MMF i SAD poručili Ukrajini da im je žao, ali je malo prostora za pružanje pomoći

Međunarodni monetarni fond je iznio četiri uvjeta za Ukrajinu koja mora ispuniti ako želi dobiti novu tranšu pomoći.

Ukrajina i MMF se tijekom posjeta misije fonda nisu se dogovorili o obliku suradnje. Budući da Ukrajina ne može provesti program proširene suradnje, razgovaralo se o mogućnostima pokretanja kratkog “stand by” programa za 12 do 15 mjeseci s “pomoći” u iznosu od 5 do 6 milijardi dolara, piše ukrajinska  Ekonomska Pravda. Cilj “stand by” programa, osmišljenog 1952. godine, jest prevladavanje krizne, ispunjavanje potreba zemlje za brzim financiranjem i rješavanjem problema plaćanja.

Ekonomska Pravda piše kako se stranke nisu se složile oko novog programa. Predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda su tražili su povećanje cijene plina za stanovništvo za 23% u odnosu na trenutne. Također je potrebno provesti reformu u borbi protiv korupcije, reformirati državnu poreznu službu i usvojiti uravnoteženi proračun.
“Da je premijer Vladimir Groisman riješio pitanje plina ranije, sada nitko ne bi čekao konačnu verziju proračuna za 2019. Ili bi čekali, ali za sljedeću tranšu”, rekao je neimenovani dužnosnik u ukrajinskoj vladi.

MMF i ukrajinsko Ministarstvo financija su izvijestili kako se pregovori nastavljaju.

Prošlog tjedna zamjenik izvršne direktorice MMF-a Vladislav Raškovan pozvao Kijev na aktivnije provođenje privatizacije, a ranije je potvrđeno da je jedan od uvjeta dodijele nove tranše “pomoći” MMF-a usvajanje državnog proračuna za 2019. godinu.

Načelnik Naftogaza Andrei Kobolev je izvijestio je o dogovoru postignutim s MMF-om o postupnom povećanju cijene plina za stanovništvo do razine pariteta uvoza do travnja 2020. godine, što znači da će stanovništvo plaćati tržišnu cijenu plina i neće biti subvencija ili olakšica za ugrožene slojeve među kojima su umirovljenici i veći dio stanovnika Ukrajine, zemlje u kojoj je nakon EuroMaidana  gospodarstvo na rubu kolapsa.

SAD predviđaju tužnu sudbinu Ukrajine

Sada udarac dolazi i iz Sjedinjenih Država, koje tvrde kako se po pitanju “Sjevernog toka 2” malo toga može učiniti. “Rusija će plinovodom “Sjeverni tok 2″ ugušiti Ukrajinu”, izjavio je pomoćnik američkog ministra financija, kongresmen Marshall Billingsley, zadužen az obavještajne financijske djelatnosti i suzbijanje financiranja terorizma.

Billingsley je istaknuo važnost izgradnje plinovoda za odnose s Europom, koju Bijele kuće pokušava uvjeriti da spriječi izgradnju projekta.
Konkretno, Sjedinjene Države su priopćile “kako žale zbog odluke Finske o izdavanju dozvole” za gradnju plinovoda. Billingsley je izrazio nadu “kako Danska to neće učiniti”, ali je priznao da u tom slučaju Rusija “ima alternativne rute”, iako bi “odgađanje bilo u interesu Sjedinjenih Država”.

“Kašnjenje u izgradnji bi američkoj strani dalo vremena da uvjeri Europu kako treba razmotriti alternativne izvore koji će joj jamčiti energetsku neovisnost energije. SAD vjeruju da Europa neće postati talac ruskog prirodnog plina”, dodao je Marshall Billingsley.

“Ako se izgradi “Sjeverni tok 2″, Rusi će u Europi plin koristiti kao oružje, a na kraju će ugušiti Ukrajince”, rekao je dužnosnik američkog Ministarstva financija i dodao kako Europa ima “neruske izvore energenata na koje bi se mogla osloniti”.

