Napetost na granici između Iraka i Turske raste. Iračka i turska vlada se protive secesionističkom referendumu plemenskog vođe Massouda Barzanija, kojeg otvoreno podržava samo Izrael, koja za cilj ima uspostavu nove države pod nazivom ”Kurdistan”. Kemal Okuyan, generalni sekretar Komunističke partije Turske (TKP) se čvrsto protivi stvaranju ”Kurdistana” i negira da u ovom slučaju možemo govoriti o načelu samoodređenja.
”Ovo nije marksistički pristup, ili liberalni, kao što neki tvrde. Danas je ovo pobjeda imperijalističke desnice, baš kao i prije. Kako bi izbjegli ovu zamku, radnici bi se trebali usprotiviti eksploatatorima. Zbog čega bi Barzani i kurdski narod dijelili istu sudbinu? Oni koji danas tvrde da je ovaj referendum nagovještaj emancipacije siromašnih naroda – Kurda, Arapa i Turkomana u Iraku – lažu. Pojavit će se novi sukobi koji će pogoditi siromašne”, rekao je Okuyan, objašnjavajući ”kako su diljem svijeta nove, odnosno pseudo-države, osnovane nakon raspada Sovjetskog Saveza, uzrokovale ozbiljnu štetu narodima koji u njima žive”.
Sa svoje strane, Dogu Perinçek, predsjednik post-maoističke stranke VATAN, već godinama osuđuje ”Barzanistan’‘ kao zapadni kolonijalni projekt i osuđuje bilo koji etnički separatizam.
Dogu Perinçek poziva tursku vladu da intervenira, ako je potrebno i vojno, kako bi se osigurao teritorijalni integritet Iraka, a time i Turske, ali i da se treba boriti protiv planova imperijalizma u regiji.
Međutim, vojnoj opciji se protive Kemal Okuyan i Komunistička partija Turske. On tvrdi kako, zbog svojih odnosa s Barzanijem, Erdogan snosi dio odgovornosti za rođenje budućeg ”Kurdistana”.
Osim toga, Kemal Okuyan ukazuje na ”nedosljednost čelnika Turske po pitanjima raspada, odnosno dijeljenja zemalja u regiji”.
”Na primjer, Turska je bila vrlo uzbuđena zbog raspada Jugoslavije”, rekao je Okuyan.
Perinçek, međutim, daje naglasak na trenutnu situaciju, koju karakterizira neuspjeli vojni udar u srpnju prošle godine, koji je potaknuo Erdogana da se riješi islamističke sekte proatlantskog klerika Fethullaha Gülena.
”Sultanu je sada u interesu da se protivi američkim i cionističkim planovima, stoga se u potpunosti suprotstavlja svom bivšem kurdskom iračkom savezniku”, rekao je Dogu Perinçek.
Kvazi sultan je nervozan!? Upada u cajtnot, i svaki potez koji povuče otežava položaj klimave Turske!
Višedecenijske stare studije u kojima je “Kurdsko pitanje” glavni faktor u demontiranju Turske, dobijaju ambijent za realizaciju!?
izrael otvoreno i jasno pokazuje scenario budućih dešavanja.
Turska gotovo stotinu godina podnižava Kurde kako zna i umije, došlo vrijeme za naplatu. Umjesto da su Kurdima u Turskoj ponudili mjesto koje im pripada u turskom društvu, da su im ponudili ruku prijateljstva, oni su odbacili svako kurdsko pravo na postojanje i time sebi stvorili vječnog neprijatelja.
Nekoliko puta sam bio kako u zapadnoj, tako u na krajnjem “kurdskom” istoku Turske i vidio sam svojim očima koliko su turski Kurdi zapostavljeni. Da ne spominjem kakvim ih imenima Turci sve nazivaju i za šta ih smatraju. Nisu svi isti naravno, ali ultraradikalni turski nacionalizam oslonjen isključivo na sunitski hanefijski islam je toliko polarizovao tursko društvo da se to reško može nazvati društvom u jednini. Pogotovo sada kada se svi neistomišljenici vladajuće AK partije smatraju državnim neprijateljima.
Cionisti imaju cilj unosit nestabilnost u muslimansko okruženje .Kurdi su podijeljeni između Turke,Sirije,Iraka i Irana.Kao takvi su im savršeni za to,sad kad im je Isil pred kolapsom.Kurdi su zakinuti za svoju državu,al ako idu na stvaranje svojih neovisnih entiteta mogli bi izazvat koordiniranje ovih država protiv njih.To bi opet moglo dovest do njihovog kolapsa i velikih žrtava.Turci imaju veliku kurdsku manjinu pa su im ciljevi dijametarno suprotni od cionista.Raspad juge im je koristio,kao i zapadu,jer sad imaju prostora za širenje svog utjecaja na to područje.
Turska se radovala našoj nesreći, ratu u našoj zemlji, ali sve se vraća! juga je bila jaka u nesvrstanima i ta sranja dolje se možda nebi događala na bliskom istoku da je ostao status quo