Lavrov o BiH: Ako SAD pretvori i Balkan u frontu protiv Rusije, posljedice za Europu bit će pogubne

Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov govorio je o gorućim temama u BiH i za susjedne zemlje, te je poslao poruke svojim globalnim partnerima u intervjuu sarajevskom Oslobođenju.

Osobođenje: Bliži se značajan jubilej, 25 godina uspostave diplomatskih odnosa Rusije i Bosne i Hercegovine. Kako biste ih Vi opisali danas i što mislite kakvi će biti u narednih 25 godina?

Sergej Lavrov: Jubilej je dobar razlog ne samo da se osvrnemo unazad, da izvučemo zaključke, već i da zacrtamo ciljeve za budućnost. Nije tajna da smo počeli s uspostavom naših odnosa u veoma teškom – za nas i za vas – trenutku. Kraj 90-ih je bilo vrijeme kada je Bosna i Hercegovina tek izašla iz krvavog sukoba i počela graditi miran život u novom – Daytonskom – formatu. Vi dobro znate da je Rusija, zajedno s drugim međunarodnim posrednicima, uložila značajne napore da se uspostavi mir. Tim prije je bio jači međusobni interes za formiranje kompleksa prijateljskih i obostrano korisnih veza. U relativno kratkom roku, zajedničkim snagama, uspjeli smo riješiti ovaj problem.

U Rusiji cijene uzajamno razumijevanje koje je uspostavljeno s Bosnom i Hercegovinom, njenim entitetima, narodima, pa čak i pojedinačnim zajednicama. Očigledno na to utječu zajednički slavenski korijeni, brojni povijesni i duhovni spletovi.

Ruski lijek

Između naših zemalja se održava ritmičan politički dijalog. Baš prije neki dan, 21. prosinca, u Sočiju, imao sam veoma topao i koristan sastanak s kolegicom Biserom Turković. Nastavlja se unapređenje ugovorno pravne osnove bilateralne interakcije. U toku su pregovori oko zaključivanja desetka novih međudržavnih, međuvladinih i međuresornih dokumenata. Sa zadovoljstvom konstatiramo efikasnost međuvladine komisije za trgovinu i ekonomsku suradnju. Njeni kopredsjedavajući sastali su se u Kazanju u listopadu. Radimo na organizaciji sljedećeg sastanka u punom formatu.

Najveće ruske kompanije uspješno posluju u Bosni i Hercegovini – Sberbank, Gazprom Neft, Zarubezhneft. Gazprom već dugi niz godina snabdijeva vaše tržište prirodnim plinom. Trenutno razgovaramo o veoma interesantnim projektima za diverzifikaciju prisustva naših privrednih subjekata. Uvjeren sam da će njihova implementacija zadovoljiti interese svih građana vaše zemlje. Zajedno radimo na otvaranju Ruskog kulturnog centra u BiH. Stvorena je značajna osnova u kulturno-humanitarnom polju, u sferi obrazovanja i sporta.

Uspostavljena je suradnja u okviru borbe protiv pandemije virusa korona. Tijekom ove godine u Bosnu i Hercegovinu je isporučeno 200.000 kompleta doza ruskog cjepiva Sputnik V. Dokazala se na najbolji mogući način. Spremni smo da razmotrimo nova obraćanja bosanskohercegovačkih partnera, između ostalog i u vezi s jednokomponentnim lijekom Sputnik Light. Dakle, mnogo je već napravljeno ili je u tijeku.

Uvjeren sam da će se u sljedećih 25 godina naši odnosi razvijati jednako intenzivno i učinkovito.

Već sam govorio o stanju i perspektivama naših odnosa s Bosnom i Hercegovinom, odgovarajući na prethodno pitanje. Srbija je ključni partner Rusije na Balkanu, visoko cijenimo strateško partnerstvo s Beogradom i ulažemo napore da sveobuhvatno unaprijedimo naše veze. Naši razgranati odnosi s Hrvatskom – članicom ne samo Europske unije već i NATO-a – očit su primjer da se uzajamno korisne veze mogu uspješno razvijati ako postoji obostrana težnja tome. Zainteresirani smo za promociju pozitivne agende sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Po pitanju Kosova – iz očiglednih razloga ne bi trebalo da ga stavljamo u isti koš – ruski stav je dobro poznat. Zalažemo se za postizanje održivog i obostrano prihvatljivog rješenja Beograda i Prištine na osnovu rezolucije Savjeta sigurnosti UN-a 1244. Isto mora dobiti suglasnost Savjeta sigurnosti, jer je u pitanju osiguranje međunarodnog mira.
Što se tiče osobina percepcije odnosa Rusije s Bosnom i Hercegovinom, tu ne treba sumnjati, kaže Lavrov.