No, stručnjaci su u više navrata upozorili kako je za europske kupce plin iz ruskih plinovoda najprofitabilniji. Nedavno je i Kijev priznao poraz u borbi protiv “Sjevernog toka 2”, kada se 23. rujna predsjednik Porošenko požalio na “loš trenutak” tijekom ranijeg telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je navodno upozorio Kijev da će “Gazprom sutradan zatvoriti ventile”.

“Rusija je prije nekoliko godina jednako ucjenjivala  Ukrajinu”, rekao je Porošenko i “upozorio europske prijatelje na vlastito negativno iskustvo”.
“Ako ovise o opskrbi plinom iz Rusije, kao što se dogodilo s Ukrajinom prije nekoliko godina, onda će ih se moći ucjenjivati. Sigurno mogu reći da je neugodan trenutak kada vas Putin nazove da kažete da će Gazprom sljedećeg dana zatvoriti ventile”, rekao je Porošenko.

Porošenko je izrazio mišljenje da plinovoda “Sjeverni tok 2” nema nikakav ekonomski smisao.

“Putin, prije svega, želi dobiti polugu za geopolitički pritisak na zapadnu Europu”, rekao je Porošenko u intervjuu Rheinische Post.

Istovremeno je rekao da Ukrajina ima sve mogućnosti da transportira plin iz Rusije u Europu, ali nije rekao koliko je milijardi dolara potrebno za modernizaciju zapuštenog ukrajinskog plinskog transportnog sustava.

Samo dan poslije izjave ukrajinskog predsjednika je Kijev priznao poraz u borbi protiv “Sjevernog toka 2”.

U završnoj fazi borbe protiv “Sjevernog toka 2”, nakon brojnih rasprava, okruglih stolova i konferencija, gdje je ukrajinska strana u većini slučajeva pokušala uvjeriti predstavnike brojnih stranih ambasada, postalo je jasno da je novih argumenata nema, a stari ne funkcioniraju. Ideja o “spasu” u obliku američkih sankcija se rasplinula kada je Trump rekao kako te sankcije neće uvesti, ali će projekt biti proveden bez obzira na položaj Washingtona.

“Sjeverni tok 2” je preozbiljan projekt za Njemačku, jer najveće gospodarstvo EU želi apsolutnu energetsku sigurnost. Ukrajina je često tvrdila da je projekt plinovoda navodno “politički”, ali ukrajinski stručnjak potvrđuje ekonomsku isplativost “Sjevernog toka 2”.

Ukrajinski stručnjak i suradnik ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova Sergej Korsunski žali što kijevski simpatizeri takozvanih “stručnjaka” Trumpove administracije i State Department američkog predsjednika nisu uspjeli uvjeriti da su “interesi u Ukrajini važniji od interesa njemačkih velikih poduzetnika i industrijalaca”.

Prošle subote su u Njemačkoj rekli da projekt plinovoda “Sjevernog toka 2” ne krši europsko pravo i njemačko gospodarstvo će donositi odluke o kupnji ruskog plina.

Sve ovo se održava i na takozvanu pomoć Međunarodnog monetarnog fonda, jer Kijev ne zna kako sastaviti proračun za 2019. bez jasne predodžbe o prihodima od tranzita ruskog plina.

Ostaju drugi uvjeti, vrlo nepopularni za Ukrajince, povećanje cijena komunalnih usluga i plina za kućanstva privatizacija ukupne imovine Ukrajine.

Kao što je nedavno Kijevu poručio zamjenik izvršne direktorice Međunarodnog monetarnog fonda, govoreći o privatizaciji, Ukrajina ima još ovaj “adut” u rukavu, nakon čega se više name čamu nadati.

“Tko je rekao da se željeznička pruga ne može privatizirati? Tko je rekao da carinska služba treba biti javna? Tko je rekao da bi bolnice, vrtići, škole i sveučilišta trebali biti javni? Tko je kaže da samo država treba pružati informacije? Ne možete ostaviti na snazi ni mali popis zaštićene imovine, jer će sutra ovaj mali popis postati veći”, rekao je takozvani “stručnjak” Međunarodnog monetarnog fonda i zagovornik opće privatizacije u Ukrajini.

MMF: Kijev mora razumjeti da se sve može i mora privatizirati