Mađarska objašnjava razloge za prigovor ukrajinskom članstvu EU

Apsurdno je razmatrati kandidaturu Kijeva usred tekućeg sukoba, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova

Uvjeti za razmatranje primanja Ukrajine u EZ jednostavno nisu dobri, rekao je u srijedu mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjártó. Njegove su riječi bile odgovor na prijedlog o proširenju predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen ranije tog dana u Lisabonu. Von der Leyen je izjavila da bi EU trebala započeti “pregovore o pristupanju” i s Ukrajinom i Moldavijom, dok bivša sovjetska republika Gruzija podigla službeni status kandidata.

”Primanjem Ukrajine i EU bi isto tako bila uključena u ovaj rat, što očito nitko ne želi”, rekao je Szijjártó, prenose mađarski mediji. ”Proširenje bi trebalo služiti širenju mira, a ne unošenju rata u EU”.

Rekao je da je “apsurdno” to što Bruxelles procjenjuje napredak Ukrajine u provedbi reformi ili vladavine prava ili bilo kojeg drugog kriterija za članstvo, s obzirom na sukob koji je u tijeku. Točno, u Ukrajini je rat i jasno možemo vidjeti da se ne provode pravila ni u vezi slobode medija ni sloboda govora, vidimo da se ne održavaju ni izbori”, istaknuo je Szijjártó.

Stalno stajalište Budimpešte je da Ukrajina treba vratiti prava za-karpatske mađarske zajednice na razinu koju su imali 2015., prije kijevskog negativnog utjecaja na stanovništvo koje govori ruski jezik. “Budući da, prema Europskoj komisiji, Ukrajina nije ispunila uvjete postavljene za članstvo, ne smatramo da su nikakvi daljnji koraci pravodobni u pogledu pristupnih pregovora s Ukrajinom”, zaključio je ministar vanjskih poslova. Prema Szijjártó, blok se suočava s ozbiljnim sigurnosnim i ekonomskim izazovima i sve je slabiji, pa ako želi primanje novih članica kao način povratka snage, trebao bi se okrenuti zapadnom Balkanu.

Prema izvješću EK, pregovori s Ukrajinom trebali bi započeti nakon što Kijev ispuni preostale zahtjeve koji uključuju borbu protiv korupcije, usvajanje zakona o lobiranju usklađenog s EU-om i “jačanja mjera” za nacionalne manjine.

Europska unija nije primila niti jednu novu članicu od Hrvatske 2013. godine. Ranije ove godine, Bruxelles je iznio nejasan plan za proširenje do 2030., bacajući pritom pogled na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju, Gruziju, Moldaviju i Ukrajinu.