Locirana ključna žarišta mogućih ratova za nadzor nad pitkom vodom

Nije tajna da će se neki od budućih ratova voditi za pristup vodi. Hidrolozi i politolozi su analizirali situaciju s pristupom vodi diljem svijeta i identificirali su nekoliko područja Južne Azije, Afrike i Latinske Amerike u kojima u budućnosti mogu izbiti ratovi i sukobima zbog pristupa vodi. Njihova predviđanja su objavljena u časopisu Global Environmental Change.

“Ako susjedne zemlje imaju jasan dogovor o pristupu vodi, a jedna od njih uzvodno izgradi branu, obično ne dođe do sukoba, kao što je primjer slučaja u dogovoru između Sjedinjenih Država i Kanade na rijeci Columbia. Nažalost, to u većini drugih slučajeva nije tako, posebice gdje je situacija komplicirana, zbog ekstremnih nacionalizama, političke napetosti, suše ili naglašenog utjecaja klimatskih promjena”, kaže Eric Sproles, hidrolog na Sveučilišta Oregon u Corvallisu (SAD).

U posljednjih nekoliko godina je problem zbog pristupa pitkoj vodi počeo igrati vodeću ulogu u svjetskoj politici i diplomaciji.

Razlozi su brzi rast svjetske populacije, pristup vodnim resursima, sve veći “apetit” za vodom u ekonomiji i klimatske promjene. Naime, svake godine nastaju sukobi koji su vezani za korištenje vode određenih rijeka i mora, od kojih neki, poput sukoba između Indije i Pakistana za dolinu Inda, u budućnosti mogu dovesti do velikog konvencionalnog ili čak lokalnog nuklearnog rata.

Eric Sproles i njegovi suradnici su identificirali nekoliko desetaka potencijalnih žarišta sukoba za kontrolu nad vodnim resursima. Analizirali su  situaciju na oko 1400 postojećih ili onih u izgradnji akumulacijskih jezera i brana, koji su na rijekama koje teku uz granicu ili preko granice dviju ili više zemalja.

Prema znanstvenicima, većina tih brana nalazi se u južnoj i jugoistočnoj Aziji, gdje je potencijal za izbijanje sukoba zbog rijeka u Hindustanu i Indokini vrlo visok.

Osim iz Indije i Pakistana, za korištenje resursa dviju rijeka sukob bi mogao izbiti između Kine i Vijetnama, te između Mianmara i susjednih zemalja zbog izgradnje brana na pritokama rijeke Irrawaddy.

Rusija u tom pogledu ima više sreće od drugih euroazijskih zemalja, a problem se može pojaviti samo na Dalekom istoku zbog rijeke Amur, ali ne i na drugim granicama.

Međutim, najopasnije i najspornije područje nije u Aziji, nego u Sjevernoj Africi, u blizini izvora Nila i doline rijeke Avaš u Etiopiji. Vlada ove zemlje, kao što je navedeno od strane znanstvenika, pokrenula je nekoliko velikih projekata za izgradnju brana na Nilu, što može uvelike utjecati na količinu vode koja ulazi u Egipat i zbog povećanja suše i propadanja usjeva uzrokovati sukobe između Kaira i Addis Abebe.

Znanstvenici se nadaju da će političari i diplomati obratiti pozornost na informacije koje su prikupili i iskoristiti ih kako bi se takvi sukobi u budućnosti spriječili ili potpisivanjem bilateralnih sporazuma o vodnim resursima, ili multilateralnih ugovora koji pokrivaju specifična područja ili kontinente.