Misteriozni porast slučajeva u Zagrebu – uvod u zabranu prosvjeda?

Promatrajući trenutna zbivanja po Europi, možemo primijetiti nešto zanimljivo. Velika većina Europskih država uvodi najstrože korona mjere upravo u glavnim gradovima. Madrid, Pariz, Brisel, Prag, Atena, a stižu i najave o „alarmantnom porastu slučajeva“ u Berlinu. Logično se zapitati kako to da baš u glavnim gradovima ima najviše pozitivnih slučajeva? U redu, u slučaju manjih zemalja možemo reći da je virus najrašireniji u najvećem gradu kao najvećoj urbanoj sredini. Ali to sigurno ne može biti slučaj u Španjolskoj, Francuskoj ili Njemačkoj, velikim zemljama sa puno urbanih sredina.

Glavni gradovi su bitni iz političkih i sigurnosnih razloga. Tamo se nalazi središte vlasti, zgrade Vlade, zgrade parlamenta, nacionalna televizija itd. Sve revolucije u povijesti dizane su isključivo u glavnim gradovima. Najbolji primjer iz naše regije je rušenje Miloševićevog režima 2000 godine. Prosvjednici su izašli na ulice, zauzeli zgradu skupštine i Radio Televizije Srbije i to je bio kraj. Stvari su zbilja toliko jednostavne. Svaki režim da bi ostao na vlasti mora fizički kontrolirati nekoliko zgrada; zgradu Vlade, parlament i nacionalnu TV. Ako to izgube, izgubili su vlast.

U ovom kontekstu zanimljivo je promatrati uvođenje ograničenja u glavnim gradovima. Pogotovo zabranu okupljanja, kojom se de facto ukida sloboda demokratskog prosvjeda. I tu onda dolazimo do Zagreba, u kojem je već treći dan zaredom zabilježen nagli porast slučajeva. I to samo tjedan dana nakon što je najavljen prosvjed koji se treba održati 8 studenog. Slučajnost?

Iz grafa jasno možemo vidjeti da je u samo 3 dana broj slučajeva u Zagrebu više nego utrostručen, sa 49 na 161. Kako je moguće da se odjednom tamo svi toliko razbolijevaju kad ostatak Hrvatske ne raste ni približnom brzinom? Da li je moguće da se u Zagrebu priprema teren za mjeru zabrane okupljanja, koja će stupiti na snagu taman prije najavljenog prosvjeda?

Manipulira li se brojem slučajeva? Prisjetimo se parlamentarnih izbora koji su održani 5. srpnja i misterioznog pada korona slučajeva prije izbora. Premijer Plenković je tada izjavio u Splitu 26. svibnja: „Hrvatska je pobijedila Covid-19, ova Vlada je pobijedila Covid-19, mi smo savladali epidemiju“. Nakon izbora, slučajevi su ponovno porasli. Slučajnost?

Graf slučajeva u Hrvatskoj po danima je izgledao ovako:

Hrvatska svakako nije usamljena u ovom fenomenu. Srbija je također ove godine imala izbore koji su održani 21. lipnja (juna) i dogodilo se isto, veliki pad slučajeva taman prije izbora. Zatim, nakon izbora, slijedi nagli porast slučajeva, i premijer Vučić zbog toga najavljuje novi policijski sat. Odmah slijedeći dan izbijaju veliki neredi u Beogradu i prosvjednici napadaju zgradu Skupštine. Prosvjedi su trajali osam dana, najžešći su bili od 9-11 srpnja (jula) a do 14. su se polako smirili. Nakon toga, povlači se najava policijskog sata, i ono što je zanimljivo, broj slučajeva počinje opadati(!).

Na stranici Worldometers (https://www.worldometers.info/coronavirus/country/serbia/) možemo vidjeti službene podatke o broju slučajeva u Srbiji. Dobro pogledajte ovaj graf i obratite pažnju na datum 21 jun i zatim period nakon 14 jula:

Vidimo da slučajevi padaju prije izbora i poslije prosvjeda, to je jasno vidljivo iz gornjih grafova. Stoga, možemo zaključiti da je najbolje sredstvo za borbu protiv virusa održavanje izbora ili održavanje prosvjeda. Statistika je egzaktna znanost i taj zaključak je znači znanstveno potvrđen. S obzirom da u Hrvatskoj uskoro neće bit izbora, a stalno nam govore da moramo slijediti znanost, logični korak za borbu protiv virusa se sam nameće. No, što ako vlasti u Zagrebu uvedu zabranu okupljanja?

Premijer Plenković je jučer, 8. listopada, na sjednici Vlade, sa smrtno ozbiljnim izrazom lica izjavio „Ovaj virus je ozbiljna prijetnja zdravlju i životima. Omalovažavanje i relativiziranje ima za izravnu posljedicu nepridržavanje zaštitnih mjera i neodgovorno ponašanje čime ugrožavamo i zdravlje i gospodarstvo“.

Nećemo ulaziti u to kakva je to ozbiljna prijetnja od koje dnevno u prosjeku umre 1.5 osoba, sa prosječno 80 godina starosti i 2 komorbiditeta. I slažemo se da je virus prijetnja gospodarstvu, ali ne zbog masovnih smrti radne snage, nego zbog mjera koje je uvela njegova Vlada.

Međutim pravo pitanje je – je li virus opasan za demokraciju? Po primjerima iz inozemstva, i to upravo iz Zapadnih demokratskih zemalja, možemo vidjeti da je virus itekako opasan za ljudsko pravo na rad, pravo na kretanje, pravo na slobodu govora, i demokratskog okupljanja. U Hrvatskoj su dosad ograničavane pravo na kretanje i pravo na rad, ali dosad nisu uvedena nikakva ograničenja na demokraciju. Nadajmo se da će tako i ostati.

Jer Hrvati su dosad svaki put znali kako izboriti slobodu, od 15. stoljeća i borbe s osmanlijama, ustanka 1941. protiv fašističkog okupatora, 1991. u domovinskom ratu za neovisnost, svaki put protiv višestruko nadmoćnijeg neprijatelja, i svaki put pobjedonosno. Pitanje je, da li je slijedeća borba stigla, ona protiv globalne kabale, koja iz sjene upravlja našim državama?

Ne zaboravite sutra doći u Rijeku na Festival slobode