Prekjučer je u Kabulu izveden teroristički napad vozilom hitne pomoći prepunim eksploziva, koje je prošlo kontrolni punkt policije u blizini četvrti u kojoj se nalaze strana veleposlanstva i vladine zgrade, izvijestio je glasnogovornik afganistanske vlade.
To je bio jedan od najkrvavijih napada u Afganistanu u posljednjih nekoliko mjeseci, a prema posljednjim podacima su u eksploziji ubijene 103 osobe, a 235 ih je ranjeno. Vozilo hitne pomoći eksplodiralo je kod sjedišta Ministarstva unutarnjih poslova u glavnom gradu Afganistana, a odgovornost za napad su preuzeli talibani.
Jutros je proveden novi napad. Naime, napadnuta je vojna akademija zapadno od Kabula, glavnog grada Afganistana, a lokalni mediji navode kako je za samoubilački napad, putem svoje “poluslužbene” agencije Al-Amaq, preuzela takozvana “Islamska država”. Ovu informaciju treba uzeti s rezervom, obzirom da Al-Amaq sve napade u svijetu pripisuje ISIL-u, čak i one s kojima ova teroristička organizacija nema ni neizravne veze.
Vijest je potvrdio i predsjednički ured Afganistana, a glasnogovornik policije je priopćio kako su se nakon eksplozije čuli hici i da su policijske snage uspostavile kordon oko područja napada.
Citirajući afganistanskog vojnog dužnosnika iz tog područja, mediji javljaju da se oko pet sati ujutro po lokalnom vremenu čulo oko 11 eksplozija i da je moguće da se radilo minobacačkom ili napadu iz ručnih bacača granata.
Kako prenose afganistanski izvori, navodno je u kompleks vojne akademije ušla skupina muškaraca s opremom za noćno promatranje.
Agencija Anadolu javlja kako je u napadu na bazu ubijeno najmanje pet vojnika, a deset ih je ranjeno.
Afganistansko Ministarstvo obrane je priopćilo kako je napad provela skupina od pet napadača, koja je ranu jutros pokušala ući u vojnu bazu na zapadu Kabula. Jedan napadač je izvršio samoubilački bombaški napad na ulazu u afganistansku bazu u blizini Kabula, a preostala četvorica su pokušala ući u bazu. Navodno su tri napadača ubijena, a četvrti zarobljen.
Do sada nitko nije preuzeo odgovornost za napad.
SAD i NATO jačaju snage u Afganistanu
Znakovito je da terorističke aktivnosti u Afganistanu eskaliraju od kada je NATO krajem prošle godine odlučio pojačaju svoju misiju u zemlji i poslati dodatnih 3000 vojnika. Odluku je donio Washington koji tvrdi kako je promijenio taktiku u dugotrajnim naporima da porazi talibane i namjerava okončati sukob koji je od 2001. odnio tisuće života i bez ikakvog učinka progutao tisuće milijardi dolara.
Novu strategiju je na nagovor svojih savjetnika i ministra obrane Jamesa Mattisa odobrio američki predsjednik Donald Trump.
“Odlučili smo povećati broj vojnika kako bismo pomogli Afganistancima da izađu iz slijepe ulice i da pošaljemo poruku talibanima kako neće pobijediti na bojnom polju”, nakon Trumpovog zelenog svjetla o jačanju snaga u azijskoj zemlji je izjavio glavni tajnik NATO pakta Jens Stoltenberg.
Osim toga, SAD su u najavi slanja novih snaga obećale i tri milijarde dolara pomoći afganistanskoj vojsci do 2020. godine, što će se potrošiti na razvoj zrakoplovnih snaga i podršku kopnenim snagama.
Napadi u Afganistanu se događaju u trenutku kada Trump traži uvećanje vojnog proračuna
O neuspjehu američke strategije u Afganistanu je do sada napisano na stotine članka i analiza. Ova dva napada, jedan u samom srcu Kabula, a drugi na vojnu bazu na periferiji glavnog grada su poruka Washingtonu da ne mogu poraziti islamističke skupine, ali bi mogli biti i opravdanje za uvećanje vojnog proračuna na kojem insistira Bijela kuća.
