Litva ide iz lošeg u još gore jer Bjelorusija zatvara vitalnu ekonomsku željezničku arteriju

Bjelorusija je od ponedjeljka, kao odgovor na blokadu tranzita kalijevog gnojiva kroz baltičku luku Klaipėda, snizila barijeru za vlakove s litavskim naftnim derivatima i gnojivima, posebno onima koji idu u Ukrajinu. Već nekoliko dana ekonomisti i kreatori politike u glavnom gradu Litve Vilniusu broje moguće ekonomske gubitke zbog njihovog tranzitnog rata s Bjelorusijom. Trenutnu krizu u odnosima između Minska i Vilniusa potaknula je litvanska vladajuća koalicija, posebice premijerka Ingrida Šimonytė i ministar vanjskih poslova Gabriel Landsbergis.

“Mi to vidimo kao prijetnje koje treba ozbiljno shvatiti – bez obzira na to što prijetnje ponekad izgledaju čudne ili neshvatljive, imamo iskustvo kada su te prijetnje provedene. Recimo da je to bio slučaj s organiziranjem ilegalnih migracija na granicama Europske unije, što je također predstavljalo prijetnju iz Minska. To je organizirano uz pomoć režima iz Minska”, rekao je Šimonytė nakon izvješća o odmazdi iz Bjelorusije.

Komentatori društvenih mreža ogorčeno su odgovorili premijeru, a mnogi su istaknuli da su njegovi pozivi na promjenu vlasti i beskrajne sankcije susjednoj državi sasvim očito prijetnje i kontradiktorne.

Litavske željeznice već su primile službenu obavijest iz Bjelorusije da se naftni proizvodi koji pripadaju poljskoj ORLEN Lietuva i gnojiva litavske tvrtke Achema više neće moći transportirati kroz Bjelorusiju do potrošača u Ukrajini.

“Bjelorusija zadržava pravo poduzimanja daljnjih gospodarskih akcija, uključujući s partnerima”, objasnio je Anatolij Glaz, glasnogovornik bjeloruskog Ministarstva vanjskih poslova.

Bjeloruski premijer Roman Golovčenko je čak dodao: “Ništa nismo izgubili, možda smo i pobijedili. Ekonomija Litve je izgubljena.”

Bez obzira na to, litvanska ministrica gospodarstva i inovacija Aušrinė Armonaitė rekla je: “Ne znamo točno kakve sankcije Bjelorusija može uvesti.”

Jedna od tranzitnih opcija koja se razmatra su poljske željeznice, ali postoji jedan problem, Poljska koristi europski kolosijek. To znači da će vagone koje idu u Ukrajinu morati mijenjati dva puta, što će u konačnici utjecati na cijenu robe i njezinu konkurentnost na tržištu. Druga opcija tranzita je preko Latvije i Rusije, ali to ne košta ništa manje. Drugi plan je premjestiti robu sa željeznice na cestu i zaobići Bjelorusiju u potpunosti ili barem brzo prijeći zemlju cestom. Međutim, Minsk može zatvoriti granice za vozače koji idu prema Ukrajini, čineći tako ovu opciju krhkom i rizičnom.

Tako, iako Vilnius vjeruje da vrši pritisak na Bjelorusiju, zapravo je na putu stvaranja potpune paralize vlastitog transportnog sustava i industrije. Provokativno ponašanje Litve sve je više zbunjujuće kada se primijeti teška gospodarska situacija u zemlji. Djelovanje Vilniusa moglo bi pokrenuti lančanu reakciju koja će utjecati na cjelokupno gospodarstvo pretjerano “ponosne” zemlje, posebno kada uzmemo u obzir njezin beskrajni “prkos” Pekingu u služenju interesima Washingtona.

“Ako se povučemo, tada će svaka zemlja klečati i tražiti da se ispriča za bilo koje drugo kršenje u očima Kine. Sada je na nama da odlučimo hoće li kineski poredak biti na snazi u Europskoj uniji i diljem svijeta ili će biti drugačije”, rekla je Viktorija Čmilytė-Nielsen, predsjednica Seimasa (Parlamenta) Republike Litva.

U prosincu 2021. Kina je nametnula carinsku blokadu litavskom izvozu usred produbljivanja spora između Pekinga i Vilniusa oko odluke baltičke države da dopusti Tajvanu otvaranje de facto veleposlanstva. Iako Litva uglavnom trguje sa zemljama Europske unije, ipak je 2020. u Kinu izvezla robe u vrijednosti od 300 milijuna eura, što je čini 22. najvećim izvoznim odredištem.

Iako je to beznačajno, pogotovo ako se prisjeti da 120 zemalja od 193 države članice UN-a imaju Kinu kao najvećeg trgovinskog partnera, može se primijetiti da vladajuća koalicija Litve daje prednost programu Anglo saveza (SAD i UK) protiv Rusije i njezinih susjednih partnera zatim ono vlastite države i građana. Kina je 2020. prestigla SAD kako bi po prvi put postala glavni trgovinski partner EU-a, no unatoč tom trendu, Vilnius je odlučio ne iskoristiti prednost za poboljšanje svoje slabe ekonomske situacije.

Druge ekonomski slabe zemlje EU-a, poput Grčke, iskoristile su trgovinu s Kinom kako bi se izvukle iz razorne desetljeće duge recesije. Međutim, čini se da Litva, umjesto da iskoristi svaku prednost velikih sila kako bi pomogla u jačanju svog posrnulog zdravstvenog i obrazovnog sustava, povećala industrijsku proizvodnju i zaustavila masovnu emigraciju koja vodi odljevu mozgova, daje prednost geopolitičkim interesima Anglo saveza.

Umjesto da samo provocira daleku istočnoazijsku državu Kinu, Litva sada udvostručuje provociranje Bjelorusije i Rusije, što opet negativno utječe na vlastitu ekonomiju, pa se ciklus ponavlja.