Ponovno instaliranje raketnih sustava u Poljskoj

Ruski su dužnosnici u prošlosti već više puta upozoravali da odluka istočnih europskih susjeda o tome da ugosti američke strateške sustave, uključujući komponente američkog sustava proturaketne obrane, Aegis Ashore, ih čini metama ruskog strateškog nuklearnog odgovora u slučaju rata.

Preusmjeravanje američkog nuklearnog oružja iz Njemačke u Poljsku predstavljalo bi izravno kršenje osnivačkog akta Rusija-NATO iz 1997., rekao je ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov.

“To bi bilo izravno kršenje Osnivačkog zakona o međusobnim odnosima Rusije i NATO-a, kojim se NATO obvezao da neće postavljati nuklearno oružje na teritorij novih članica Sjevernoatlantskog saveza, ni u tom trenutku ni u budućnosti. Sumnjam da će se ovi mehanizmi provesti u praktičnom smislu”, rekao je Lavrov, obraćajući se novinarima, nakon sastanka Vijeća baltičkih država, koje se održalo prekovideokonferencije u utorak.

Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova, Maria Zaharova ranije u utorak rekla je da će preusmjeravanje američkog nuklearnog oružja iz Njemačke u Poljsku poslužiti daljnjoj šteti već zategnutim odnosima Rusije i NATO-ate da će to dovesti do novih napetosti.

“Nadamo se da će Washington i Varšava prepoznati opasnu prirodu takvih izjava, koje pogoršavaju ionako teško razdoblje odnosa između Rusije i NATO-a te prijete samoj osnovi europske sigurnosti, koja je oslabljena što je rezultat jednostranih koraka Sjedinjenih Država i prije svega njihovim izlaskom iz Ugovora o INF-u”, rekla je Zaharova.

“SAD bi mogle dati stvarni doprinos jačanju europske sigurnosti vraćanjem američkih nuklearnih bojevih glava na američki teritorij. Rusija je to učinila davno, vraćajući svo svoje nuklearno oružje na svoj nacionalni teritorij”, dodala je, pozivajući se ’90.-te i uklanjanje sovjetskog i ruskog nuklearnog oružja iz Srednje i Istočne Europe.

Komentari ruskih dužnosnika nastali su zbog primjedbi američke veleposlanice u Poljskoj, Georgette Mosbacher nastalih prošli tjedan, koje govore o tome da “ako Njemačka želi smanjiti potencijal dijeljenja nuklearne energije i oslabiti NATO, možda Poljska, koja pošteno ispunjava svoje obveze i razumije rizike na istočnom boku NATO-a, može taj potencijal iskoristiti kod kuće”.

Mosbacherini komentari uslijedili su nakon rasprave unutar njemačke koalicijske vlade o tome treba li američko nuklearno oružje ukloniti iz zračnih baza zemlje. SPD, druga najveća njemačka stranka i članica vladajuće koalicije CDU, pokrenula je temu dogovora o razmjeni nuklearne razmjene između SAD- a i NATO-a početkom svibnja, a čelnik stranke Rolf Mutzenich tvrdio je da nuklearne sile na njemačkom tlu “ne dovode do povećavanja naše sigurnosti, već baš suprotnog, da je čine ranjivijom na napad. Dužnosnici CDU-a ”izlili su hladnu vodu na ideju”, sugerirajući da bi uklanjanje nuklearki potkopalo odnos povjerenja koji postoji između Berlina i Washingtona.

Opasna eskalacija

Mogućnost postavljanja NATO-ovog nuklearnog oružja stotinama kilometara na istok, prema ruskim granicama značila bi prijetnju novoj eskalaciji napetosti između nuklearnih super-moći, jer bi, baš kao i kubanska raketna kriza i smještanje američkog nuklearnog oružja u Tursku tijekom Hladnog rata, dovelo do dramatičnog smanjenja mogućeg vremena reakcije, koje bi imali ruski dužnosnici u slučaju rata, čime bi riskirali nenamjerno poticanje nuklearnog rata. Istodobno, prema konvencionalnim vojnim izračunima, to bi pojačalo iskušenje NATO-a da izvede prvi udar protiv Rusije, kako bi pokušao izbjeći ili ograničiti ruski protunapad.

Ruski dužnosnici već su u više navrata izrazili zabrinutost zbog razmještanja komponenti sustava proturaketne obrane američkog AegisAshore u Poljskoj i Rumunjskoj, upozoravajući kako bi se lansirni raketni presretači raketa MK-41 lako mogli pretvoriti u vatrene ofenzivne krstareće rakete tipa Tomahawk i kako bi mogle biti usmjeren na ciljeve unutar Rusije. Prošle godine, Washington se formalno povukao iz sporazuma o nuklearnim silama srednjeg dometa, sporazuma iz 1987.godine, koji je Moskvi zabranio razvoj, izgradnju ili postavljanje nuklearno sposobnih raketa na kopnu u rasponu od 500 do 5.500 km te je  odmah nakon togazapočeo testiranje nove generacije krstarećih raketa TomahawkLandAttack.

Moskva je odgovorila na akcije SAD-a i NATO-a, uključujući iprekidanje ugovora te širenje saveza na ruske granice, razvijanjemna desetke novih strateških sustava nove generacije, osmišljenih za osiguranje strateške stabilnosti, što bi jamčilo ruski nuklearni odgovor u slučaju sukoba. Predsjednik Vladimir Putin i ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov također su naznačili da je Rusija spremna započeti razgovore o spašavanju Novog strateškog sporazuma o smanjenju oružja (novi START) odmah i bez preduvjeta. Tom ugovoru, koji je sada posljednji veliki sporazum o oružju između nuklearnih velesila, prijeti isticanje početkom 2021. godine ukoliko ga se ne obnovi.

U svojoj izjavi u utorak Lavrov je napomenuo da Moskva još uvijek čeka da SAD predloži određeni datum za raspravu o pitanjima strateške stabilnosti “i svemu ostalom vezanom za kontrolu nuklearnog oružja uz sudjelovanje relevantnih predstavnika ministarstava obrane i sigurnosnih službi”.