Zastupali smo, zastupamo i zastupat ćemo dejtonske stavove, u potpunosti podržavajući nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, ravnopravnost njena tri konstitutivna naroda i dva entiteta sa širokim ustavnim ovlaštenjima. Smatramo da je ovakva shema adekvatna i funkcionalna, osigurava da se u obzir uzme čitav kompleks interesa naroda u zemlji. Upravo od toga polazimo, izgrađujući veze kako s vlastima na nivou BiH, tako i s institucijama na entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou – u potpunom skladu s ustavnom raspodjelom sfera odgovornosti među njima.

Zaista, Republika Srpska pokazuje veći interes za proširenje praktičnih veza s Rusijom, a mi, naravno, uzvraćamo. Međutim, uspješno se razvija i suradnja s Federacijom Bosne i Hercegovine. Uspostavljeni su pobratimski odnosi između Sarajeva i Centralnog administrativnog okruga Moskve, između općine Stari Grad Sarajevo i Aleksejevskog okruga Moskve. Univerzitet u Sarajevu održava suradnju s devet ruskih univerziteta, Mostarski univerzitet – s tri. Gazprom Neft proširuje mrežu benzinskih stanica u entitetu, Sberbank je ovdje široko zastupljen. Inače, upravo je Federacija Bosne i Hercegovine glavni potrošač ruskog plina.

Osobođenje: Ruska Federacija je član Upravnog odbora Vijeća za implementaciju Mirovnog sporazuma postignutog u Daytonu. Zašto je tako kategorična u odnosu na najnovijeg visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta istovremeno tvrdeći kako ste za dosljednu primjenu Daytonskog sporazuma? Zar negiranje visokog predstavnika, čiji mandat proizlazi iz Daytona, ne povlači za sobom niz novih pitanja iz Sporazuma i njegovo rušenje u konačnici?

Sergej Lavrov:  Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini je međunarodnopravni dokument odobren rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a. Uloga Vijeća sigurnosti UN-a u odobravanju kandidata za mjesto visokog predstavnika nema alternativu. O tome svjedoči i Aneks 10 Daytonskog sporazuma i praksa rotiranja visokih predstavnika koja je na snazi četvrt vijeka. Kandidatura gospodina Schmidta nije dobila konsenzusnu podršku ni konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, ni Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira. Inicijativa Rusije i Kine da se odobri imenovanje, kako i treba, u Vijeću sigurnosti UN-a bila je blokirana.

Osjetljive teme

Koga gospodin Schmidt zastupa u ovom slučaju? Možda desetak stranih veleposlanika u Sarajevu? Svakako ne i međunarodnu zajednicu predstavljenu u Vijeću sigurnosti UN-a, koje u smislu poglavlja VII Povelje UN-a i dalje pomno prati situaciju u Bosni i Hercegovini. Uzimajući sve ovo u obzir, ne možemo priznati gospodina Schmidta kao visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, iako ga, naravno, poštujemo kao poznatog političara Njemačke. U našem pristupu nema nikakve erozije Mirovnog sporazuma. Naprotiv, upravo napori da se podrži nelegitimno imenovana osoba i koraci da se uništi praksa konsenzusa u redovima međunarodne zajednice potkopavaju Dayton.

Osobođenje: Mi smo mala zemlja, no nerijetko čujemo kako smo – ne samo mi – žrtve globalnih rusko-američkih odnosa. Kakvi su oni uistinu danas?

Sergej Lavrov:  Što se tiče teze o Bosni i Hercegovini kao “žrtvi rusko-američke konfrontacije”, kao što sam već više puta napomenuo, Rusija svoje probleme ne rješava na račun ničijeg interesa. Ne stavlja partnere pred apsolutno lažan izbor “ili s nama ili protiv nas”. Naš principijelni stav je poznat – regionalnim problemima su potrebna regionalna rješenja zasnovana na inkluzivnom dijalogu i uzimajući u obzir stavove svih strana.

Iritirajući faktori

Istovremeno, moram napomenuti da Washington u posljednje vrijeme izbjegava s nama razgovarati ne samo o BiH već i o balkanskoj temi kao takvoj. Nadamo se da će Bidenova administracija imati dovoljno političke volje i razloga da Balkan ne pretvori u još jedan front antiruske konfrontacije, u suprotnom, to će izazvati pogubne posljedice za Europu u cjelini.

Govoreći o rusko-američkim odnosima, želio bih da napomenem sljedeće. U suradnji s Washingtonom nastala je nezdrava situacija. Nagomilalo se mnogo “iritirajućih faktora”. Amerikanci vode otvoreno neprijateljsku liniju: uvode sankcije, iznose neutemeljene optužbe protiv nas i poduzimaju druge neprijateljske korake. Sve to stvara toksičnu atmosferu, sprječava uspostavljanje mirne, profesionalne komunikacije.

