LAPTOP IZ PAKLA – Facebook ciljano guši aferu Bidenovog sina

Kada su procurile vijesti o navodnoj korupciji porodice Biden, Big Tech je svim silama pokušao da sahrani priču. Facebook je bio uspješan, ali su napori Twitter cenzure udvostručili popularnost priče, sugeriše novo istraživanje.

Predsjednik Donald Trump u utorak ga je opisao kao „laptop iz pakla“, računar koji je Hunter Biden – sin demokratskog kandidata Joe Bidena – zaboravio prošle godine u servisu u Delawareu, osramotio je bivšeg potpredsjednika.

Kao što je New York Post otkrio prošle nedelje, njegov hard disk sadržavao je e-poštu koja otkriva sumnjive odnose između Bidena i ukrajinske energetske kompanije, kao i šemu kako će Hunter povećati bogatstvo svoje porodice putem svojih kineskih veza. Navodna nedjela u mejlovima su u suprotnosti sa prethodnim insistiranjem Joea Bidena da nije znao ništa o Hunterovim inostranim poslovnim vezama.

Big Tech je, međutim, odlučan da spriječi širenje vijesti. Glasnogovornik Facebooka i bivši službenik Demokratske stranke Andy Stone rekao je da će njegova platforma vještački smanjiti distribuciju priče, ako je ne bi mogli preusmjeriti “provjerom činjenica”.

Kampanja suzbijanja je uspjela. Prema podacima koje je prikupila istraživačka kompanija News Whip objavljenim u ponedeljak u Newsweeku, priča je dosegla približno upola manje čitalaca od sličnih antitrumpovskih bombi.

Otprilike 1,94 miliona ljudi pročitalo je prvu priču o Bidenu u Postu u roku od 24 sata od objavljivanja. Suprotno tome, 3,6 miliona ljudi pročitalo je priču u Atlantic o Trumpu koji je navodno nazvao pale američke trupe „gadovima“ i „gubitnicima“ u istom vremenskom okviru. Priča New York Timesa o Trumpovim poreskim prijavama takođe je pročitalo 4,12 miliona ljudi u roku od 24 sata.

Ni priča o poreskim prijavama ni izvještaj Atlantic o „naivcima“ nisu bili podvrgnuti istim ograničenjima i provjeri činjenica od strane Facebooka, uprkos činjenici da izvještaj u Atlanticu ostaje u potpunosti nepotkrijepljen, a izvor Trumpovih poreskih prijava ostaje misterija za sve izvan New York Times redakcije.

Umjesto da ograniči svoj doseg, Twitter je jednostavno zabranio svako povezivanje sa pričom Posta, tvrdeći da su e-adrese mogle da se dobiju hakovanjem – kršenjem smjernica veb lokacije. Kompanija je kasnije odustala i odlučila da označi veze upozorenjem da je sadržaj u njoj „osporen“. Kao i Facebook, Twitter nije podvrgnuo New York Times ili Atlantic istom suzbijanju.

Za Twitter je napor cenzure propao. Prema studiji softverske kompanije Zignal Labs, teško suzbijanje priče na Twitteru izazvalo je ogroman skok interesa i udvostručilo svoj doseg. Priča je podjeljena 5.500 puta svakih 15 minuta prije zabrane, a potom 10.000 puta, izvještaj MIT-a o studiji objavljen je u petak.

Fenomen cenzure koji dovodi do porasta interesa dobro je dokumentovan. Nazvan „Streisand efekat“, fenomen je nazvan po tužbi iz 2003. godine u kojoj je pjevačica Barbara Streisand tužila fotografa koji je snimio vazdušni snimak njene kalifornijske vile zbog narušavanja privatnosti. Tužba joj se obila o glavu i dovela do toga da je stotine hiljada ljudi preuzelo sliku. Prije slučaja, pregledana je samo šest puta.

U novije vrijeme, Google cenzura dokumentarnog filma o zavjeri oko koronavirusa „Plandemija“ i rezolucija Kongresa protiv pokreta QAnon, usmjerila je glavnu pažnju na ono što bi inače bile marginalne ideje.

Bez obzira na krajnje rezultate, napori Facebooka i Twittera da sahrane priču o Bidenu doveli su obje kompanije u problem sa Republikanskom strankom.

Zakonodavci GOP-a pozvali su njihove izvršne direktore, Marka Zuckerberga i Jacka Dorseya, na Capitol Hill da svjedoče pred pododborom za pravosuđe Senata.

Predsjednik Trump u međuvremenu je pozvao svoju stranku da ukloni zaštitu Big Techa prema članu 230 Zakona o pristojnosti komunikacija, koji omogućava da se veb lokacije društvenih medija tretiraju kao „platforme“ umjesto kao „izdavači“ i dozvoljava im da cenzurišu sadržaj koji dozvoljavaju na svojim veb lokacijama.