Kraj Versajskog ugovora može biti početak nove ere stvarno suverene Njemačke

Za prvi službeni posjet u 2020. je njemačka kancelarka odabrala Moskvu. Međutim, detalj koji je promaknuo analitičarima je da je u Rusiju otputovala upravo na stotu obljetnicu završavanja mirovnih pregovora u Versaillesu, koji su zaključeni potpisivanjem mirovnog sporazuma 21. siječnja 1920. kojim je zaključen ishod Prvog svjetskog rata. Upravo sada je kancelarka Merkel putovala će u Moskvu. Slučajno?

Vladimir Putin kaže da treba preispitati službenu povijest Drugog svjetskog rata, Boris Johnson odsjeda u poznatom „Luxushotel der von Bismarcks“, dok američki državni tajnik Mike Pompeo kada posjećuje Njemačku nosi kravatu u bojama njemačkog carstva, a monarhisti sanjaju o novom njemačkom caru.

Povijesno važan „Versajski ugovor“, kojim je zapečen kraj Prvog svjetskog rata između savezničkih pobjedničkih sila i Njemačke, dogovoren je prije sto godina, 11. siječnja 2020., a ratificiran je nekoliko dana kasnije. Uvjeti ugovora su bili jasni i poražena Njemačka se morala odreći svog suvereniteta. Od tada pa sve do danas se gotovo ništa nije promijenilo, jer je u gotovo 30 vojnih baza na njemačkom tlu još uvijek raspoređeno 33 000 Amerikanaca, oko 3 300 Britanaca i nekoliko stotina Francuza.

Rusi su napustili Istočnu Njemačku u skladu sa sporazumom nakon ponovnog ujedinjenja. Francuska je željela trajno ekonomsko i vojno slabljenje svojih susjeda. Sve u svemu, carstvo je izgubilo otprilike sedminu svog teritorija, desetinu svog stanovništva, vojska Njemačke je bila ograničena na 100 000 ljudi, a dug za izazivanje svjetskog rata, utvrđen Člankom 231. „Versajskog ugovora“, doveo je do ogromnih zahtjeva za reparacijom u iznosu od 269 milijardi zlatnih maraka.

Ratni gubitnik, Njemačka, „Versajski ugovor“ prije stotinu godina je potpisala samo u znak protesta, a posljednju tranšu duga u iznosu od 70 milijuna eura otplatila je 3. listopada 2010.

Osim toga, zemlja kao ratna gubitnica nije mogla pregovarati o mirovnom ugovoru s pobjedničkim silama, tako sporazum nikako nije mogao služiti njemačkim interesima. Nastali su novi sukobi, a samo 25 godina kasnije, zemlja koja se tek izašla iz ruševina i vratila se skromnom blagostanju i ekonomskom prosperitetu, po drugi put se našla u velikom ratu, iako najvećim dijelom svojom krivnjom i prevladavajućim osjećajem revanšizma.

S pravnog stajališta, ali prema mišljenju mnogih kritičara, Savezna Republika Njemačka je i dalje američki protektorat. Njemačka nije mogla imati stvarni ustav s temeljnim zakonom. Primjenjivao bi se trgovački zakon i Merkel je zapravo samo jadna  upravnica ove imitacije državne zvane Savezna Republika Njemačka.

Osim toga, rezultata Drugog svjetskog rata je da službeno ne postoji mirovni ugovor ni s Rusijom, ni sa Sjedinjenim Državama, iako su ga obje nacije već ponudile.

„Između Rusije i Amerike su oceani, a između Rusije i Njemačke velika povijest“

Vladimir Putin je čest gost u Njemačkoj. 2001. godine, nedugo nakon što je preuzeo dužnost, održao je povijesni govor na njemačkom jeziku u njemačkom Bundestagu. Predložio je Njemačkoj i EU savez s Rusijom, uz jedinstveni ekonomski prostor od Lisabona do Vladivostoka.

“Dirnuta sam što mogu govoriti o njemačko-ruskim odnosima, o razvoju moje zemlje i ujedinjene Europe i problemima međunarodne sigurnosti“, rekao je tada Vladimir Putin.

„Nitko ne sumnja u ogromnu vrijednost odnosa Europe sa Sjedinjenim Državama, ali vjerujem da će Europa dugoročno moći učvrstiti svoj ugled moćnog i neovisnog centra svjetske politike samo ako kombinira vlastite kapacitete s ruskim ljudskim, teritorijalnim i prirodnim resursima, kao i s ekonomskim, kulturnim i obrambenim potencijalom Rusije. Danas ću biti hrabar i veliki dio svog govora održati na jeziku Goethea, Schillera i Kanta, na njemačkom jeziku. Dopustite mi da kažem nekoliko riječi o njemačko-ruskim odnosima, koje bih posebno razmotrio. Rusko-njemački odnosi stari su koliko i naše zemlje. Prvi Teutonci pojavili su se u Rusiji krajem prvog stoljeća. Krajem XIX stoljeća su Nijemci po broju stanovnika u Rusiji bili na devetom mjestu. Ali nije bitan samo broj, nego i uloga koju su ti ljudi igrali u razvoju zemlje i u njemačko-ruskim odnosima. To su bili poljoprivrednici, trgovci, inteligencija, vojnici i političari. Između Rusije i Amerike postoje oceani, ali između Rusije i Njemačke se nalazi velika povijest“, rekao je Vladimir putin u za njega iznenađujuće emotivnom govoru, dok je još uvijek vjerovao u Europu i njezin suverenitet, možda i s Njemačkom na čelu.

