da bude najgora u kratkoj povijesti jedinstvene valute pokrenute 1999. godine. Markitov kabinet objavio je u četvrtak “nezapamćen” kolaps aktivnosti privatnog sektora u eurozoni u travnju.