Lukašenko govori o migrantskoj krizi, Ukrajini i objašnjava zašto su Bjelorusiji potrebni S-400

U intervjuu za RIA Novosti, predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko osvrnuo se na uticaj zapadnih sankcija uvedenih njegovoj zemlji nakon što su EU i SAD odbile da priznaju njegovu pobjedu na predsjedničkim izborima 2020. godine, komentarišući i tenzije između najbližih susjeda – Rusije i Ukrajine.

Govoreći o tome šta njegova zemlja čini da bi se odbranila usred nestabilnih i napetih odnosa sa EU i prijavljenim planovima NATO za proširenje na istok, Lukašenko je pomenuo šta je Minsku potrebno.

„Danas u potpunosti pokrivamo naše granice našim sistemima protivvazdušne odbrane… Ali da bismo bili efikasni protiv raketnog napada, potrebni su nam samo S-400, a možda i S-500 sistemi protivvazdušne odbrane“, rekao je Lukašenko.

Na pitanje kada bi Bjelorusija mogla da dobije ove odbrambene raketne sisteme, Lukašenko je rekao da će tu odluku donijeti ruski predsjednik Vladimir Putin. Lukašenko je napomenuo i da Bjelorusija već ima borbeno spreman sistem S-400 u svom centru za obuku, a Minsk želi da zatraži od Moskve da ga ostavi u Bjelorusiji.

Lukašenko je dodao da su svi lanseri za nuklearne interkontinentalne rakete u Bjelorusiji sačuvani i spremni za upotrebu, osim jednog.

„Zašto sam postao neprijatelj Zapada? Ne zato što sam diktator. Već zato što su sve lokacije na kojima su stajale Topol rakete, osim jedne, potpuno očuvane i još uvijek su spremne za upotrebu“, rekao je Lukašenko.

Prema Lukašenku, bivši ruski predsjednik Boris Jeljcin je nastojao da uništi ove lansirne objekte zbog pritiska Washingtona.

„Rekao sam ne. Ali kada je pritisak postao ekstreman,znate, ja to mogu da dokažem i pokažem, digli smo u vazduh jedno mjesto, bilo je u šumi, lokaliteti tamo nisu tek 10 centimetara, to je veoma veliko područje.“, rekao je Lukašenko.

O tenzijama između Rusije i Ukrajine

Prema riječima Lukašenka, Putin je bivšem ukrajinskom predsjedniku Petru Porošenku ponudio pomoć u obnavljanju Donbasa, ali je Porošenko odbio zbog spoljnog uticaja.

„I Putin svim srcem kaže: dobro, šta ovo oni rade, treba da završimo ovo… Treba da se završi rat i da se Donbas obnovi. Ljudi moraju da žive normalno… Ja kažem, to je zvanično, ja sam spreman da razgovaram sa Porošenkom na ovu temu… Već sam odlazio,Putin me je uzeo za ruku: i rekao pomoći ću da se obnovi Donbas. I pomoći ću, reci Porošenku“, rekao je Lukašenko.

Bjeloruski predsjednik je napomenuo da je bio u dobrim odnosima sa Porošenkom i da ga je poznavao prije nego što je postao predsjednik Ukrajine.

„Predlažem da obnovite Donbas. Putin mi je to direktno rekao. Ja to naglašavam. Znate, Porošenko je konačno pristao. Ali poslije mjesec dana, u roku od mjesec dana, počeo je da radi sve obrnuto. Zašto? Zato što je momak bio pod spoljnom kontrolom“, rekao je Lukašenko.

On je takođe naveo da je ponudio postavljanje bjeloruskih graničara na granici sa Rusijom i Ukrajinom, dodajući da Moskvi to ne smeta, ali je Kijev to odbio.

„Kada smo Putin i ja još jednom razgovarali, znate, kada je OEBS poslao ove posmatrače, ja kažem: „Znate, vidio sam dovoljno posmatrača u životu. Ništa neće biti od njih, igrat će na strani Zapada“. On kaže: “Pa dobro. Oni žele, neka budu ovi posmatrači“ .Pa koja je ovo opcija? Za mene je više nego jasno šta se dešava u Ukrajini i koji je izlaz iz ove situacije. Pa, oni tada nisu koristili ovaj izlaz, uključujući i to da sam čak bio spreman da rasporedim svoje graničare na 400 kilometara ukrajinsko-ruske granice“, rekao je on.

Prema Lukašenku, on je bio spreman da zatvori granicu.

„Kada je Putin došao u Minsk, razgovarali smo o ovom problemu. „Vi, rekao je on, zauzimate tako neutralan stav. Nemam ništa protiv“. Ali Ukrajina se protivila. To jest, bilo kakve normalne inicijative su torpedovane. Dobro, niste vjerovali Lukašenku tada. “Sada razumijem, sada je Lukašenko Putinov lakej, kako kažu. Ali tada je zauzeo neutralnu poziciju, kako vi kažete”, naveo je bjeloruski predsjednik.

Ukrajina je torpedovala sve inicijative jer, po Lukašenkovim riječima, „oni tada, a još više sada, nisu vladali svojom zemljom“.