Međutim, Njemačka se, umjesto da barem razmisli o ponudi, uporno držala svog transatlantskog odnosa sa Sjedinjenim Državama i upregla se u NATO kola protiv navodnih neprijatelja poput Rusije. Nakon odlaska svog omiljenog Obame, Angela Merkel je uspjela prednjačiti u kritikama i Donalda Trumpa i Vladimira Putina, ponovno i ponovno, čime je izolirala Njemačku.

Ipak, Vladimir Putin se nikada neće umoriti od pokušaja uspostave dobrih odnosa s njemačkim narodom i pomoći mu da povrati svoj ugled.

Nedavno je, tijekom govora u Sankt Peterburgu, iznio neke nedosljednosti oko krivnje Njemačke u Drugom svjetskom ratu. Neki Nijemci su govor Vladimira Putina o uzrocima Drugog svjetskog rata primili s entuzijazmom koji graniči s euforijom.

Vladimir Putin kaže da istražuje sovjetske arhive i najavljuje veliki članak u kojem će iznijeti nove argumente koji će baciti sumnju na neke „povijesne istine“.

Ruski predsjednik kaže da su upravo pobjedničke savezničke sile, nakon Prvog svjetskog rata i nepoštenim Versajskim sporazumom, stvorile Hitlerovu Njemačku.

VIDEO: Putinov govor i njegovi stavovi o događaja u XX stoljeću (Eng. Sub.)

Na primjer, Putin opisuje Versajski mirovni ugovor kao neviđeni pljačkaški ugovor kojem je cilj bio poniziti i pokoriti njemački narod. Papa Benedikt XV je ovaj dokument već nazvao “osvetoljubivim diktatom s globalnim implikacijama“.

Njemačka uopće nije bila uključena u pregovore i njezini su izaslanici mogli samo prihvatiti tekst ugovora. Francuska je željela trajno ekonomsko i vojno slabljenje svoga susjeda. Sve u svemu, carstvo je izgubilo otprilike sedminu svog teritorija, desetinu svoga stanovništva, vojska je bila ograničena na 100 000 vojnika, a jedini dug za svjetski rat je doveo do ogromnih zahtjeva za reparacijom od 269 milijardi zlatnih maraka.

100 godina kasnije Merkel odlazi kod  Putina

Je li to slučajno? Razgovori u Moskvi mogli bi biti zanimljivi za Njemačku i Europu, ali samo ako bi pobjedničke sile pristale vratiti Njemačkoj puni suverenitet. Nakon više od 100 godina bi trebalo srušiti vazalski režim zvan Savezna Republika Njemačka i ostaviti  Angeli Merkel da vlada po njemačkim zakonima.

Prema presudi Saveznog ustavnog suda, današnja Njemačka “nije pravni nasljednik njemačkog Reicha, jer je on propao 1945. godine, a da se zemlja nikada nije predala, stoga još uvijek ima pravni legitimitet, ali nije sposobna djelovati kao država zbog nedostatka organizacije”.

Laži se moraju raskrinkati, jer samo istina i ništa osim istine svijetu može donijeti mir, ali je potrebno da bivše pobjedničke sile pokažu dobru volju.

Vladimir Putin već je poslao vrlo pozitivne signale. Emanuel Macron je nedavno počeo tražiti bolju suradnju s Rusijom, što Neue Zürcher Zeitung tumači kao „pozdrav Rusiji“.

Boris Johnson božićni je odmor proveo u poznatom „Luxushotel der von Bismarcks“ na karipskom otoku Mystique. Nikolai von Bismarck, poznati fotografa i prijatelj supermodela Kate Moss i potomak njemačkog kancelarka imao je ekskluzivni ugovor za fotografije britanskog premijera.

Američki državni tajnik Mike Pompeo posjetio je Njemačku u studenom i nosio crvenu, crnu i bijelu prugastu kravatu, a povjesničari su u njoj odmah prepoznali boje Njemačkog carstva Američki državni tajnik Mike Pompeo. To bi mogla biti suptilna poruka da su Sjedinjene Države već razmišljale o budućnosti Njemačke.

Njemački monarhisti sada sanjaju o njemačkom carstvu pod Georgom Friedrichom od Pruske, poput Dr. Hansa Joachima Müllera, koji je na svom YouTube kanalu Denkwerk objavio više materijala o ovoj mogućnosti.

Kancelarka Angela Merkel je otputovala u Moskvu na stotu obljetnicu od kada je 1920. formaliziran „Versajski ugovor“. Službeno je s Vladimirom Putinom govorima o budućnosti Ukrajine i Bliskog istoka, a posebno Libije.

„Međutim, nadajmo se da je s Vladimirom Putinom pregovarala i o budućnosti nezavisne Njemačke“, piše njemačka novinarka, spisateljica i povjesničarka Eva Maria Griese.

„Neka se povjesničari i ustavni pravnici bave mogućnostima koje bi Njemačka mogla imati nakon isteka ovog nesretnog ugovora. Njemačka je zaslužila bolju i dostojanstveniju budućnost u suverenitetu i miru. Puno bolju od one koju će joj dati uskoro bivša kancelarka Angele Merkel“, zaključila je Eva Maria Griese.