Ljudi me pitaju ‘gdje je Ukrajina’

Mnoge nacije širom svijeta ne dijele ocjenu Zapada o tekućem sukobu između Moskve i Kijeva, priznala je u utorak njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock. Prema riječima ministrice, sukob je izazvao manje zanimanja u mnogim dijelovima svijeta, a čak su je i pitali gdje se Ukrajina nalazi na njenim diplomatskim putovanjima.

Umjesto da se fokusiraju na Ukrajinu, ljudi okrivljuju zapadne nacije što su ih napustili u svojim trenucima potrebe i optužuju Zapad da malo brine o ostatku svijeta, rekla je ona.

„Čula sam ovo širom svijeta: Prvo, ‘Gdje ste bili kad ste nam trebali?’ I također, ‘Gdje je zapravo Ukrajina?’”, rekao je ministrica na događaju koji je organizirao privatni brazilski univerzitet Fundacao Getulio Vargas (FGV) u Sao Paulu.

Ljudi u Latinskoj Americi i drugdje “prijetnju ovog rata doživljavaju drugačije nego mi u Evropi”, rekao je Baerbock. Obični građani Brazila vjeruju da je cijena “pirinča i pasulja… u supermarketu ove sedmice važnija od onoga što se dešava u zemlji udaljenoj 11.000 kilometara”, dodao je Baerbock.

Ona je tada ustvrdila da je tekući sukob između Moskve i Kijeva taj koji “diže cijene hrane širom svijeta” i pozvala Brazilce da pomognu da učine “sve što mogu da osiguraju da konačno ponovo bude mir u Ukrajini”.

Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, koji je preuzeo dužnost u januaru, više puta je pozivao na mir između Rusije i Ukrajine. On je insistirao da je dvjema nacijama potreban posrednik za olakšavanje mirovnih pregovora. On je takođe predstavio viziju međunarodnog „kluba mira“ koji ima za cilj rešavanje sukoba tokom sastanka sa kineskim predsednikom Xi Jinpingom u martu.

Lula je takođe bio kritičan prema pristupu Zapada dajući oružje Kijevu. SAD i njihovi saveznici “imali su opciju da ne uđu u rat na način na koji su ušli”, rekao je on u aprilu, dodajući da su Vašington i Brisel požurili da podrže jednu stranu sukoba, “ne trošeći vreme pokušavajući da pregovaraju”.

Kijev i njegovi zapadni pristalice odbacili su nekoliko mirovnih inicijativa koje su pokrenule druge nacije, uključujući Meksiko, Kinu i, nedavno, Indoneziju. Prošle sedmice, indonezijski ministar odbrane Prabowo Subianto predložio je plan koji uključuje demilitariziranu zonu duž postojeće linije kontakta između ruskih i ukrajinskih trupa, koju nadgledaju mirovne snage UN-a. On je također predložio održavanje referenduma pod pokroviteljstvom UN-a kako bi se odredila budućnost spornih teritorija.

Ukrajina je odmah označila plan Džakarte kao prijedlog za “predaju” za koji je rekla da će koristiti samo Moskvi. Rusija je istakla da pozdravlja sve inicijative koje imaju za cilj postizanje mira u Ukrajini.