M. Albright u svom stilu: Da se NATO nije proširio, Putin bi lako došao do Europe

Nakon duže vremena je s novinarima razgovarala bivša američka državna tajnica Madeleine Albright, koja će u povijest ući po izjavi kako je smrt 500 000 iračke djece zbog uvođenja embarga Iraku „bila teška odluka, ali se isplatila“.

„Da se NATO nije proširio, Rusija bi imala lak pristup Europi“

Jako mi je drago što smo NATO proširili na Istok, jer bi u protivnom Vladimir Putin, koji zna kako igrati na neprijateljske slabosti, imao puno lakši pristup Zapadu, rekla je bivša američka državna tajnica Madeleine Albright. U intervjuu za poljski list Rzeczpospolita, bivša državna tajnica je također priznala da je vrlo zabrinuta za budućnost američke demokracije i identiteta EU.

Nedavno je bivša državna tajnica SAD-a Madeleine Albright rekla da je predsjedništvo Donalda Trumpa „praktički poklon za Vladimira Putina“, jer su, kako sam Trump kaže, „mediji neprijatelji nacije“, što zauzvrat Putinu daje sva prava da kaže istu stvar.

„Za mene je uloga slobodnih medija temeljna, to je suština demokracije. Trumpov stav Putinu pruža mogućnost da sumnja u legitimitet mnogih izbora u srednjoj i zapadnoj Europi, a to slabi veze s našim saveznicima”, objasnila je Albright u intervjuu za Rzeczpospolita, lista jedne od rijetkih zemalja gdje je uopće dobrodošla.

Štoviše, priznala je i da je brine i Trumpova nepredvidivost.

“Jedno je biti nepredvidiv u odnosu na neprijatelja, ali biti nepredvidiv u odnosu na saveznike je potpuno drugačija stvar. U ovom slučaju, izgradnja integrirane strategije djelovanja čini se vrlo teškom”, dodala je.

Albright se zaista plaši za budućnost američke demokracije jer Trump ostavlja dojam „nedemokrata koji se osjeća iznad zakona“.

Također, prema Albright, Trump nije trebao raskinuti Ugovor INF, jer to Rusiji daje slobodu djelovanja u ovom području. Naravno da je INF ključan za stabilizaciju geostrateške situacije u Europi, naglasila je.

U intervjuu je bivša američka državna tajnica izrazila duboko zadovoljstvo što se NATO 1999. godine proširio, a Poljska, Češka i Mađarska su se pridružile savezu.

U svakom slučaju, prema bivšoj američkoj državnoj tajnici, postoje oni koji još vjeruju da je pokušaj suradnje s Rusijom bio pogreška.

„Znam da postoje ljudi koji to kritiziraju do danas i vjerujem da smo na taj način provocirali Rusiju. Ali Rusima nisu trebale nikakve provokacije, sami su bili provokatori”, rekla je Albright.

„Odlučili smo pregovarati s njima u okviru temeljnih zakona kako bismo otkrili imamo li posla s nekom drugom Rusijom. Napokon je završio Hladni rat, pao je Berlinski zid. Gorbačov i Jeljcin su bili potpuno različiti političari od tipičnih ruskih vođa”, dodala je.

Međutim, prema njezinim riječima, tada su mnogi vjerovali i nadali se da će se jednog dana okolnosti toliko promijeniti da bi se Rusija nekako mogla pridružiti NATO paktu. Danas je postalo jasno da se to nikada neće dogoditi. Unatoč tome, ona smatra da ipak treba pokušati uspostaviti odnose između Rusije i NATO-a kako bi se spriječio rizik sukoba.

“Nažalost, ono što Putin radi s  hibridnim napadima, vojnim vježbama na sjeverozapadnoj granici Rusije, prijetnje baltičkim zemljama i cijeloj regiji ne daje razloga za optimizam. Dakle, iako prije 20 godina NATO nije planirao slati glavne snage u nove države članice, situacija se promijenila. A za sve ovo je kriva Rusija”, objasnila je političarka, koja Moskvi prigovara vojne manevre u svojoj ogromnoj Zapadnoj vojnoj oblasti.

Dodala je da iako više nije dio američke administracije, za nju osobno dogovori iz osnivačkog zakona Rusija-NATO iz 1997. više ne vrijede.

“Ono što je Rusija učinila s Ukrajinom promijenilo je cijeli ovaj sporazum” , uvjerena je bivša državna tajnica.

Albright je također rekla da su u to vrijeme postojale ideje da se uz pomoć OESS-a izgradi “zajednički dom” s Rusima.

“Sovjeti nisu željeli ujedinjenu i slobodnu Europu, već samo onu Europu koja će priznati posebna prava SSSR-a. U svakom slučaju, mogu vas uvjeriti da smo za vrijeme vladavine administracije Billa Clintona pokušali pronaći načine suradnje s Rusijom, pomoći joj tijekom tranzicije i transformacije. No kada je došao Putin, sve se dramatično promijenilo. Stoga ne bismo trebali izgubiti iz vida što bi se dogodilo da Clintonova administracija nije bila uključena u širenje NATO-a. Putin bi imao puno lakši pristup Zapadu, a on savršeno igra na sve naše slabosti. Jako sam zadovoljna što smo proširili NATO“, naglasila je.

U razgovoru je Albright također priznala da je zabrinuta za budućnost Europske unije, jer postaje dio anonimne globalizacije, od koje mnogi imaju koristi, ali koja nema lice. Ali ljudima treba identitet, oni žele znati svoju religiju, etničku pripadnost, jezični identitet. To je normalno. Ono što žele naziva se domoljubljem, objasnila je političarka.

“Međutim, problem počinje kada moja osobnost mrzi vaš identitet. Tada već imamo nacionalizam, što je dovelo do dva svjetska rata u ovom dijelu svijeta, a ovaj se anonimni Bruxelles nije u stanju oduprijeti takvom nacionalizmu”,  izjavila je sa žaljenjem Madeleine Albright.

Složila da još uvijek ne postoji niti jedan europski telefonski broj kojeg bi Henry Kissinger jednom želio nazvati.

„Bila sam u Bruxellesu mnogo puta i nikad nisam znala u kojim se institucijama trenutno nalazim. Međutim, prijedlozi za reformu EU koje je iznio predsjednik Macron izgledaju mi vrlo zanimljivi u tom pogledu “, sažela je bivša američka državna tajnica Madeleine Albright u intervjuu za poljski list Rzeczpospolita.

Kao podsjetnik za čitatelje koji se odnedavno počinju zanimati za vanjsku politiku i modernu povijest, objavit ćemo poznati video u kojem bivša državna tajnica Madeleine Albright otkriva što je i tko je i kakvom svjetonazoru pripada.

RP

VIDEO – 500 000 ubijene iračke djece – Madeleine Albright: “Izbor je bio težak, ali se isplatilo”