Maduro i suradnici optuženi za „narkoterorizam“ – SAD za njih nude desetke milijuna dolara

SAD su optužile venecuelanskog predsjednika Nicolasa Madura za “terorizam”. Predstava je poznata, jer je panamski predjednik Manuel Noriega pogođen sličnim optužbama pred američku invaziju prije 30 godina.

Maduro i 14 sadašnjih i bivših venezuelanskih vladinih i vojnih dužnosnika optuženi su u četvrtak na sudovima na Floridi, New Yorku i Washingtonu.

Prema američkom ministarstvu pravosuđa, Maduro i njegovi suradnici su skovali „zavjeru su se s kolumbijskim gerilcima da poplave SAD kokainom, prevozeći drogu do američkih obala zrakom i morem“.

To je inače, za one koji ne poznaju povijest „Cocaine Expressa“, posao na kojeg ekskluzivno pravo ima CIA, odnosno njeni posebni odjeli zaduženi za crne financije i poslove poput afere „Iran-Contra“ i slične. No, poslušajmo optužbe na račun „režima u Caracasu“.

“Madurov režim je prepun korupcije i kriminaliteta. Ova kabala puni svoje džepove novcem od droge i tome treba doći do kraja”, rekao je glavni odvjetnik William Barr na konferenciji za novinare u četvrtak.

Barr nije pružio nikakve dokaze o zapljenama droge, ali tvrdi da su američke vlasti promatrale operaciju trgovine ljudima na poslu u Srednjoj Americi, gdje nevladine udruge iz galaksije „Otvorenog društva“ u Hondurasu i Gvatemali formiraju karavane migranata i šalju ih prema Meksiku.

State Department ponudio je za Madura 15 milijuna dolara, zajedno s nagradama do 10 milijuna dolara za informacije za pet venezuelanskih političkih i vojnih čelnika.

Optužnice protiv legitimnog čelnika države hrabar su potez. Ipak, Washington je proveo više od godinu dana pokušavajući ukloniti Madura s vlasti. Nakon što je čelnik manje profašističke oporbene frakcije „Voluntad Popular“, Juan Guaidó, proglasio sebe “privremenim predsjednikom” prošlog siječnja, Washington ga je brzo priznao za legitimnog lidera latinoameričke zemlje. Uslijedili su krugovi sankcija protiv Madurove vlade, dok je u jednom trenutku na stolu bila i vojna kampanja protiv Venezuele.

U tom trenutku Rusija je u Caracas službeno poslala „100 vojnih savjetnika“ i čini se da je to odvratilo Washington od izravne vojne intervencije. Osim toga, Brazil i Kolumbija,iako su podržavali imenovanje Guaidóa za „predsjednika“, nisu dale dozvolu za korištenje svog nacionalnog teritorija za vojni upad na teritorij susjedne zemlje i odbile su sa svojim oružanim snagama sudjelovati u toj avanturi.

Maduro je u zemlji uspio zadržati odanost policije i vojske i tako je ostao na vlasti u Caracasu.

Šanse Sjedinjenih Država da uhite i procesuiraju Madura su male, iako je William Barr rekao da američko ministarstvo pravosuđa “istražuje sve mogućnosti” kada je u pitanju uhićenje venezuelanskog lidera. Barr je samo rekao da bi američke vlasti mogle „udariti“ dok Maduro i njegovi budu na putu, što je udaljena mogućnost usred globalne pandemije Covida-19.

SAD su optužile samo jednog državnoga čelnika prije Madura, panamskog vođu Manuela Noriegu 1988. godine. Kao u slučaju Madura, Washington tada nije priznao Noriegu za legitimnog vođu Paname. Bivšeg američkom saveznika Noriegu su na kraju zarobili američki specijalci nakon invazije na Panamu 1989., a sud u Miamiju ga je osudio tri godine kasnije. Pitanje u četvrtak mogu li se za uhićenje Madura provesti vojne akcije, Barr nije komentirao.

Osim za Madura, Washington je milijune dolara ponudio za informacije i pomoć u uhićenju predsjednika Ustavne skupštine Diosdada Cabella, umirovljenih generala Huga Carvajala Barriosa i Clivea Alcala Cordonesa, ministra za industriju i nacionalnu proizvodnju Tarecka Zaidana El Aissamija, za koje se nudi po 10 milijuna dolara.

Caracas: Ovo je novi oblik državnog udara

Venezuelanski ministar vanjskih poslova Jorge Arreaza odbacio je u četvrtak optužbe za “narkoterorizam” koje su iznijele Sjedinjene Države protiv Nicolasa Madura i drugih visokih članova njegovog kabineta, što je opisao kao „novi oblik državnog udara” .

Prema izjavi koju je dao Arreaza, vlada Donalda Trumpa iznosi “jadne, vulgarne i neutemeljene optužbe” u pokušaju da umanjiti rezultate borbe Venezuele protiv trgovine drogom.

“Politika prisilnih promjena vlasti u Venezueli osuđena je na neuspjeh. Ponuda nagrada u stilu rasističkih kauboja s Divljeg zapada pokazuje da je Washington očajan i kolika je njegova opsesija Venezuelom”, rekao je Arreaza, smatrajući da kroz taj napad Trump samo želi osvojiti više glasova na Floridi.

Venezuelanski ministar vanjskih poslova također smatra da te akcije otkrivaju i duboku frustraciju Bijele kuće zbog mira koji postoji u Venezueli, koji vlada u zemlji u trenutku u kojem se društvo suočava s pandemijom koronavirusa.

“Demokratske institucije Venezuele jamče zaštitu naroda od bilo kakvih očajničkih akcija Trumpa”, zaključio je Arreaza.

Za kraj spomenimo da se novac za ucijenjene glave visokih dužnosnika Venezuele nudi u okviru Programa nagrađivanja za suzbijanje narkotika State Departmenta, koji je, od kada je stvoren 1986. godine, isplatio više od 130 milijuna dolara za informacije za oko 75 trgovaca drogom, često jednim  vođama klanova koji su „prodavali ucijenjene glave“ vođa suparničkih narkokartela, o čemu su, prema istinitim događajima, čak snimani i filmovi u Hollywoodu.