Trump traži 716 milijardi dolara za Pentagon za suzdržavanje Kine i Rusije
Američki predsjednik Donald Trump će sljedećeg mjeseca tražiti da se proračun Pentagona za 2019. poveća na 716 milijardi dolara. Formalno je opravdanje kako je ova basnoslovna svota potrebna kako bi se SAD mogle suočiti s mogućim napadima os strane Kine i Rusije. Usvajanjem ovog proračuna bi Pentagon dobio 7% više novca nego u 2018. godini, iako je već premašio nezamislivih 700 milijardi dolara. Naime, ovu je svotu sredinom prošlog mjeseca odobrio američki predsjednik Donald Trump, ali je senator John McCain poručio kako to nije dovoljno za modernizaciju američke vojske.
Dva američka dužnosnika su u petak otkrila kako bi 716 milijardi dolara trebali pokriti godišnji proračun Pentagona, troškove američkih ratova u inozemstvu i održavanje nuklearnog arsenala zemlje.
Oni su za The Washington Post izjavili kako je ova inicijativa već spremna, ali proračun za 2018. još uvijek nije predstavljen američkom Kongresu.
The Washington Post citira dužnosnike i piše kako se u zahtjevu također razmatraju prioriteti koje je odredio američki ministar obrane James Mattis, a prošlog tjedan su objavljeni u novoj Strategiji nacionalne obrane Sjedinjenih Država.
Kao što smo ranije naveli, čelnik Pentagona je Kinu i Rusiju naveo kao prioritete nove Strategije nacionalne obrane. U svakom slučaju, očekuje se da će zahtjevi vezani za proračunske troškove Pentagona 2019. biti usmjereni na suzdržavanje Pekinga i Moskve, ali je borba protiv terorizma uvijek bila dobar argument za povećanje troškova za američku vojsku i njene inozemne kampanje. Ovaj argument posebno treba uzeti u obzir nakon što su u anketama Amerikanci izrazili čuđenje zbog nove Strategije nacionalne obrane koju je objavio Pentagon, prema kojoj su Rusija i Kina postali “glavna prijetnja američkoj sigurnosti”, a američka javnost je i dalje zabrinuta zbog međunarodnog terorizma.
Američki ministar obrane James Mattis je naglasio “kako je konkurentna vojna prednost Sjedinjenih Država pogođena u svim ratnim područjima, dijelom i zbog nedostatka financijskih sredstava potrebnih za održavanje vodstva u vojnom sektoru”.
Od svog dolaska u Bijelu kuću 2017. godine je Donald Trump više puta naglasio potrebu povećanja vojne potrošnje, “kako bi američka vojska bila jača nego ikada”. SAD su zemlja s najvećim izdacima za vojsku i Pentagon ima veći proračun od Kine, Rusije, Saudijske Arabije, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva zajedno.
Najnoviji napadi u Kabulu ne moraju nužno biti povezani s raspravom o povećanju vojne potrošnje Pentagona, ali svakako idu u prilog ministru obrane Jamesu Mattisu i američkom vojno-industrijskom sektoru, koji sada imaju argument više za povećanje vojne potrošnje.
Pentagon traži još novca – Prioritet nije terorizam, već borba protiv Rusije i Kine
Amerikanci ne razumiju zašto je terorizam manja prijetnja od Rusije i Kine?
Bogami polako idu na 1000 milijardi, ali ovo su samo troškovi pentagona, a di je CIA , SOF snage raznoraznih agencija, ovo može trajati određeno vrijeme, ali ne zauvijek. Sve je manje zemalja za pljačku.
Ovo je valjda svakome dovoljno da betonira jednom za svagda da sa amerikancima nema smisla ništa dogovarati i ugovarati jer danas kažu jedno sutra rade drugo.
U slucaju svijetskog(ne nuklearnog)rata,jedino su udruzene Rusija i Kina u stanju zbrinuti toliki broj zarobljenih vojnika(USA,NATO,itd.).Tko drugi moze to nahraniti?
hrvatska treba povuč snage da nas ne napuste ko kurde