Ipak, uspijevamo održati prilično intenzivne kontakte. Drugog prosinca, “na marginama” Ministarskog savjeta OEBS-a u Stockholmu, razgovarao sam s Antonyjem Blinkenom. Predsjednici Rusije i Sjedinjenih Američkih Država održali su 7. prosinca razgovor u formatu videokonferencije, koji je omogućio da se napravi svojevrsna inventarizacija implementacije dogovora postignutih tijekom samita u Genevi.

Naravno, centralno mjesto u razgovoru zauzeli su problemi povezani s ukrajinskom krizom i nedostatkom napretka u implementaciji sporazuma iz Minska. Vladimir Putin je konkretnim primjerima ilustrirao destruktivnu liniju Kijeva koja ima za cilj razgradnju “Minska” i dogovora postignutih u Normandijskom formatu, te izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog provokativnih akcija Ukrajine protiv Donbasa.

Predsjednici su se složili da će naložiti svojim timovima da započnu ozbiljan dijalog o razvoju dugoročnih pravno obavezujućih sigurnosnih garancija na zapadnim granicama Rusije. Petnaestog prosinca predali smo američkoj strani naše nacrte Sporazuma između Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država o sigurnosnim garancijama i Sporazuma o mjerama sigurnosti za Rusku Federaciju i države članice Sjevernoatlantskog saveza. Čekamo reakciju.

Želje i čestitke

Smatramo da je, prije svega, potrebno smanjiti stupanj konfrontacije izazvane načinom na koji američke kolege “patroniziraju” svoje ukrajinske štićenike. Linija na uvlačenje Kijeva u NATO uz perspektivu za pojavu jurišnih raketnih sustava u blizini naših granica stvara neprihvatljive prijetnje sigurnosti Rusije, izazivajući ozbiljne vojne rizike za sve strane, sve do sukoba velikih razmjera u Europi.

Naravno, postoje i pozitivni aspekti u rusko-američkim odnosima. Naime, u skladu sa Ženevskim sporazumima lidera pokrenut je mehanizam za konzultacije o strateškoj stabilnosti. Dva sastanka ruske i američke međuresorne delegacije protekla su u poslovnoj i profesionalnoj atmosferi.

Osim toga, kako je dogovoreno u Genevi, nastavljen je rusko-američki dijalog o informacijskoj sigurnosti. Zalažemo se za to da suradnja u ovoj oblasti obuhvaća čitav niz problema zlonamjernog korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, a ne da bude ograničena na pojedinačna pitanja.

Kao što je predsjednik Vladimir Putin već izjavio, Rusija i Sjedinjene Države, najveće nuklearne sile, imaju posebnu odgovornost za stratešku sigurnost na planeti. Punopravan dijalog između Moskve i Washingtona objektivno bi poslužio za osiguranje globalne stabilnosti i rješavanje regionalnih sukoba.

Na kraju, želio bih kolektivu Oslobođenja i čitateljima lista čestitati predstojeće praznike. Želim vam svima zdravlje, blagostanje i sve najbolje u Novoj godini.

Osobođenje: U Bosni i Hercegovini je s iznenađenjem primljeno protivljenje Ruske Federacije u Vijeću sigurnosti UN-a kada se na dnevnom redu našla Rezolucija o Srebrenici. Naša zemlja ostala je bez ruskog odgovora kako je uopće moguće glasati za nešto što je ne samo očigledno i presuđeno na Međunarodnom sudu pravde već je uistinu i naišlo na osudu najvećeg dijela svijeta?

Sergej Lavrov: Čudno je da niste obratili pozornost ni na govor predstavnika Rusije u Vijeću sigurnosti UN-a tijekom sjednice u srpnju 2015. godine – tada je to bio sada pokojni Vitalij Čurkin – niti na njegove izjave nakon sastanka. Obrazloženja našeg glasovanja o nacrtu rezolucije bila su sveobuhvatna i iscrpna. Inače, upravo na inicijativu Vitalija Čurkina članovi Vijeća sigurnosti UN-a su minutom šutnje odali sjećanje na sve poginule u Srebrenici.

Mogu samo ponoviti da je Rusija svjesna ozbiljnih posljedica umjetne politizacije određenih osjetljivih tema po političku stabilnost na Balkanu. Odgovorno pristupamo donošenju odluka na međunarodnim platformama, prije svega u Vijeću sigurnosti UN-a, i nastojimo osigurati najpovoljnije uvjete za promoviranje sveobuhvatnog pomirenja i poštovanje sjećanja na sve žrtve sukoba.

Izvor: Oslobođenje | Vildana Selimbegović