O Krimu

Prema riječima Lukašenka, ukrajinska vojska je prije promjene vlasti u Kijevu ponudila svojim kolegama iz Rusije mogućnost da spasu Krim od invazije NATO 2014. godine, o čemu je obaviješten ruski predsjednik Vladimir Putin.

„Ukrajinska vojska obratila se ruskoj vojsci… Upozorili su Ruse da Krim neće biti ruski ako ne preduzmu određene akcije. Neće biti ni ukrajinski. Već čiji? — NATO… I poslije sljedećeg sastanka sa Rusima … sugerisali su … da je neophodno riješiti pitanje Krima. Prema mojim informacijama, to je prijavljeno ruskom predsjedniku”, rekao je Lukašenko.

Prema navodima ukrajinske vojske koja služi na Krimu, SAD su već projektovale kasarne u Sevastopolju, dodao je bjeloruski predsjednik.

„Dakle, oni koji su služili tamo na Krimu, vidjeli su to, Ukrajinci, bivši sovjetski generali i oficiri. I ponudili su Rusima… I, prema mojim informacijama, predsjednik je insistirao na zakonskom rješenju problema. On je bio apsolutno za to. Znam Putinov stav — ni u kom slučaju na Krimu ne bi trebalo da budu trupe NATO“, rekao je bjeloruski predsjednik.

Rekao je da „dakle, nije bilo ni jednog ispaljenog metka na Krimu“.

Zato što je unaprijed dogovoreno da Krim treba spasiti, a onda je, koliko znam i razumijem, Putin insistirao na referendumu“, rekao je on.

Prema Lukašenku, referendum je pravno ponovo spojio Krim sa Rusijom.

O migrantskoj krizi na granici sa Poljskom

Krijumčarenje oružja iz Ukrajine namijenjenog migrantima na bjeloruskoj granici, aktivnosti koje je zaustavila bjeloruska služba bezbjednosti, počelo je mnogo prije migrantske krize, rekao je Lukašenko za RIA Novosti i dodao da je cilj bio da se to oružje upotrebi protiv njega, ali i ruskih vojnih baza i novinara.

“To smo primijetili, mislim, prije tri nedjelje, a počeli da snimamo još ranije. Ovo je promet oružja koji već dolazi iz Ukrajine, ovo je katastrofa”, tvrdi Lukašenko.

Svrha ovog oružja bila je „eliminisanje predsjednika i vršenje terorističkih akata na teritoriji Bjelorusije“, dodao je on.

„Spriječili smo upotrebu oružja protiv ruske vojne baze, pokazali smo to, protiv naših novinara, protiv vašeg novinara [RT] Konstantina Pridibajla … Organizatori su bili … Amerikanci i Bjelorusi koji su bili zadržani u Moskvi, tvrdio je Lukašenko.

Među organizatorima isporuke bliskoistočnih migranata na bjelorusku granicu bili su ruski državljani, među kojima i Čečeni, nastavio je Lukašenko.

„Ovi ljudi,izbjeglice, angažuju privatne trgovce, 300-350 kilometara, a oni su na granici kod Bresta i Grodna. Privatne firme, pa taksiji, autobusi… Ali, ovdje su radili vodiči iz Rusije, i to zahvaljujući Čečenima. Kako organizovan narod, oni su najorganizovaniji ovdje, organizovali su tok“, rekao je on.

Takođe je istakao da je Evropska unija raskinula sporazum o readmisiji sa Bjelorusijom.

„Rekao sam direktno, pa vi ste pocijepali ovaj sporazum, prestali ste da sarađujete sa nama i da razgovarate o graničnim pitanjima, pa Bog s vama. Vaši problemi, ali ja vam kažem, neću vas više štititi kao prošle godine. Svi su to čuli, a i organizatori“, rekao je Lukašenko.

Vršilac dužnosti njemačka kancelarka Angela Merkel je u telefonskim razgovorima ranije obećala Bjelorusiji pomoć EU u rješavanju problema izbjeglica u kampu na poljsko-bjeloruskoj granici.

„One iračke izbjeglice na granici koje su već istrošene, mi smo radili sa njima i poslali ih u Irak. Ja ispunjavam svoje obećanje koje sam dao Evropskoj uniji preko Merkelove. Nisu preduzeli ni jedan korak iako mi je Merkelova obećala da će o pitanju ovog kampa, ovih 2.000 migranata, odlučivati Evropska unija, zajedno sa nama“, rekao je Lukašenko o suštini svojih pregovora sa Merkelovom.

Prema njegovim riječima, „ovo je već veliki korak naprijed”.

„Oni u EU uopšte nisu pričali o tome, a sada će odlučiti“, nastavio je bjeloruski predsjednik.

Zašto migranti sjede tamo? Čekaju da budu odvedeni“, rekao je Lukašenko.

U novembru se oko 2.000 migranata, uglavnom Kurda, okupilo u blizini granice Bjelorusije i Poljske, pokušavajući da upadnu u Poljsku na punktu Bruzgi u Grodnjenskoj oblasti (na poljskoj strani na punktu Kuznica). Pokušaj su zaustavile poljske snage bezbjednosti. Bjeloruske vlasti su pripremile transportno-logistički centar u blizini graničnog prelaza za smještaj migranata.